Nakon što je ministar gospodarstva Ante Šušnjar nakon sjednice Vlade još jednom najavio mogućnost da Jadranski naftovod (JANAF) stekne vlasnički udio u Naftnoj industriji Srbije (NIS) koja je pod prijetnjom američkih sankcija zbog toga što više od 55 posto dionica u toj tvrtki zajedno drže ruski Gazprom Neft i Gazprom, Ministarstvu gospodarstva i JANAF-u uputili smo upite o mogućem stjecanju vlasništva nad dionicama NIS-a.

Bez odgovora

NIS većinu sirove nafte uvozi preko Jadranskog naftovoda, a dobio je izuzeće po pitanju suradnje s JANAF-om, koje istječe s krajem ovog mjeseca. Ako NIS ne dobije novo izuzeće ili se u skorije vrijeme ne promijeni vlasnička struktura u najvećoj srbijanskoj naftnoj kompaniji, i NIS i JANAF mogli bi se naći u ozbiljnim problemima. NIS i cijela Srbija jer je riječ o glavnom opskrbljivaču naftnim derivatima u toj zemlji, a JANAF jer transport nafte prema Srbiji, odnosno NIS-u čini oko trećinu godišnjih prihoda naftovoda.

Zanimalo nas je postoje li konkretni planovi uprave JANAF-a za stjecanje vlasničkog udjela u NIS-u, kao i o kolikom bi vlasničkom udjelu bila riječ s obzirom na to da je ministar Šušnjar naglasio kako JANAF nema namjeru postati dominantni partner u srbijanskoj naftnoj kompaniji. Pitali smo i je li JANAF već o tome pregovarao s vladom Srbije i sadašnjim vlasnicima NIS-a, kao i na koji bi način JANAF financirao kupovinu vlasničkog udjela u NIS-u.

Iz Ministarstva gospodarstva tijekom jučerašnjeg dana nismo dobili odgovor, a iz JANAF-a su kratko poručili kako »JANAF d.d. kotira na Zagrebačkoj burzi te sukladno tome sve potencijalno cjenovno osjetljive informacije i druge informacije vezane uz poslovanje objavljuje isključivo temeljem odredbi Zakona o tržištu kapitala i regulatora tržišta kapitala«. Iz upućenih krugova saznajemo kako ideja o JANAF-ovom stjecanju vlasništva u NIS-u nije nelogična, ali bi glavna zapreka na tom putu mogao biti tromost hrvatske tvrtke i vlade, pri čemu stručnjaci procjenjuju da bi do eventualnog stjecanja vlasništva JANAF-a u NIS-u moglo proteći i više od godine dana, i to pod uvjetom da srbijanska vlada, iako drži tek manjinski udio u NIS-u, pristane na takav aranžman, jednako kao i dvije tvrtke u vlasništvu ruske države koje zajedno imaju više od 55 posto vlasničkog udjela u NIS-u.

Udvostručiti zalihe

U stručnim se krugovima sve češće, u zadnje vrijeme, spominje druga mogućnost – da barem dio ruskih udjela u vlasništvu NIS-a preuzme mađarski MOL, koji već niz godina pojačava svoje prisustvo na tržištu naftnih derivata u Srbiji. Stoga smo i MOL grupu upitali planiraju li stjecanje vlasništva u NIS-u.

– Srbija nam je važna i uvijek može računati na MOL Grupu. S obzirom na to da bi sankcije utjecale na sigurnost opskrbe i cijene energenata cijele regije, a ne samo Srbije, sada nam je prioritet pomoći u ublažavanju potencijalne krize. Spremni smo udvostručiti količinu zaliha koje MOL Srbija uvozi iz EU-a za lokalno tržište, ali još uvijek postoje ozbiljne logističke prepreke za učinkovit transport i distribuciju goriva. Trenutna situacija zahtijeva aktivno uključivanje i potporu srbijanskih donositelja odluka: tržišni igrači trebaju pristup domaćim skladišnim kapacitetima, prioritetnu distribuciju u željezničkom sustavu, kao i operativno korištenje već dovršenih željezničkih točaka za istovar, te prihvat svih brodova pod međunarodnom zastavom u sve skladišne ​​kapacitete. Bez ovih radnji Srbija bi se mogla suočiti s ozbiljnim rizicima za sigurnost opskrbe, odgovoreno nam je iz MOL-a.

Veliki financijski gubitak

Koliki će biti gubici i NIS-a i JANAF-a, stupe li sankcije prema srbijanskoj tvrtki na snagu, možda najbolje govori podatak da se Jadranskim naftovodom godišnje transpotira između dva i tri milijuna tona nafte za rafineriju NIS-a u Pančevu, od čega JANAF ostvaruje oko 40 milijuna eura, odnosno oko trećine ukupnog godišnjeg prihoda. JANAF je, podsjećamo, s NIS-om lani sklopio ugovor o transportu deset milijuna tona nafte (uz ugovoreno odstupanje od plus ili minus deset posto), do kraja iduće godine. Prema informacijama iz Srbije, NIS ima zalihe za proizvodnju naftnih derivata u idućih tri-četiri mjeseca. Što će biti nakon toga, ovisi o mogućim promjenama vlasništva ili o eventualnom ukidanju američkih sankcija.