Kako je bilo i očekivano, Europska središnja banka (ECB) na ovotjednoj je sjednici ponovo podigla svoje tri ključne stope, za 0,25 postotnih bodova (25 baznih bodova), i one sada redom iznose 3,5 posto, 4 posto te 4,25 posto.

Tako je od srpnja prošle godine ECB ključne stope povećao za ukupno 4 postotna boda (tada je, recimo, najniža depozitna stopa bila i negativna, na minus 0,5 posto, a sada je 3,5 posto), što je nevjerojatan skok kamatnih stopa i snažno zatezanje monetarne politike.

Cilj ECB-a je obuzdati inflaciju koja se pomalo i smanjuje te sada iznosi oko 6 posto, no krajnji cilj, točka kojoj središnja banka eurozone teži, je stopa inflacije tek nešto viša od 2 posto, i to do 2025. godine.

Eurozona je u međuvremenu zagazila i u tehničku recesiju, nakon dva uzastopna kvartalna pada BDP-a, u zadnjem kvartalu prošle i prvom ove godine, no ECB to nije nimalo pokolebalo u daljnjem dizanju ključnih stopa: i dalje ih »nemilosrdno« diže, svjesno ide u gospodarsko usporavanje, jer upravo obuzdavanje potrošnje i kreditne potražnje vidi kao ključan instrument za gušenje inflacije.

Naime, dizanje ključnih kamata prenosi se naravno i na kredite građanima i tvrtkama, zaduživanje je sve skuplje, pa se potražnja hladi i usporava, a ECB to i želi: manje kredita znači manju potrošnju, manja potrošnja hladi cijene, no vodi i u usporavanje rasta.

U izjavi, koju je prenio HNB, predsjednica ECB‑a Christine Lagarde i potpredsjednik Luis de Guindos, obrazlažu odluku o novom rastu kamata, pa kažu da se inflacija smanjuje, ali i da će predugo ostati previsoka (očekuje se inflacija od 5,4 posto u 2023., 3 posto u 2024. i u 2,2 posto u 2025. godini).

Ostaju, vele, predani svom cilju, učinit će sve da ga dosegnu i slično, te izrijekom govore o skupljem zaduživanju, usporavanju kreditiranja, sve u svrhu obuzdavanja cijena.

Recesija nije tema

Spominje se i gospodarska stagnacija, iako recesiju ne spominju, no neki rast, od 0,9 posto, na razini eurozone utvrđen je i ovom projekcijom, iako su očekivanja smanjena.

Ne brine ih dakle što će rate kredita rasti, to se i želi postići, a da bi se onda, u drugoj iteraciji, ljudima to vratilo kao benefit u vidu usporavanja rasta cijena, koje su presudno nagrizle kućni budžet i potrošnju.

Druge nema, nego povećavati stope, gušiti potražnju, »pregristi« u kratkom roku, da bi nam, je li, kao što inače zvuče ta obrazloženja, u dugom bilo bolje…

ECB ovi opadajući pokazatelji BDP-a dijelom ne brinu i jer je stanje na tržištu rada dobro. Ono je, kažu, »izvor snage«. Kad je u pitanju fiskalna politika, od nje traže da i ona stišće, smanjuje nabujali javni dug, steže remen…

Znači, sve što se prije radilo, tiskalo novac i davalo potpore, sada se radi posve suprotno. BDP je pod pritiskom, kućni budžeti na udaru i cijena i kamata, no bitno da stane inflacija.

Kamate na kredite i kod nas su već, u odnosu na lani, porasle oko 2 postotna boda, stambeni krediti idu prema 4 posto, gotovinski opet »love« kamate od više od 6 posto.

Tek minusi i kartice još nisu poskupjeli, no pitanje je vremena. Vani su kamate i više. U Hrvatskoj prijenos rasta kamata ide sporije jer smo tek ušli u eurozonu, stari dužnici su dosta zaštićeni fiksnim kamatama, no nove, više kamate, tek će se preliti na kreditne ponude banaka.

