Strani brodovi na kružnim putovanjima, popularno zvani kruzeri, po hrvatskom su Jadranu u prvoj polovici 2024. obavili 244 kružna putovanja ili sedam posto više nego u istom lanjskom razdoblju, a njima je došlo oko 350 tisuća putnika ili 24 posto više, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

U lipnju su na Jadranu strani kruzeri ostvarili sto kružnih putovanja, što je dva posto manje nego u lipnju 2023., dok je u svim ostalim mjesecima od početka 2024. broj tih putovanja lagano rastao. No, i u lipnju je s manje kružnih putovanja brodova registriran veći porast putnika na njima – došlo ih je 142,6 tisuća, ili 18,6 posto više nego u lipnju prošle godine. Isto tako, kruzeri su na hrvatskom Jadranu plovili nešto kraće nego lani, i to 524 dana ili 2,2 posto manje. Najviše je kružnih putovanja ostvareno u Dubrovačko-neretvanskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji, a među lukama najviše posjeta je imao Dubrovnik, te Split, Zadar, Hvar, Korčula, Šibenik i Rovinj.

Najezde turista

Industrija je to koja generira velike profite, ali ima i velik utjecaj na okoliš i samu destinaciju. Mnogim žiteljima priobalnih gradova tako nije drago ploveće grdosije gledati u lukama, jer još uvijek vlada mišljenje kako su kruzeri veliki zagađivači okoliša. U svakom slučaju, jedinstvena je to grana turističke industrije orijentirana mahom na goste više platežne moći.

Dubrovnik je definitivno kruzing destinacija broj jedan na Jadranu, ali i prvi ne samo u Hrvatskoj, već među prvima i u Europi koji se ozbiljno pozabavio razvojem kruzing turizma. Prije desetak godina zapravo je Dubrovnik izgledao kao klasična žrtva vlastitog turističkog uspjeha s obzirom na nepodnošljive gužve i zakrčenja u prometu u staroj gradskoj jezgri koje su izazivale gotovo nekontrolirane najezde turista s megakruzera.

Kako bi se stvari stavile pod kontrolu pokrenut je program Respect the City (Poštujmo Grad). Pojašnjavajući o čemu je konkretno riječ, Jelka Tepšić, zamjenica gradonačelnika Dubrovnika, istakla je kako se Dubrovnik prije nekoliko godina doista suočio s ozbiljnim problemom prekomjernog turizma. Važni svjetski mediji izvještavali su o ‘’smrti Dubrovnika’’ navodeći kako ga treba izbjegavati zbog velikih gužvi.

– Bio je to ‘’poziv na buđenje’’ te je Grad Dubrovnik, odnosno mi kao tadašnja nova gradska uprava, 2017. godine krenuo razvijati strateški projekt Respect the City. Veliki izazov koji je tada bio pred nama počeli smo rješavati kroz različite mjere ublažavanja gužvi u prometu i u samoj povijesnoj jezgri, što je i predstavljalo najveći problem građanima, ali i posjetiteljima. Budući da je značajan dio problema s prekomjernim turizmom vezan uz brodove na kružnim putovanjima i dnevne posjetitelje, Grad se obratio CLIA-i, najvećem svjetskom trgovačkom udruženju kruzera, jer smo znali da do rezultata možemo doći jedino zajedničkim djelovanjem. Bili smo prva jedinica lokalne samouprave koja je napravila takvo što, ali smo imali jako dobar odaziv od CLIA-e i u dosta kratkom vremenu razradili smo smjernice za suradnju. Shvatili su da nam je to zajednički interes jer ni gosti s kruzera nisu bili zadovoljni prepunim ulicama, što im je umanjilo doživljaj Dubrovnika, rekla nam je Tepšić, dodajući kako se vrlo brzo napravilo prilagodbe i krenulo raditi na dugoročnom rješenju koje u osnovi znači pomno planiranje dolazaka i odlazaka brodova na dnevnoj, tjednoj i godišnjoj bazi.

