Prema podacima Financijske agencije, poduzeća u Hrvatskoj (izvan financijskog sektora) u prošloj su godini ostvarila rast bruto investicija od čak 27,8 posto, čime je napokon zaustavljen negativan trend kretanja udjela poslovnih investicija u BDP-u, koji konstantno pada od 2017. kada je iznosio 13,8 posto BDP-a, na 11,4 posto u 2022. godini, navodi se u analizama glavnog ekonomista Hrvatske udruge poslodavaca dr. Hrvoja Stojića i dodaje da su time ujedno zaustavljena i »divergentna kretanja« poslovnih ulaganja u Hrvatskoj u odnosu na prosjek Europske unije i zemalja srednje i istočne Europe u kojima investicije čine 14 posto BDP-a.

Za polovicu rasta bruto investicija zaslužne su investicije u građevinarstvu, no (kapitalne) investicije u strojeve i opremu ostvarile su najvišu stopu rasta u četiri godine od 17,9 posto, a izdaci za razvoj skočili su za 28,6 posto.

Adresirati izazove

– Naravno da nema mjesta za euforiju pa Hrvatska u idućem razdoblju mora adekvatno adresirati glavne izazove među kojima su očekivano smanjenje radne populacije za više od 100 tisuća kroz iduće četiri godine te daljnje jačanje poslovnih investicija prema 14 posto (prosjek srednje i istočne Europe) ili iznad nakon povlačenje plime EU fondova, ako želimo produljiti snažniji realni rast produktivnosti te u konačnici BDP-a i ukupnih primanja zaposlenih u odnosu na konkurentske ekonomije, napominju u HUP-u.

Osim što su snažno ulagala u investicije, hrvatska su poduzeća u prošloj godini osjetno smanjila zaduženost. Prema nedavnoj analizi MMF-a, stopa zaduženosti, tj. odnos ukupnih obveza i ukupne imovine poduzeća je pala s 80,4 posto koliko je iznosila 2008. godine na 68,6 posto u 2021. godini, u čemu prednjače najproduktivnija poduzeća, a čija je zaduženost danas na oko dvije trećine zaduženosti iz 2008. godine. MMF-ova analiza također pokazuje snažan pad sklonosti najproduktivnijih poduzeća kreditnom zaduživanju s obzirom na pad udjela kreditnih obveza u ukupnim obvezama sa 35,8 posto u 2008. na 25,9 posto u 2021. godini. U HUP-u pojašnjavaju da su razine produktivnosti, kao i rast produktivnosti, u pozitivnoj korelaciji sa zaduženjem tvrtke. Naime, tvrtke s niskom razinom zaduženosti mogle bi biti ograničene u pristupu sredstvima financiranja pa ne mogu financirati inovativne projekte koji pospješuju rast produktivnosti. S obzirom na spomenuti znatno brži proces razduživanja visoko-produktivnih poduzeća u odnosu na one manje produktivne, ističu u HUP-u, sve upućuje na nedostatan pristup financiranju ili pak smanjenu sklonost dužničkom financiranju investicija u produktivnost u nedovoljno atraktivnom poslovnom okruženju.

Porezni klin

Podaci Fine o rastu poslovnih investicija ohrabruju u pogledu budućeg rasta produktivnosti te posredno (izvozne) konkurentnosti, napominju u HUP-u i dodaju da je za povećanje produktivnosti, odnosno jačanje okruženja za poslovne investicije, potrebno nastaviti smanjivati ukupno porezno opterećenje i ukidanje i/ili smanjenje parafiskalnih nameta uz supstituciju poreza na srednje i više plaće porezima na rentu, širenje porezne baze te izjednačavanje poreznog tereta kako bi investicije u startu imale sličan tretman.

– Iako je porezni klin na osobni dohodak niži od prosjeka EU-a, on je svejedno već pri isplati neto plaće od 1.500 eura među najvišima u strukturno sličnoj regiji srednje i istočne Europe. Porezni klin je u posljednje dvije godine u Hrvatskoj za neto plaće od 1.500 eura i više porastao za jedan postotni bod, dok je na razini EU-a nepromijenjen, upozoravaju poslodavci.

U HUP-u također zaključuju da bi se u slučaju izostanka poboljšanja uvjeta za privatne investicije, hrvatski gospodarski rast mogao prepoloviti na 1,9 posto (trenutno iznosi 3,9 posto), uz napomenu da EU fondovi čine 3,5 posto BDP-a, a zadnje dvije godine doprinose rastu BDP-a s dva postotna boda, a u ovoj godini i malo više.

Pad udjela startupova

Dugogodišnji negativan trend pada udjela investicija tvrtki u BDP-u u stopu je pratio pad udjela startupova u ukupnom broju tvrtki u Hrvatskoj, i to s 25 posto u 2016. godini na svega 2 posto u 2021. godini. To samo po sebi, navode u HUP-u, svjedoči o padu ambicija investiranja u nove projekte koji bi povećali izvozni potencijal.