ZAGREB  Građani koji godišnje »uberu« do 12 tisuća kuna od štednje koju drže u bankama nejvjerojatnije neće državi plaćati porez na štednju. Istaknuo je to pomoćnik ministra financija Boris Lalovac gostujući u emisiji Hrvatskog radija »Poslovni tjedan« pojašnjavajući kako će kod izrade zakona o porezu na štednju voditi računa kolike su porezne olakšice kod ostalih oblika dohotka, primjerice, dividendu gdje se porez ne plaća na godišnji iznos od 12 tisuća kuna. Uz kamatu na štednju od tri posto to bi, potvrdio je, Lalovac značilo da građani koji imaju štednju od najmanje 400 tisuća kuna neće plaćati porez na zaradu od kamata. Ukoliko bi to doista bilo tako to znači da se porez na zaradu od kamata na štednju ne bi plaćao na štednju u iznosu od 71 prosječne neto plaće u Hrvatskoj, odnosno na štednju koja je gotovo jednaka šestogodišnjoj prosječnoj zaradi u Hrvatskoj. 

Jednostavna naplata

Za  godišnji prihod od kamata veći od 12 tisuća kuna plaćat će se porez od 12 posto, što je zapravo niže nego u većini europskih zemalja gdje se taj porez plaća po kamati od 15 pa čak do 30 posto. Tako bi primjerice građani koji imaju milijun kuna štednje, uz kamatu od 2,5 posto, godišnje  imali prihod od kamata od  25 tisuća kuna, ali bi porez, kad se odbije neoporezivi dio od 12 posto, plaćali na 13 tisuća kuna. Uz stopu od 12 posto to znači da bi se na štednju od milijun kuna, uz kamatu od 2,5 posto godišnje državi platilo 1.560 kuna poreza na zaradu od kamata na štednju. Građani koji imaju štednju od primjerice pet milijuna kuna, državi bi platili nešto više od 13 i pol tisuća kuna poreza. Iako se na prvi pogled te brojke ne čine impresivne, naši sugovornici napominju da je naplata ovog poreza jednostavna, da banka državi samo transferira obračunati porez nakon što, te da praktički nema troška porezne administracije.

Mali postotak

No, kako je trenutno kamata na štednju u hrvatskim bankama nešto manja od tri posto, pa je tako primjerice na kunsku štednju u prosjeku oko 2,5 posto, a na štednju u eurima oko dva posto to bi značilo i da će iznos štednje na koji se neće plaćati kamata  biti oko pola milijuna kuna. Dio naših sugovornika iz komercijalnih banaka s kojima smo razgovarali ističu da i uz dodatnu premiju koju daju svojim klijentima kamata na kunsku štednju ne prelazi 2,5 posto godišnje, te da je na onu u eurima do dva posto, pa ističu da bi limit štednje do kojeg se neće plaćati porez na zaradu od kamata mogao biti bliže pola milijuna nego 400 tisuća kuna. Prema tvrdnjama naših sugovornika iz banaka porez bi, u slučaju da se ne plaća na kamate što se ostvaruju na štednju do pola milijuna kuna, u konačnici plaćalo oko pet posto svih štediša, odnosno na osnovu pet posto svih štednih računa, u Hrvatskoj što je najviše do 60 tisuća građana.