Naime, cilj projekta je kroz suradnju različitih dionika i kombinaciju mjera i rješenja smanjiti negativne učinke prekomjernog turizma, s fokusom na očuvanju baštine, poboljšanju kvalitete svakodnevnog života građana i pružanju najboljeg iskustva posjetiteljima Dubrovnika.

– Krenuli smo s postavljanjem novih pravila za javni prostor. Turistički infoštandovi, stolovi u restoranima i ilegalni bookeri izleta uklonjeni su iz najkritičnijih ulica i gužve su se odmah smanjile, mobilnost ljudi i vozila je poboljšana. Radili smo na intenzivnoj suradnji svih dionika, od gradskih službi, policije, Lučke uprave Dubrovnik, kako bismo dobili bolju koordinaciju vremena ukrcaja i iskrcaja putnika i dolazaka autobusa na ulaze u grad, bolju koordinaciju i upravljanje prometom.

Uveli smo internetsku trgovinu Bus Web Shop za kupnju vaučera za zaustavljanje u zoni. Turističke agencije i vlasnici vozila mogu kupovati vaučere prema slobodnim terminima, što značajno ubrzava proces u zoni posebnog režima. U prijevoz putnika s kruzera do povijesne jezgre uključio se i gradski prijevoznik Libertas, koji može koristiti i druge cestovne rute, što također umanjuje gužvu oko povijesne jezgre. Grad Dubrovnik inicirao je i promjenu nacionalnog zakona koji omogućuje ograničavanje prometa oko povijesne jezgre i bit će prvi grad koji će to uvesti.

Ovaj posebni režim prometa najnovija je mjera koju Grad Dubrovnik uvodi 1. siječnja 2025., a na taj ćemo način nastojati trajno riješiti probleme prezagušenosti prometa na području povijesne jezgre, najavila je zamjenica dubrovačkog gradonačelnika. Istakla je, međutim, kako je ključna bila suradnja s Lučkom upravom Dubrovnik i CLIA-om s kojima je dogovoreno ograničenje na 4.000 putnika na krstarenju u isto vrijeme na vezu u gradu. To su otprilike dva do tri kruzera, ovisno o kapacitetu, a usporedi li to s brojkom od osam brodova dnevno, kako se prije događalo, jasno je o kakvoj je promjeni riječ.

Dogovoren je i bolji raspored ticanja po kojem brodovi ostaju duže u luci, što omogućuje bolju disperziju gostiju. S primjenom ove mjere trebalo se započeti 2020. godine, no pojava pandemije tada je potpuno zaustavila kruzere. Ova mjera tako je u punoj primjeni od 2022. godine. Usporedbe radi, broj putnika s kruzera 2013. godine prešao je 900 tisuća, narednih godina kretao se između 700 i 800 tisuća, dok se od 2022. taj broj ustalio na oko 500 do 550 tisuća posjetitelja s kruzera, koji su, k tome, i bolje raspoređeni tijekom dana i tjedna.

Turistička pristojba

– Uveli smo ujedno cruise-taksu koja se naplaćuje od 2021., a najavljena je dvije godine ranije temeljem Zakona o turističkoj pristojbi. Prihod turističke pristojbe za brodove na kružnom putovanju, primjerice, prošle je 2023. iznosio oko 770.000 eura, što će biti uloženo u infrastrukturu. Godinu kasnije uvedena je i nova Berthing Policy, dokument kojim se reguliraju prava i obveze cruise kompanija, čime je regulacija pristajanja brodova dignuta na još višu razinu. Oslonili smo se i na smart city rješenja, po kojima je Dubrovnik također predvodnik u Hrvatskoj.