Svi se pitaju, gdje je kraj, i dokle će taj rast kamata ići. Sudeći prema stavovima čelnika ECB-a, još ne misle stati. Evo što točno kažu:

– Inflacija se smanjuje, ali predviđa se da će predugo ostati pretjerano visoka. Odlučno se zalažemo za što skoriji povratak inflacije na naš srednjoročni cilj od 2 posto, navode čelnici ECB-a, te nastavljaju da se njihova povećanja kamatnih stopa snažno prenose na uvjete financiranja i postupno utječu na gospodarstvo.

Nije zadnje povećanje

– Snažno su porasli troškovi zaduživanja i usporio se rast kredita. Pooštreni uvjeti financiranja među glavnim su razlozima predviđanja o daljnjem smanjivanju inflacije prema ciljnoj razini jer se očekuje da će u sve većoj mjeri slabiti potražnju.

Budućim ćemo odlukama određivati razine ključnih kamatnih stopa ECB‑a koje će biti dovoljno restriktivne da se inflacija što skorije vrati na naš srednjoročni cilj od 2 posto i održavat ćemo ih na tim razinama onoliko dugo koliko to bude potrebno, rezolutni su u ECB-u.

Dakle, ovo vjerojatno nije zadnje povećanje kamata, te iako se izbjegava izravan odgovor, svako-toliko neki od guvernera banaka eurostava iznese neki stav, iz kojeg se da iščitati da će kamate nastaviti rasti i na jesen…

Tu već dolazi i do podjele među njima jer dio zemalja s visokim javnim dugom ovdje najviše trpi, pa traže da se rast kamata zaustavi, obuzda.

U suprotnom taboru su naravno oni rigidniji, sa stavom da inflaciju treba rušiti pod svaku cijenu, a sudeći prema izjavama iz vrha ECB-a, došlo je njihovo vrijeme.

I sam ECB osvrće se na rizike koji se javljaju oko otežanog povrata kredita, u uvjetima rasta cijena i rasta kamatnih stopa, a jučer je i Hrvatska narodna banka (HNB) izašla s novim ocjenama rizika financijske stabilnosti (publikacija Financijska stabilnost, broj 24) gdje analizira povezane rizike, koji utječu i na tržište nekretnina.

HNB primjećuje da, »iako inflacija usporava, i nadalje je povišena, pa središnje banke nastavljaju pooštravati monetarnu politiku, što pogoršava uvjete financiranja i smanjuje potražnju za novim kreditima, a dijelu postojećih dužnika povećava teret otplate duga«. I realni pad dohodaka, nastavlja HNB, nagrizao je kupovnu moć kućanstava.

– Inflacijom su najviše pogođena kućanstva s nižim dohocima, no ta su kućanstva relativno malo zadužena, pa bi najveći porast neprihodonosnih kredita (loših, nenaplativih op.a.) mogao biti zabilježen kod kućanstava u srednjim dohodovnim razredima, ocjenjuje HNB.

Poduzeća su pak, vele, rastuće troškove u 2022. uspjela prevaliti na klijente, pa su im prihodi porasli snažnije od troškova, uz rast profitabilnosti.

Kažu potom da »snažan kreditni rast u uvjetima povišene inflacije, pooštravanja uvjeta financiranja i naglašene neizvjesnosti pridonosi akumulaciji sistemskih rizika, pa je udio kredita u fazi 2 već počeo rasti«. Inače, faza 2 znači da kredit još nije dospio u fazu nenaplativosti, ali je došlo do znatnog povećanja kreditnog rizika.

Slabi zanimanje kupaca za nekretnine

Što se tiče tržišta nekretnina, u našoj središnjoj banci kažu da se aktivnost na tržištu počela usporavati, a broj transakcija znatno smanjio.

Unatoč tome, tražene cijene nekretnina nastavile su rasti i na početku 2023., podržane i novim krugom subvencija. Ipak, navode, vidljivo je malo slabije zanimanje kupaca. To se, kažu, može povezati i s višim kamatnim stopama.