Dok mljekari za mlijeko u otkupu dobivaju od 48 do 58 centi, u trgovačkim centrima ono se iz uvoza prodaje za samo 4 centa više, za 0,62 eura.

To je samo jedan u moru primjera nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom.

Država je tomu odlučila doskočiti krajem 2017., kada je donesen u nas prvi Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom (ZNTP), koji je imao izmjene i dopune.

Upitna kvaliteta

U punoj primjeni je od 1. travnja 2018., od tada je Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) okončala 48 upravnih postupaka.

Donijela je 29 rješenja o utvrđenim nepoštenim trgovačkim praksama, čime je okončala 33 upravna postupka, izrekavši nešto više od 1,3 milijuna eura kazni.

S druge strane, proizvođači tvrde da su očekivani pomaci izostali ili da su nedovoljni, a njime se, tj. modalitetima rješavanja tih praksi ovih dana bavio i saborski Odbor za poljoprivredu.

– Odbor za poljoprivredu već duže upozorava da bi se prodaja poljoprivredno-prehrambenih proizvoda ispod njihove proizvođačke cijene trebala smatrati nepoštenom trgovačkom praksom, kaže predsjednica Marijana Petir.

Podsjeća na zaključak koji je Sabor usvojio prilikom glasovanja o ZNTP-u, u veljači 2024.

Njime su nadležne agencije i ministarstva pozvani da razmotre pozitivna iskustva drugih članica EU-a, posebno onih vezanih uz metode utvrđivanja proizvođačkih cijena i sljedivosti prehrambenih proizvoda, te da ponude rješenja kojima bi se osigurala pravednija raspodjela vrijednosti u lancu opskrbe hranom.

– Prisutnost proizvoda čije se cijene stavljaju na tržište ispod proizvođačkih čini nelojalnu konkurenciju domaćim proizvodima, uglavnom dolaze iz drugih država, a ako su upitne kvalitete, problem su i za potrošače, kaže Petir.

Mljekari to dobro osjećaju na svojoj koži.

Predsjednik Odbora za mljekarstvo HPK Igor Rešetar kaže da kod sireva i maslaca, a zbog kraćih rokova trajanja, još i ima nekakve kontrole te da je nešto veći nadzor i ne događaju se toliko dampinški uvozi, no da je naglasak problema na uvezenom mlijeku po cijeni od 62 do 64 centa, a što je istaknuto i na saborskom Odboru.

– Ima rok trajanja šest mjeseci, a možda i više, i upravo to iskorištavaju trgovci. Države iz kojih dolazi kupuju ga na lagere i kada dođe kraj, koriste nekakve subvencije za izvoz, prodaju i rješavaju se tih lagera.

Najgore je što ima rok od šest mjeseci i nije zaslužilo ime hrana. Inspekcije vjerojatno rade svoj posao, no nama je rečeno da one imaju određeni djelokrug gdje mogu samostalno raditi, a nepravilnosti građani, udruge, naposljetku proizvođači, dobavljači trebaju prijavljivati, kaže Rešetar.

Nezaštićeni OPG-ovi

No u dosadašnjoj primjeni ZNTP-a pokazalo se da potonji nepoštena ponašanja u tom lancu ne prijavljuju u strahu od odmazde trgovaca. I Rešetar kaže da je to veliki problem.

– Pogotovo u nekim drugim sektorima, pogotovo gdje OPG-ovi samostalno nastupaju prema trgovačkim centrima, velike su pritužbe i povrtlara, voćara. Inspektori mogu odraditi stvari po prijavama, no očito se ne prijavljuje, kaže Rešetar.

Povrtlarka Blaženka Škorvaga upravo zbog nikakve pregovaračke snage i ucjenjivačkog odnosa trgovaca prekida s plasteničkom proizvodnjom rajčice.

– Trgovci ucjenjuju; kada je naša roba na cijeni, onda ju ne trebaju i nabave ju iz jeftinog uvoza, a kada ti i uzmu robu – tjeraju te na akcije i, da bi bar i tako prodao, pristaješ na to.

Polako ukidam plastenike jer nemaš komu prodati robu, cijena joj je ostala ista kao prije, a radna snaga i drugi troškovi otišli su gore, kaže Škorvaga.

– Državni inspektorat nije utvrdio da su trgovci prodavali proizvode ispod njihove nabavne cijene, rekla je pomoćnica glavnog državnog inspektora Vedrana Filipović Grčić i dodala da DIRH nema ovlasti nadzirati formiranje MPC-a, osim u slučajevima primjene Odluke Vlade o ograničavanju cijena nekih proizvoda.

Dodala je da se cijene slobodno formiraju na tržištu, no DIRH kao nadzorno tijelo podržava inicijative koje će ograničiti nepoštena ponašanja.

Prodaja meda bez etikete

Pčelari pak ističu prisutnost meda sumnjivog podrijetla na tržištu. Član Upravnog odbora Hrvatskog pčelarskog saveza Željko Tomić upozorava na praksu uz granicu s BiH, na potezu Ploče – Metković, gdje se, kaže, prodaje nedeklarirani med.

– Nema etiketu, a na upit gdje je ona kažu: »Za ovo mi ne može ništa, a ako stavim etiketu, onda odgovaram za to što je na njoj napisano!«

Nevjerojatno! O kakvom mi to ZNTP-u pričamo?! To nije med, nego šećerni sirup! Zato uvijek i govorim da se med kupuje isključivo kod pčelara – kaže Tomić.