Neka od njih su web platforma za predviđanje broja posjetitelja u povijesnoj jezgri u određenom danu, smart parking, Bus Web Shop, web kamere na gradskim prometnicama, car sharing projekt, Dubrovnik Pass aplikacija za posjetitelje. Ova zajednička ulaznica u najvažnije kulturne i spomeničke objekte Grada, jedno od najnovijih Smart City rješenja Grada Dubrovnika, postigla je izniman uspjeh, uz rekordne prihode od kulturne baštine, a ujedno služi gradskoj upravi kao alat za upravljanje tokovima posjetitelja, pojasnila je Tepšić. Najavila je ujedno još jednu novost, a to je da će se od iduće sezone putem ove aplikacije trebati rezervirati termin za posjete gradskim znamenitostima, čime će se također moći utjecati na bolju raspoređenost posjeta i broj istovremenih posjetitelja.

A da su Dubrovčani na dobrom putu svjedoče i rezultati stručnih istraživanja koji pokazuju konkretne dobrobiti danas u odnosu na vrijeme prije uvođenja mjera. Sveučilište u Dubrovniku prošle je godine, naime, predstavilo Analizu trendova posjećenosti stare gradske jezgre Grada Dubrovnika na temelju podataka iz sustava Dubrovnik Visitor. Uspoređujući podatke iz 2022. godine s promatranim razdobljem od 2017. do 2019. godine, uočena je disperzija posjetitelja na godišnjoj, mjesečnoj razini, kao i unutar dnevnog posjeta, što je rezultiralo znatno manjim pritiskom na povijesnu jezgru u 2022. godini, iako je ukupan broj posjetitelja bio veći. Također, ove godine objavljeni su rezultati druge po redu procjene statusa održivosti Dubrovnika, koju je provelo Globalno vijeće za održivi turizam (GSTC), koristeći globalne kriterije za održive destinacije, a prema kojoj održivost Dubrovnika iznosi visokih 86 posto. Prva procjena rađena je 2019. i tada su ostvarili 70 posto izvrsnosti.

– Povećanje od 16 posto pokazatelj je da je Dubrovnik na pravom putu prema potpunoj i trajnoj održivosti. Projekt Respect the City razvijamo i dalje, a idući značajniji korak je gradnja Park’n’rade sustava na prilazu gradu s velikim parkiralištem i vezom autobusima javnog prijevoza prema gradskoj jezgri, kako bi se smanjio broj vozila po gradu. U budućnosti tu je i plan gradnje novog cruise terminala i ostalih sadržaja u Gružu, gdje je smještena luka, što će dodatno pridonijeti svim mjerama koje Grad Dubrovnik poduzima s ciljem ostvarenja održivosti. Ponosni smo što se Dubrovnik danas u međunarodnoj zajednici ističe kao primjer dobre prakse u upravljanju turizmom te na brojnim konferencijama i u publikacijama, gdje se često objavljuje naš Study Case, dijelimo naša iskustva u postizanju održivosti, rekla je naša sugovornica. Tako je, primjerice, dubrovački gradonačelnik Mato Franković pozivan kao govornik na ovu temu na Svjetski summit o urbanom turizmu u Seulu u organizaciji UNWTO-a, na prvi UNWTO Forum gradonačelnika u Lisabonu, u organizaciji OWHC-a na stručne skupove u Quebecu i Bruxellesu, konferencijama u Londonu, Berlinu, Barceloni, Madridu…

Zamjenica Tepšić također je govorila na brojnim stručnim skupovima, od CLIA-ine konvencije u Genovi, na konferenciji Sustainable cruising u Kopenhagenu, na summitu o inovacijama u turizmu u organizaciji MED Zajednice održivog turizma u Sevilli, do svjetskog kongresa u Antaliji u organizaciji GSTC-a, koji Dubrovnik uvijek ističe kao primjer dobre prakse i proaktivnosti destinacije.

