Ivan Mrvoš vlasnik je i predsjednik Uprave Includea, hardverskog startupa koji razvija i proizvodi smart city infrastrukturu, a najpoznatiji je po svojim pametnim klupama. Ima sjedište, razvoj i proizvodnju u Solinu u objektu od oko 2.000 kvadrata s više od 50 visokoobrazovanih zaposlenika. Include je u svijetu prepoznat kao ozbiljna razvojna IoT platforma, koja ubrzano raste u smislu veličine tvrtke, obujma prodaje i velikog globalnog dosega.

Priča o Includeu počinje sredinom 2015. godine, kada je Ivan Mrvoš postavio prvu pametnu klupu. U Hrvatskoj, gdje je hardverskih startupova malo, to je stvorilo veliku priču pa su novinski naslovi bili puni 19-godišnjeg klinca koji je napravio prvu pametnu klupu u Europi. Iste godine Ivan i njegov prijatelj prodali su i proizveli 25 klupa u tri zemlje i ostvarili ukupan prihod od 40.000 eura. Include je 2019. pokrenuo svoj drugi investicijski krug u potrazi za prikupljanjem kapitala putem Funderbeam platforme koja postavlja minimalni cilj na 1,2 milijuna eura. U samo 24 sata investicijska kampanja dosegla je milijun eura. Sedam dana kasnije, Include je prikupio 2,7 milijuna eura od privatnih investitora, Funderbeam platforme i VC-a.

Baka – prvi investitor

Include je startao sa samo 10 kuna (1,35 eura), a procjenjuje se da danas ovaj startup vrijedi 17,4 milijuna eura, prema procjeni jedne od računovodstvenih tvrtki »Big Four«. Zanimljivo je da se u početku nije razmišljalo o proizvodnji pametnih klupa. Početna ideja bila je stvaranje web stranica i android aplikacija. Kako nakon nekoliko mjeseci taj posao nije krenuo, Ivan je odlučio proizvoditi hardver, jer je hardver bio nešto što mu se stvarno svidjelo i nije imao što izgubiti.

Krajem 2014. godine prvi projekt bile su LED stolice. Opremljeni su RGB ambijentalnim svjetlom i jednim USB punjačem za pametne telefone. Plan mu je bio prodati ovaj proizvod kafićima u Splitu i obližnjim gradovima. Baka mu je zapravo dala novac za kupnju materijala za izradu prvih nekoliko LED stolica. Nakon toga, pravio je letke i svake noći nekoliko mjeseci pokušavao uvjeriti vlasnike kafića da kupe njegove proizvode. Dva mjeseca kasnije prodao je 0 stolica i zapravo prihvatio da ideja možda i nije tako dobra. Tada je razmišljao: »Ok, što bih mogao promijeniti s tom idejom kako bih mogao početi nešto prodavati?« Došao je do zaključka da ako instalira solarne panele i doda još nekoliko USB punjača, mogao bi imati solarnu klupu za parkove. Tako se rodila ideja za pametnu klupu.

U 2015. godini sve je proizvedeno i prodano iz njegove sobe, a 2016. uzeo je kredit u banci i počeo zapošljavati. U 2017. tvrtka je imala prvi investicijski krug, Ivan je zaposlio 30 ljudi, proširili se na nova tržišta i preselili se u nove urede. Danas je to tvrtka koja proizvodi i izvozi »pametnu urbanu opremu« u 57 zemalja diljem svijeta.

Sigurno i nesigurno

Isplati li se uopće u Hrvatskoj biti poduzetnik, s obzirom na to da je najveći uspjeh zaposliti se u nekoj tvrtki na sigurnom državnom proračunu?

– Primjeri domaćih tvrtki popit Infobipa, Rimac Automobila i drugih dokaz su da uspješno poduzetništvo u Hrvatskoj nije nemoguće. Društvo ne treba isključivo poduzetnike, već sve ljude koji svojim radom, odnosno rezultatima svoga rada poboljšavaju kvalitetu naših života, jer se na kraju dana svaki proizvod i svaki poduzetnički poduhvat svodi na poboljšanje kvalitete života. Najgore što netko može napraviti je potrošiti 30 godina radeći na »sigurnom poslu«, a bez da napravi bilo kakav doprinos. Osobno bih radije radio na nesigurnom poslu za koji znam da će jednog dana možda promijeniti svijet, nego za minimalac na državnom proračunu. Ali naravno, svatko ima pravo na svoj izbor.

S kojim se sve poteškoćama susreću privatnici, a koje su potpuno nelogične u normalnom poslovanju?

