ZAGREB – Sljedeća zima zasigurno neće biti laka u situaciji u kojoj je Europa najavila odricanje od ruskog plina, a Moskva istodobno prijeti potpunim prestankom njegove isporuke Europi. Plin je danas 15 puta skuplji nego u proljeće prošle godine, a sve će to na kraju, nažalost, koštati građane, upozorio je jučer Dalibor Pudić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin.

Na tribini »Europska zima u sjeni rata«, koju su priredili Hrvatski radio i ured Europskog parlamenta u Zagrebu, Pudić je dodao da Europu muči pitanje hoće li imati dovoljno plina, ali je našim građanima poslao umirujuću poruku.

– Hrvatska ima izuzetno dobru situaciju. Imamo vlastitu proizvodnju plina, kao malo koja zemlja u Europi, imamo i LNG terminal te skladište plina. Hrvatska ima dobru situaciju, ali u Europskoj uniji ona nije tako dobra, ocijenio je Pudić. Prema njegovim riječima, da bi se snizile cijene plina, članice Europske unije trebale bi se dogovoriti o zajedničkoj energetskoj politici, koju sada nemaju. Trebale bi, kaže, ići i u zajedničku dugoročnu nabavu plina, a dok se to ne dogodi, »cijene će eskalirati«.

Cijene energije

Međutim, cijene energije ne ovise samo o tome što će u pogledu opskrbe učiniti Europa, nego i o razvoju rata u Ukrajini, koji se proširio u energetski i ekonomski rat između zapadnih zemalja i Rusije. Sudionici tribine nisu jučer vidjeli nikakve kratkoročne znakove koji bi mogli smiriti visoke cijene energenata u svijetu.

– Nema indikatora za mogući prestanak rata. Naprotiv, bojim se moguće eskalacije rata, izjavio je vojni analitičar Mirko Bilandžić. U brutalnoj agresiji na Ukrajinu, Moskva sada provodi referendume kojima je cilj aneksija okupiranih područja. Ukrajina tu aneksiju zasigurno neće priznati i zato sada nema opcije prestanka rata. Zbog nepredvidljive politike predsjednika Vladimira Putina rat bi se mogao otegnuti i voditi u nešto što bih nazvao ruskim ruletom, objasnio je Bilandžić.

Dok je Rusija, prema mišljenju Bilandžića, u ovom ratu gubitnik, energetski stručnjak Davor Štern dodao je da će i Europa imati velike gubitke jer joj prijeti nestašica energije. Istjecanja plina na cjevovodima Sjeverni tok kroz Baltičko more, koja su primijećena ovih dana, upućuju na mogućnost tehničkih kvarova koji bi mogli biti povod za potpuno obustavljanje isporuke ruskog plina, što bi otežalo situaciju u Europi, smatra Štern.

Pila naopako

– Prvi korak je napravila Unija rekavši da se želi odreći ruskog plina. Onda se pila okrenula naopako, pa su isporuku počeli obustavljati sami Rusi, podsjetio je Štern. Prema njegovu mišljenju, Rusija bi sada mogla otići korak dalje i potpuno obustaviti dotok plina Europi, iako će to naškoditi i njezinim prihodima.

Pudić pak smatra da će ruski plin »prva zatvoriti ona strana koja nađe alternativno rješenje«. Prema njegovim riječima, EU je najavio da se ovisnosti o ruskom plinu želi osloboditi do kraja iduće godine. Europa se sada usmjerava na uvoz ukapljenog plina (LNG) koji je »uvijek bio skuplji« od zemnog. Međutim, kada se s vremenom poveća proizvodnja LNG-a, njegova će cijena dugoročno padati, vjeruje Pudić. S time se nije složio Štern koji tvrdi da će LNG »uvijek biti skuplji«, jer zemni plin treba ukapljivati i opet vraćati u plinovito stanje.

– Europa mora sebi postaviti zajednički cilj jeftine energije, jer će bez toga u ovom ratu biti gubitnik, tvrdi Štern. EU se treba postaviti prema Rusiji sa zahtjevom za fiksnu cijenu energenata. Jedino ograničavanje cijene ruske nafte i plina može Europu spasiti od padanja u duboku recesiju te pridonijeti njezinom ekonomskom oporavku, zaključio je Štern.

Ina u nesretnom braku s MOL-om

Razvoj događaja u Ini komentirao je Davor Štern rekavši da je nedavni »sramotan eksces ogolio situaciju« oko te naftne kompanije, koja je »rezultat nesretnog braka« s MOL-om.

– Državna i energetska politika dviju zemalja, Hrvatske i Mađarske koja je suvlasnik MOL-a i posredni dioničar u Ini, nisu konzistentne i usklađene, upozorio je Štern. Dvije države, dodao je, trebaju uskladiti svoje energetske strategije, ili napraviti razdjelnicu. Što se tiče Mađarske, njezina strategija nije usklađena s europskom, a naftu i plin uglavnom uvozi iz Rusije. Zanima me što će biti kada Europa na kraju godine taj uvoz potpuno obustavi, a jedini put za uvoz nafte u Mađarsku bude Jadranski naftovod, kazao je Štern.