Agencija Moody’s podigla je u petak kreditni rejting Hrvatske za dvije razine, s »Baa2« na »A3«, uz stabilne izglede, istaknuvši »oštro« smanjenje javnog duga i kontinuirano »poboljšanje snage« hrvatskog gospodarstva« zahvaljujući reformama i ulaganjima i doseljavanju radne snage.

Hrvatska se time našla među 40-ak zemalja svijeta s vrhunskim A investicijskim rejtingom, a prije samo sedam godina bila je među prvih 80, a ujedno je i jedina kojoj je Moody’s u manje od dvije i pol godine podignuo rejting za čak četiri stupnja, podsjeća posebni savjetnik predsjednika Vlade za ekonomiju dr. Zvonimir Savić.

Što će vrhunski A rejting donijeti državi, a što građanima i poduzećima?

– Visok kreditni rejting utječe na pad premije rizika svake države, tj. na pad sveukupnih kamatnih stopa po kojima se država zadužuje. Kako banke u određivanju visine kamatne stope, uz ostalo, zaračunavaju i premiju na rizik države, s padom premije rizika trebale bi pasti i kamate za građane i poduzeća zbog smanjenog rizika države. Napomenuo bih da je kreditni rejting izuzetno važan investitorima kao pokazatelj u koje zemlje bi bilo dobro ulagati, jer što je rejting države viši, to je ona stabilnija za strana ulaganja.

Po čemu je Hrvatska zaslužila ovako strelovit rast kreditnog rejtinga u samo nekoliko godina, posebno nakon pandemije COVID-19?

– Tu bih naveo nekoliko stvari. Prije svega, ulazak u europodručje, a posebno brzina našeg ulaska koja je bila rekordna – u proceduri za uvođenje eura bili smo 906 dana, a dotadašnji rekorderi Slovenci 916. Drugo, rast rejtinga zaslužili smo stabilnim financijama, deficitom ispod tri posto BDP-a i javnim dugom ispod 60 posto BDP-a. Treće, Moody’s nam je podignuo rejting za dvije razine i to zbog jako dobre provedbe aktivnosti i investicija iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, u čemu smo najbrža i najbolja članica EU-a jer smo ispunili sve planirane reforme, a to Moody’s itekako uzima u obzir kao i snažnu i učinkovitu administraciju koja treba provesti te reforme i investicije, ali i županije i gradove kao krajnje korisnike sredstava.

Moody’s navodi doseljavanje radne snage kao jedan od faktora koji je Hrvatskoj podignuo rejting. Znači li to još snažnije useljavanje stranih radnika?

– Moody’s gleda je li nam tržište rada stabilno. Jest. No, dogodio nam se ubrzani gospodarski rast, a s njime i velika potražnja za radnom snagom, a uvoz radnika je stabilizirao tržište rada. Istodobno, Hrvatska je donijela zakone kojima se regulira i kontrolira uvoz stranih radnika i na tome je Moody’s temeljio svoju ocjenu o doprinosu doseljavanja stranih radnika.

Od izazova s kojima bismo se mogli suočiti Moody’s navodi proračunski deficit, koji bi po njihovim izračunima mogao usporiti hrvatsko gospodarstvo. Očekujete li probleme u smanjivanju deficita?

– Ne, upravo suprotno. Fiskalni deficit je u Hrvatskoj dobro kontroliran, ispod tri posto BDP-a i stremi prema daljnjem smanjenju. Imali smo velik deficit tijekom pandemije kada je radnicima trebalo isplatiti plaće pa smo ga nakon pandemije vratili u normalne okvire. Dakle, imamo stabilne javne financije s deficitom koji stremi smanjenju.