– To su već godinama iste teme o kojima svima govorimo, poput prevelikog broja nameta koje poduzetnici plaćaju na mjesečnoj i godišnjoj razini. Dugotrajna i detaljna češljanja od strane inspekcija s ciljem da se bilo što pronađe i napiše kazna, a i općenito dosta nezdrav stav prema poduzetništvu. Imamo kompleksne pravilnike i zakone koji nisu modernizirani s vremenom u kojem živimo, pa zbog toga imate situacije primjerice da se za web trgovine propisuje minimalno šest kvadrata fizičkog prostora uz naravno zadovoljene minimalne tehničke uvjete. Takvi primjeri na kraju završavaju otvaranjem tvrtki izvan Hrvatske gdje takvi uvjeti ne postoje. Ima, naravno, i pozitivnih primjera poput nedavnog predstavljenog zakona o digitalnim nomadima, ali potrebno je puno više od toga.

Kako se danas dolazi do kvalitetnih radnika i stručnjaka?

– Situacija u IT sektoru jako je izazovna kada je u pitanju pronalazak stručnog kadra, jer već godinama kronično nedostaje stručnjaka, posebice developera. Za našu tvrtku situacija je dodatno otežana činjenicom da osim softwarea razvijamo i hardware, a za što također nema dovoljno stručnjaka na tržištu. Najteže prolaze male i novoosnovane tvrtke, jer često nemaju mogućnosti ponuditi uvjete koje nude velike tvrtke, a pritom ne mislim samo financijske uvjete, već i razne druge benefite. Iz osobnog iskustva mogu reći da su upisne kvote na fakultetima nedovoljne za deficitarna zanimanja. Primjerice, u mojoj generaciji nas stotinu je prema kvoti upisalo smjer Računarstva, a do danas je manje od pola magistriralo. To jednostavno nije dovoljno za trenutačne potrebe tržišta.

Transformacija tvrtke

Koji su novi projekti u planu?

– Trenutačno radimo na jako puno novih projekata. Nakon velike investicije iz 2019. godine krenuli smo s transformacijom tvrtke kako bismo od proizvođača pametnih klupa postali proizvođač cjelovitih Smart City rješenja. Odlučili smo izgraditi proizvode i usluge koji osim što čine naše gradove čišćima i efikasnijima, također pridonose kvaliteti života i povoljnijim gradskim uslugama za građane.

Naravno, Steora klupe su i dalje tu u jednoj novoj varijanti gdje sada izgledaju kao obične klupe, a određeni modeli čak i koštaju kao obične klupe. Novost su Terra spremnici otpada koji će gradovima donijeti značajne financijske uštede, poboljšati efikasnost i smanjiti CO2 emisije. Projekt sa spremnicima otpada razvija se u dva smjera. Jedan su koševi za parkove i ulice, dakle koševi za manju ambalažu, bocu, papir i slično. Takvi koševi opremljeni su solarnim modulima, senzorima koji prate stanje napunjenosti i mehaničkom prešom koja kompaktira otpad, zbog čega stane značajno više otpada. Drugi smjer su klasične ulične kante, svima poznate kao zelene kante od 120 ili 240 litara i tu želimo gradovima osigurati milijunske uštede. Kante su također opremljene senzorima koji prate napunjenost i mehaničkom prešom, tako da umjesto svakodnevnog pražnjenja kanti imamo možda jedno pražnjenje tjedno i to pod uvjetom da naš sustav procjeni da je kanta puna.

Teško je sada govoriti o točnim uštedama, jer nemamo sve podatke od strane gradova, ali na osnovu dosadašnjih podataka gradovi poput Zagreba i Splita koristeći naše kante sigurno bi smanjili troškove prikupljanja otpada za nekoliko desetaka milijuna kuna kroz godine korištenja.

Tu su još i druga rješenja na kojima radimo, poput senzora za mjerenje kvalitete zraka na otvorenim prostorima, a ono što zaokružuje cijelu priču je naša Solos platforma koja komunicira sa svim proizvodima u javnom prostoru. Putem platforme gradovi s jednog mjesta mogu upravljati cijelim gradom, odnosno urbanom opremom u gradu. Ideja iza platforme je da putem jedinstvenog centralnog sustava gradovi imaju podatke sa svih senzora, kontroliraju prikupljanje i naplatu otpada, parkinga, mijenjaju postavke javne rasvjete, pa čak i semafora…

Koji bi bio savjet, odnosno preporuka mladim ljudima. S koliko se godina treba krenuti u biznis?