Šanse Rijeke

Iako daleko od etabliranih kruzing destinacija poput Dubrovnika, iz godine u godinu i Rijeka gradi svoju kruzing priču. Prema podacima Lučke uprave (LU) Rijeka od početka godine do danas u Rijeku je uplovilo 18 velikih brodova na kružnim putovanjima koji su u Rijeku doveli 28.334 putnika i 12.036 članova posade. Do kraja godine očekuje se dolazak još 12 kruzera, koji bi u Rijeku trebali dovesti više od 15.000 putnika i 7.000 članova posade. Prethodne, 2023. godine, Rijeku je posjetilo 37.735 putnika s kruzera, a ove godine se očekuje broj od približno 43.500 putnika, što predstavlja povećanje broja putnika od približno 15 posto.

Naime, lani je Rijeka imala 20 ticanja, a ove godine bi trebala imati 30 ticanja brodova. Prema riječima Rajka Jurmana, rukovoditelja odjela komercijalnih poslova LU Rijeka, ove godine je u grad prvi put stigao popriličan broj brodova, točnije njih pet, a prvi put će 7. rujna Rijeku posjetiti jedna nova brodarska kompanija, i to MSC Explora Journeys sa svojom novim brodom »Explora I«. Dva broda u istom danu najavljena su za 1. rujna i 7. rujna.

– Ovogodišnju kruzing sezonu obilježavaju svakako dolasci kruzera tijekom cijele godine koji su na taj način produljili sezonu u svim zimskim mjesecima sezone 2024./2025., kazao je Jurman.

Veliki kruzeri započeli su sezonu u travnju s dva dolaska broda »MSC Armonia« koji su u Rijeku doveli 4.216 putnika.

Na pitanje koliko je ustvari bilo teško privući takve turističke brodove u grad koji realno nije bio poznat kao neke druge turističke destinacije, Jurman je ukazao kako je Rijeka doista specifična turistička destinacija koja je bila manje poznata kruzing kompanijama.

– U samim počecima, u suradnji s Turističkom zajednicom grada Rijeke i uz podršku Turističke zajednice Kvarnera, započelo se s prezentacijom riječke kruzing destinacije predstavnicima raznih kompanija koji tijekom turističke sezone upošljavaju svoje brodove na području Jadranskog mora. Tijekom održavanja značajnih kruzing sajmova pokušavaju se organizirati sastanci s brodarima kako bi im se ukazalo na mogućnosti i posebnosti riječke kruzing destinacije.

Posjetili smo razne brodare u njihovim sjedištima gdje smo ih pokušali zainteresirati da Rijeku uključe u planove putovanja svojih brodova. Riječku kruzing destinaciju također promoviraju i naši pomorci, a pogotovo oni koji su visoko pozicionirani na brodovima za kružna putovanja. Na brodovima ima sve veći broj zapovjednika koji su iz ovog kraja i koji su pravi ambasadori riječkog kruzing turizma, reći će naš sugovornik.

Pojasnio je kako se, za razliku od ostalih hrvatskih luka, kojima je poslovanje s brodovima na kružnim putovanjima glavni posao, Rijeka počela pojavljivati na kruzing tržištu velikih brodova od 2015. godine, kada je zabilježeno sedam dolazaka brodova, a Rijeku su te godine posjetila 9.082 putnika. Ove godine se, dakle, očekuje dolazak 30 brodova s preko 43.000 putnika na većim kruzerima. Inače, godišnje Rijeku posjeti i do 300 manjih kruzera kapaciteta do 50 putnika, odnosno jedrenjaka te na taj način Rijeku posjeti od 10.000 do 12.000 putnika pretežno s germanskog područja.

– Procjenjujemo da bi ove godine Rijeku posjetilo približno 55.000 putnika s brodova na kružnim putovanjima. Pritom valja naglasiti da se sezona produljila na cijelu godinu jer je Rijeku od kraja prošle godine počeo posjećivati jedan manji kruzer »Artemis«, kompanije Grand Circle Cruise Line, koji će nam dolaziti u zimskim mjesecima 2024. i 2025. godine i ostajati nekoliko dana u Rijeci. Rijeka je ovom brodu ujedno i ukrcajna luka, tako da gosti, u pravilu iz SAD-a, ovdje i borave u hotelima.

