Prihodi u djelatnosti smještaja i ugostiteljstva porasli su od početka siječnja do kraja kolovoza ove godine za 883 milijuna eura u odnosu na isto razdoblje prošle godine i dosegnuli su 4,679 milijardi eura, pokazuju to podaci iz sustava fiskalizacije što ih je jučer objavila Porezna uprava.

To znači da su prihodi u toj djelatnosti u osam mjeseci ove godine veći za 23,5 posto u odnosu na prošlu godinu, što je rast koji višestruko nadmašuje stopu inflacije, a značajno je veći od rasta turističkih pokazatelja, poput onih o broju gostiju i noćenjima. Kad se odvoje prihodi za djelatnost smještaja i ugostiteljstva, onda je u smještaju u osam mjeseci ostvaren prihod od 2,055 milijardi eura, što je 392 milijuna eura ili 24,2 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.

Prihodi u ugostiteljstvu rasli su nešto sporije, po stopi od 23,2 posto, pa je u djelatnosti pripreme i posluživanja hrane u osam mjeseci preko sustava fiskalizacije registrirana vrijednost računa od ukupno 2,6 milijardi eura.

Jači i kolovoz

Kad je u pitanju samo kolovoz, fiskalni računi za smještaj bili su vrijedni 666 milijuna eura, što je 83,2 milijuna eura ili 14 posto više nego lani, a u ugostiteljstvu je u istom mjesecu zabilježena ukupna vrijednost računa od 628,3 milijuna eura, što je 15 posto više nego u istom mjesecu prošle godine.

Kad bi se samo iz računa koji su prošli kroz sustav fiskalizacije izvlačio zaključak o rezultatima ovogodišnje turističke sezone u Hrvatskoj, moglo bi se reći da su rezultati za prvih osam mjesec bolji za više od petine, a u nekim segmentima i za četvrtinu od lanjskih, ali da kolovoz nije zadržao taj tempo, iako je financijski bio za desetak posto bolji od srpnja. No, lani su kolovoški prihodi u djelatnosti smještaja i ugostiteljstva bili oko 13 posto bolji od onih srpanjskih.

S druge strane, promet u trgovini na malo, iz koje je isključena trgovina motornim vozilima, zadržao je prošlogodišnju dinamiku, pa je tako ukupna vrijednost računa u kolovozu ove godine bila milijardu i 943 milijuna eura, što je tek milijun eura više nego u srpnju. I lani su vrijednosti računa u srpnju i kolovozu bile otprilike iste.

Ovogodišnji je kolovoz u trgovini na malo donio povećanje prihoda od 254 milijuna eura, odnosno 15 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Kad se zbroje svi računi iz svih djelatnosti koji su prošli preko fiskalnih blagajni, u kolovozu ove godine bilo ih je manje nego lani, ali je njihov ukupan iznos povećan za petnaestak posto i gotovo je dosegnuo pet milijardi kuna.

Bolje nego lani

Sve ove brojke sugeriraju da će financijski rezultati ovogodišnje sezone sigurno nadmašiti prošlogodišnju, koristi će kroz naplatu poreza na dodanu vrijednost imati i državni proračun. No, turistička je potrošnja u Hrvatskoj donijela i povećanje cijena, što je pokazala i nedavna objava Državnog zavoda za statistiku o ponovnom ubrzavanju inflacije, a povećanje turističkih prihoda malo će koristi donijeti onima koji od turizma ne žive, ali su jednako na udaru inflacije kao i oni kojima su prihodi od turizma porasli. Trebali bi imati barem koristi od povećanja prihoda od poreza na dodanu vrijednost, primjerice kroz jačanje javnih servisa, odnosno poboljšanje javnih usluga.

No, čini se da se događa upravo suprotno i da građani te javne servise nadomještaju plaćanjem usluga u privatnom sektoru.

Iako ne pokriva sve usluge koje se u zdravstvu plaćaju, sustav fiskalizacije dokazuje i povećan broj računa i iznos koji građani plaćaju kad je u pitanju zdravstvo i socijalna skrb. Tako je zabilježeno da je u prvih osam mjeseci ove godine kroz sustav fiskalizacije u zdravstvenoj zaštiti izdano 50 tisuća računa više nego lani, a da je njihova ukupna vrijednost bila 335,8 milijuna eura, odnosno 18 posto više nego lani. Iako se u podacima Porezne uprave ne navodi i kojim je to zdravstvenim uslugama i uslugama socijalne skrbi riječ, činjenica da su građani za te usluge u ovoj godini morali odvojiti gotovo petinu više novca nego lani sugerira da se uz plaćanje obveznih zdravstvenih doprinosa sve više povećava i njihovo privatno izdvajanje za brigu o zdravlju.