– Mislim da oko toga nema pravila, jer se u poduzetništvo jednako uspješno se može krenuti s 18 godina kao i s 50 godina. Svatko bi trebao prepoznati pravi trenutak za pokretanje nečeg svoga, koji nije vezan isključivo za godine već i za druge faktore. Moje osobno iskustvo, za koje ne tvrdim da je točno, je da je ipak nešto lakše ući u poduzetništvo kad možete preuzeti više rizika. Često kada već imate siguran posao ili čak obitelj koja ovisi o vašim mjesečnim prihodima, možda nije lako pokrenuti nešto svoje i rizik je puno veći. Naravno, to nije pravilo i postoji puno pozitivnih primjera gdje su pojedinci napustili sigurne poslove i razvili sjajne biznise.

Poslovni uzori

Koliko danas tehnologija pomaže, a koliko odmaže u svakodnevnom životu?

– Tehnologija zasigurno pomaže u svakodnevnom životu i zapravo je nevjerojatno koliko su naši životi postali bolji i kvalitetniji zahvaljujući tehnologiji. U vremenu koje je ispred moramo naučiti živjeti uz tehnologiju, a jačanje umjetne inteligencije samo će pojačati suživot nas i tehnologije. Često se priča o tome kako su zbog tehnologije mnogi ljudi ostali bez posla, ali zapravo napredak tehnologije trebamo gledati kao priliku da se stvore nova zanimanja kojih do sada nije bilo. Dovoljno je pogledati koja su bila top zanimanja prije 20 godina, a koja su danas i jasno je da nijedno od današnjih top zanimanja nije čak ni postojalo do prije nekoliko godina. Ono do čega je tehnologija dovela je da neprestano moramo učiti i prilagođavati se jer se svijet oko nas mijenja nevjerojatno brzo. Naravno da nije sve sjajno i da postoje negativne stvari i zlouporaba tehnologije, ali osobno mislim da je puno više pozitivnoga.

Danas mladi ljudi imaju idole u sportu, a tek malo je onih koji ih pronalaze u znanosti i gospodarstvu. Postoje li poslovni uzori, kod nas i u svijetu ?

– Teško mi je istaknuti samo jednu osobu za poslovni uzor. Naravno da uspjeh svake hrvatske tvrtke motivira i kad vidim njihove uspjehe osim što sam jako ponosan imam motiv da ostvarim isto. Od poslovnih uzora na svjetskoj razini izdvojio bih možda Elona Muska i Steve Jobsa koji je izgradio nekoliko fantastičnih tvrtki, a da je danas živ tko zna što bi još sve ostvario. Pročitao sam nekoliko knjiga o njima i zbilja je fascinantan cijeli njihov osobni i poduzetnički put, bez obzira na to što mislili o njima.

Fleksibilnost i prilagodba

Kakva su iskustva s poslovanjem po zemljama – ona najbolja i ona najgora?

– Kada istovremeno poslujete u 57 država svijeta morate biti fleksibilni i spremni na brze prilagodbe, jer su poslovne prakse među tržištima poprilično drugačije. Primjerice, već nam je svima u uredu standard da za tržište u Francuskoj apsolutno sva dokumentacija mora biti na njihovom jeziku, jer ne znaju ili čak odbijaju pričati engleski. Imali smo zanimljivih situacija kada smo gradili globalnu mrežu servisera za naše proizvode, primjerice u Italiji su tražili da u ugovorima stoji da imaju pravo na sendvič i sok ako servisiranje proizvoda traje dulje od dva sata, dok na drugim tržištima jednostavno upišemo iznos satnice i potpišemo ugovor. Srećom, u ovih šest, sedam godina nismo imali previše negativnih iskustava, a ona koja smo i imali, često su bila na samom početku poslovanja kad nismo imali dovoljno iskustva i znanja.

Naše klupe koristilo je oko 4 milijuna ljudi u svijetu

Koliko danas u svijetu postoji verzija pametnih klupa i kako se one koriste?

– Starog modela Steora klupa koje su se prodavale do kraja prošle godine isporučili smo oko 1.600 komada u 57 država, a do danas ih je koristilo otprilike četiri milijuna ljudi, prema podacima s naše platforme. Očekujemo da će nove klupe, ali i drugi novi proizvodi poput Terra spremnika otpada ostvariti još veće uspjehe u sljedećim godinama. Konkretno kod spremnika, naš cilj je da gradovi realiziraju projekte u tisućama pa čak i desecima tisuća spremnika, jer jedino tako mogu ostvariti ozbiljne milijunske uštede. To je već puno ozbiljnija kategorija poslovanja od onoga gdje smo bili do sada i jako se radujemo vidjeti kako će se situacija razvijati u vremenu ispred nas.