Obvezni mirovinski fondovi u prošloj su godini ostvarili iznimne rezultate kojima su nadoknadili negativan rezultat iz 2022. godine, a svojim članovima osigurali rekordne prinose.

Zakonskim izmjenama od ove se godine značajno liberaliziraju i šire mogućnosti ulaganja obveznih mirovinskih fondova, što bi na dulji rok trebalo povećati i mirovinsku štednju.

Tim povodom razgovarali smo s predsjednikom Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava Petrom Vlaićem.

Za mirovinskim fondovima je rekordna godina – što po prinosima, ukupnoj imovini, broju članova, ali i po činjenici da su nadoknađeni gubici iz 2022. Kako su mirovinci uspjeli u još uvijek nestabilnoj i inflacijom obilježenoj 2023. tako dobro poslovati?

– Obvezni mirovinski fondovi su svojim članovima prošle godine zaradili 1,75 milijardi eura, što smatram jako dobrim rezultatom.

Iako su početak 2023. godine obilježila kolebanja na tržištima i problemi u financijskom sektoru, u ostatku godine su klase imovine u koje su uložena sredstva naših mirovinskih fondova zabilježile vrlo dobre prinose i nadoknadile gubitke iz turbulentne 2022. godine.

Rezultat su izvrsni prinosi naših fondova, koji su bili značajno bolji u odnosu na one u okruženju; gotovo svi fondovi A i B kategorije ostvarili su dvoznamenkaste prinose u 2023. godini, a jako dobre prinose ostvarili su i dobrovoljni mirovinski fondovi.

Ulaganja u dionice

Struktura portfelja OMF-ova ide k sve većoj diverzifikaciji – smanjuju se ulaganja u državne obveznice, rastu ona u dionice. Koliko će izmjene četiriju »mirovinskih« zakona zadovoljiti apetite mirovinskih fondova za ulaganjima? Činjenica je da raspolažete velikom imovinom i da je želite ulagati, no zakonodavni okvir vas pomalo koči, jer je ipak riječ o našim mirovinama.

– Podržavamo svaku zakonsku izmjenu koja ide u korist naših članova, a izmjene zakona idu u smjeru daljnje liberalizacije ulaganja i daljnje diverzifikacije imovine.

Dodavanjem rizičnijih klasa imovine i proširivanjem postojećih limita za rizičnije klase imovine, postiže se bolja optimizacija portfelja.

To bi trebalo dovesti i do boljeg omjera prinosa i rizika, a u duljem roku pridonijeti i povećanju iznosa na računima članova. Napomenuo bih da su mirovinski fondovi u posljednjih nekoliko godina značajno promijenili strukturu ulaganja, odnosno značajno su diverzificirali portfelje.

Ako kao primjer uzmemo prosječan portfelj fondova kategorije B, u kojima se i dalje nalazi skoro 90 posto ukupne imovine, pa usporedimo portfelj iz prosinca 2018. godine s trenutnim portfeljem, vidimo da je došlo do značajnog smanjenja ulaganja u hrvatske državne obveznice te povećanja ulaganja u strane i domaće dionice, strane državne obveznice, a mirovinski fondovi su započeli i s ulaganjima u fondove rizičnog kapitala.

Tako je udio hrvatskih državnih obveznica u B fondu pao sa 68 posto na 51 posto ukupnog portfelja, dok je ulaganje u strane obveznice poraslo s jedan na 9 posto.

Istovremeno je ulaganje u domaće dionice poraslo s 11 posto na 15 posto, a ulaganje u strane dionice i ETF-ove s 11,5 posto na 19 posto.

U ovom trenutku ukupna vrijednost ulaganja u hrvatske dionice iznosi visokih 3 milijarde eura. Uz to, značajno je porastao i broj pojedinačnih ulaganja.

Mirovinski fondovi sada mogu ulagati i u nekretnine, no analitičari očekuju ispuhivanje balona, odnosno korekciju traženih cijena stanova naniže. Koliko će OMF-ovima biti rizična ta vrsta ulaganja?

– Činjenica je da nekretnine kao klasa imovine mogu biti dosta volatilne, no unutar same klase postoje jasne diferencijacije između različitih vidova ulaganja u pojedine klase nekretnina.

Isto tako, sam Zakon o mirovinskim fondovima propisuje da ulaganja u nekretnine mogu biti samo u obliku ulaganja u funkcionalne poslovne zgrade, koje nose predvidive i stabilne novčane tokove.