Nadamo se da ćemo za 2026. uspjeti organizirati dolazak kruzera na Međunarodni riječki karneval, kako bi gosti doživjeli i taj dio našeg identiteta, kazao je Jurman. Cjelogodišnji dolasci kruzera su nešto što je cilj u Rijeci i ustvari predstavlja temelj održivog kruzing turizma. Govoreći, pak, o tome kako Rijeku danas vide kruzing kompanije i kakva je budućnost u ovom segmentu, s obzirom da destinacije poput Dubrovnika, Venecije ili Santorinija ograničavaju broj kruzera, te ima li tu Rijeka šanse za rast, možda čak da postane home port za neki veliki kruzer, Jurman je pojasnio kako kruzing kompanije neprestano traže nove destinacije i Rijeka im se sa svojom ponudom čini interesantna. Iz Rijeke se mogu organizirati izleti u bližu i širu okolicu.

– Inače, od turističkih agencija koje za brodare organiziraju izlete doznali smo da često imaju teškoća s angažiranjem slobodnih autobusa tijekom turističke sezone, pa ih dovode iz Istre, što im stvara veće troškove oko same organizacije. Vjerujemo da bi se razvojem kruzing turizma u Rijeci ostvarila i veća mogućnost upošljavanja lokalnih autobusa što bi potaklo ulaganja u osnivanje novih tvrtki koje se bave prijevozom turista, ukazao je naš sugovornik.

Oporavak od pandemije

Iz godine je u godinu i u zadarskim lukama sve više kruzera, s kojih kontinuirano pristiže sve veći broj putnika. Industrija koja je u cvatu bila sve do pandemije koronavirusa, tako se napokon oporavlja, a iz Lučke uprave Zadar (LUZ) očekuju rušenje rekorda iz 2019. godine, koja im još uvijek služi kao referentna točka za usporedbe i analize prometa. Industrija kružnih putovanja tako je ne samo na sigurnom tragu oporavka, već, naročito u Zadru, u uzlaznoj putanji, jer je zadržala status jedne od najpoželjnijih destinacija za kružna putovanja.

Što se tiče LUZ-a, s referentne je 2019. godine sa 130 plovila i preko 182 tisuće putnika, promet u prošloj godini skočio na 159 uplovljavanja i 174 tisuće putnika. Indikatori oporavka industrije su očiti, a u LUZ-u očekuju kako će do kraja godine premašiti projiciranu brojku od 240 tisuća pristiglih putnika s kruzera. A da imaju mnogo razloga za zadovoljstvo, u nedavnom nam je razgovoru potvrdio i direktor Lučke uprave Zadar Željko Knežević, naglasivši kako su u odnosu na 2019. godinu u prosjeku zabilježili porast od oko 20 posto više putnika u prvom dijelu godine.

Nakon oporavka od pandemije koronavirusa koja je kompanije za kružna putovanja dovela na rub financijske propasti, na tržištu se tako ponovo vodi velika bitka za putnike i profit zbog visoke vrijednosti usluga koje se nude na takvim putovanjima. Ona nisu lukrativna isključivo za kruzing kompanije, već i za odredišne destinacije. Zarađuju, naravno, i luke gdje su brodovi na vezu.

– Iznimno nam je važno da sama luka kao mikrosustav iznimno dobro funkcionira, napose po pitanju prekrcaja putnika za izlazak iz luke prema gradu i drugim destinacijama u regiji koje posjećuju tijekom dana. Luka Gaženica sama je po sebi kompleksan sustav, koji uključuje i regularan protok putnika prema otocima i njihov transport javnim prijevozom, tako da mnogo pažnje posvećujemo funkcionalnom protoku putnika, istaknuo je Knežević.

