Hrvatski građani uvelike su prodavali obiteljsko zlato i srebro unazad nekoliko godina, pa i desetljeća, uslijed kriza i neimaštine, no sad se, s druge strane, mnogi od njih pojavljuju i kao kupci tzv. investicijskog zlata, pogotovo u uvjetima iznimno niskih, nultih, pa i realno negativnih kamatnih stopa uslijed inflacije.

Traži se trajna vrijednost, čuvar vrijednosti u koju bi se pohranio višak likvidnosti, a sve se više u tom smislu, uz nekretnine koje tradicionalno naši ljudi vole i preferiraju, pojavljuje zlato. No, zlato ne kupuju samo građani i privatni investitori.

I dio središnjih banaka, koje ionako čuvaju i gomilaju velike količine zlata u svojim rezervama, najavile su da će to i dalje činiti, odnosno da će uz zlatne pričuve koje već posjeduju, i dodatno u dogledno vrijeme kupovati zlato.

Među njima su i neke članice EU-a koje bi, kao i mi, trebale ući u eurozonu, ali to za sada ne žele. Tako je kupovinu čak sto tona zlata u idućoj godini najavila Narodna banka Poljske, koja već ima značajne rezerve, a planirana akvizicija značajno će je podići na ljestvici središnjih banaka po količini zlata.

Zlatnu poziciju jača i Mađarska, ali i Srbija, te još neke centralne banke u ovom dijelu Europe. Poljska i Mađarska su u EU-u, ali nemaju namjeru zasad ući u eurozonu iako, kao i mi, formalno imaju obvezu.

No, obveza se očito ne interpretira svugdje jednako. Štoviše, čini se da planiraju upravo suprotno – još i poraditi na monetarnoj suverenosti te na povjerenju u domaću valutu i njenu stabilnost, pa i kupovinom novih količina zlata.

Opasne špekulacije

Poznato je da je Hrvatska narodna banka svoje zlato svojevremeno prodala, no ipak smo ih pitali je li ipak išta ostalo, te ako jest, što se s tim planira.

Naime, iako dio središnjih banaka sada uvelike opet gomila zlato da pojača svoje rezerve, ima li tako nešto kod nas više uopće smisla s obzirom na skori gubitak monetarne suverenosti, odnosno njen prijenos na ECB, pitali smo HNB.

I kakva je uopće politika ECB-a, u čiji monetarni sustav uskoro ulazimo, prema ulaganju u zlato, te njegova »zlatna« pozicija?

– U strukturi međunarodnih pričuva kojima upravlja Hrvatska narodna banka trenutačno nema imovine u zlatu. Međunarodne pričuve Hrvatske već dugi niz godina drže se primarno u euru te manjim dijelom u američkom dolaru.

Zlato je oblik imovine koji ima vrlo nizak prosječan dugoročni realni prinos i izuzetno visoku kolebljivost cijene.

Zbog toga promjena cijene zlata može značajno odrediti konačan financijski rezultat središnje banke u jednoj godini i potaknuti njezino špekulativno ponašanje radi ostvarivanja zarade, odnosno izbjegavanja gubitka, tumače u Hrvatskoj narodnoj banci.

Daju primjer da je cijena zlata od rujna 2011. do kraja 2015. pala za 45 posto, dok je u 2021. cijena zlata pala za gotovo 5 posto. Period prije 2011., te od 2015. do 2021. – ne spominju.

ECB ima zlata

– Odluka o kupovini zlata pojedinih središnjih banaka često može biti i politički motivirana, a ne potaknuta načelima kojih se središnje banke primarno drže kod upravljanja međunarodnim pričuvama, a to su likvidnost i sigurnost. HNB trenutačno ne planira kupovinu zlata, odgovorili su u HNB-u na naš upit.

Saznajemo i da, što se tiče Europske središnje banke, udio zlata u njenim ukupnim međunarodnim pričuvama kreće se oko 30 posto i odnosi se, kažu u HNB-u, na prijenos dijela zlata nacionalnih središnjih banaka prilikom stvaranja monetarne unije, odnosno pristupanja zemalja Eurosustavu.

– ECB ulaganja u zlato održava stabilnim, a trenutačno ne postoji namjera za povećanjem ulaganja u zlato, prenosi HNB stav ECB-a po ovom pitanju.

Ispada, dakle, da kada bi HNB sada i imao zlato, dijelom bi ga morao prenijeti ECB-u. Kako ga nema, ne može ga ni ponijeti »u miraz«.

No, prenijet će, naravno, dio deviznih rezervi kada uđemo u eurozonu, a one su značajne, s obzirom da se monetarna politika HNB-a većinom vodi putem trgovanja devizama koje su u prosjeku više dolazile nego odlazile, pa se češće interveniralo njihovim otkupom nego prodajom.

Traženi prigodni zlatnici

Iako zlata više nema u svojim pričuvama, Hrvatska narodna banka, putem tvrtke Hrvatska kovnica novca (bivši Hrvatski novčarski zavod), koja je u njenom stopostotnom vlasništvu, na prodaju nudi većinom prigodne zlatnike hrvatske kune, koja uskoro odlazi u povijest, te za tim zlatnicima navodno vlada velika potražnja.

Uz investicijsku, očekuje se naime da bi ti zlatnici mogli imati i numizmatičku vrijednost kada kuna nestane kao sredstvo plaćanja.

– HNB je 2020. u okviru serije prigodnoga kovanog novca Zlatna kuna izdala 2020 komada prigodnoga zlatnoga kovanog novca od 1 kune, te ove godine 2021 komad prigodnoga zlatnoga kovanog novca od 2 kune.

Oba navedena zlatnika Hrvatska kovnica novca d.o.o. prodaje po prodajnim cijenama koje ovise o kretanju cijene zlata na otvorenom tržištu.

Prigodni zlatni kovani novac od 1 kune je rasprodan, a više informacija oko kupnje zlatnika od 2 kune zainteresirani građani mogu saznati na poveznici www.croatianmint.hr.

O eventualnom kovanju nekih drugih apoena optjecajnoga kovanog novca kune u zlatu tijekom 2022. javnost će biti pravodobno informirana, kažu u HNB-u.

Hrvatska kovnica novca, uz zlatnike, nudi i srebrnjake, i ostale slične proizvode koje oglašava i kao prikladne za razne prigode, darove itd.

Uskoro je čeka velik posao kovanja eurokovanica. U HNB-u posebno naglašavaju da ovu djelatnost, koja je de facto tržišna, nikako ne treba miješati s ulogom zlata u monetarnoj politici, odnosno politici pričuva.