Zadarsko je područje osobito atraktivno za kružna putovanja budući da se nalazi u blizini brojnih zaštićenih lokaliteta prirode, savršenih za jednodnevne ture i izlete. Za razliku od nekih drugih jadranskih gradova, pritisak gostiju s kruzera se tako u velikoj mjeri niti ne osjeti, jer disperzija u različite lokalitete u bližoj okolici Zadra odmah znači da se Poluotokom tim danima ne šetaju tisuće turista s kruzera odjednom. No, koliko takva putovanja zaista vrijede, s obzirom na to da se u destinacijama u prosjeku ostaje tek jedan dan, tema je za sebe.

Za kolovoz su tako u Zadru najavljena 32 ticanja kruzera u dvije zadarske gradske luke, a u prvoj polovini godine zabilježeno je oko 85 tisuća pristiglih putnika, a ukoliko se nastave pozitivne projekcije i porast putnika iz LUZ- a očekuju da bi do kraja godine trebali premašiti prvotno projiciranu brojku od 240 tisuća putnika. U prvom dijelu kolovoza s kruzera je u grad i okolicu već pristiglo više od 24 tisuće putnika, a do kraja bi se mjeseca da brojka trebala dignuti na skoro 36 tisuća putnika.

– Do sredine kolovoza Lučka uprava Zadar zabilježila je ukupno 123 dolaska i 141.927 putnika s brodova na kružnim putovanjima. Prošlogodišnjih 170 tisuća putnika bit će premašeno već u prvoj polovini rujna, dok nas do kraja godine očekuje još 100 dolazaka. U svakom slučaju očekuje nas rekordna godina po broju dolazaka i putnika, a radi se o značajnim povećanjima od oko 30 posto. U rujnu očekujemo da ćemo premašiti dosad rekordnu 2019. godinu u kojoj smo zabilježili nešto više od 182 tisuće putnika, istaknuo je Đoni Štambuk, pomoćnik ravnatelja LUZ-a, dodavši kako je već za sljedeću godinu u najavi 225 dolazaka, odnosno pokoji dolazak više nego u tekućoj godini, tako da je za očekivati da se ponove slični ili malo bolji rezultati kao i ove godine.

Opterećenje koje mogu podnijeti luke samo je jedan od parametara koji bi bilo potrebno gledati u kontekstu kruzing turizma i njegovog utjecaja na destinaciju. Pravo je pitanje to koliko Zadar kao, sad već slobodno možemo reći, značajna kruzing destinacija može prihvatiti gostiju.

– Relokacijom trajektnog i kruzing prometa u Gaženicu dobar dio putnika je disperziran putem izletničkih tura na cijelo područje naše, kao i susjednih županija, tako da još uvijek možemo pričati o održivim brojkama. Održivi rast je u fokusu svih aktivnosti Lučke uprave Zadar. Kružna putovanja generiraju visoke prihode, kako Lučkoj upravi, tako i ostalim sudionicima u procesu prihvata gostiju – od terminal operatora, pilota, putničkih agencija, pomorskih agencija, različitih opskrba, privezivačkog servisa, autobusera, taksija, ostalih prijevoznih sredstava i brojnih drugih čimbenika, dodao je Štambuk.

Upravo je taj multiplikativni efekt vrlo značajan u brodarstvu, a posebice u segmentu kružnog prometa. Putnici već na brodu biraju izlete na koje će otići tako da ih na dolasku u destinaciju već čeka točan broj autobusa kojima kreću na izlete i to odmah po iskrcaju s kruzera.

– Generalno gledano, oko 50 posto putnika odluči se posjetiti grad dok ostatak čine izleti i jedan manji dio individualnih posjetitelja, odnosno posjetitelja koji samoinicijativno istražuju našu destinaciju. Od izleta najčešće se prakticira izlet na Krku koja čini skoro 20 posto svih izletničkih tura, pojasnio je Štambuk.