Nekretnine daju još jedan način diverzifikacije portfelja, kao i način zaštite dijela portfelja od inflacije. Naime, mirovinski fondovi u svijetu imaju oko 10 posto portfelja alocirano u Real Estate (analiza Prequina), što ovu klasu imovine čini osnovom diverzifikacije klasičnog dioničko-obvezničkog portfelja.

Svakako treba naglasiti da otvaranje mogućnosti ulaganja u nekretnine ne znači automatski da će mirovinski fondovi odmah početi ulagati u nekretnine, pogotovo ako upravitelji fondova procijene da su cijene nekretnina previsoke, odnosno da prihod od nekretnina neće omogućavati primjerene prinose na uložena sredstva.

Međutim, isto tako sam siguran da će već nakon nekoliko godina udio nekretnina u hrvatskim mirovinskim fondovima dosezati nekoliko postotaka ukupne imovine, i to ne samo nekretnine u Hrvatskoj, već će mirovinski fondovi zasigurno, bilo direktno bilo indirektno, ulagati i u inozemne nekretnine.

Da rezimiram, mogućnost ulaganja u nekretnine dovest će do dodatne diverzifikacije portfelja, vjerujem i do dodatnog prinosa.

Međutim, to je samo logičan nastavak trenda u posljednjih pet godina, tijekom kojih su mirovinski fondovi značajno promijenili strukturu ulaganja.

Kombinirani sustav

Prema podacima Hanfe, 80 posto korisnika mirovinu i dalje prima iz prvog stupa. Kako drugi stup učiniti atraktivnijim? Je li ovo što je Vlada uvela – izjednačavanje zaštitnog dodatka na 27 posto i za one koji primaju mirovinu iz oba stupa, kao i mogućnost povlačenja 20 posto mirovinske štednje, a ne 15 kao dosad – dovoljno?

– Izjednačavanje dodatka na mirovinu iz prvog stupa s dvostupnom mirovinom, odnosno činjenica da dodatak za mirovinu iz prvog stupa za one s dvostupnom mirovinom umjesto 20,25 posto sada iznosi 27 posto, mirovine iz drugog mirovinskog stupa povećava za 6,75 posto.

Vjerujem da će za mnoge članove to biti dovoljno da se odluče na kombiniranu mirovinu. Dodatno, članovi mirovinskih fondova koji su u drugom stupu od početka poslovanja mirovinskih fondova, članovi su manje od 22 godine.

Pravi učinci uvođenja kombiniranog sustava moći će se sagledati tek nakon što će u mirovinu početi odlaziti članovi koji će biti puni radni vijek u kombiniranom sustavu, a tada bi štednja u drugom stupu trebala biti isplativa za veliku većinu članova.

Također, mogućnost podizanja 20 posto sredstava omogućava korištenje još većeg iznosa gotovinskih sredstava odmah po odlasku u mirovinu, pod uvjetom da član koristi kombiniranu mirovinu, pa će i ta činjenica povući određeni dio članova u takav način ostvarivanja njihovih mirovinskih prava.

A kako dobrovoljnu mirovinsku štednju učiniti atraktivnijom? Jeste li zadovoljni brojkom o 443 tisuće građana u sustavu dobrovoljne štednje?

– Dvije stvari vidimo kao ključne u tom segmentu. Prvo su daljnje porezne olakšice i nastavak pružanja državnih poticajnih sredstava za štednju u trećem stupu.

S druge strane, veliku važnost ima i kontinuirano educiranje građana s ciljem povećanja postojeće razine financijske pismenosti.

Naime, nije svejedno gdje ćete štedjeti za mirovinu, a mala razlika u prosječnom godišnjem prinosu u dugom roku može utjecati na veliku razliku u visini mirovine.

Brojka od 443 tisuće članova u dobrovoljnim mirovinskim fondovima, u odnosu na ukupan broj zaposlenih, još uvijek je relativno mala.

Stoga ćemo i u budućem razdoblju morati uložiti značajan trud u privlačenje novih članova, ali i u motivaciju postojećih da redovito uplaćuju u dobrovoljni mirovinski fond.

Iskustvo nam govori da članovi često i zaborave na uplate u dobrovoljni mirovinski fond, tako da je otvaranje trajnog naloga u banci možda optimalno i najbolje rješenje.

Na kraju, dugoročni prinosi fondova svakako govore u prilog učlanjenja u dobrovoljni mirovinski fond te bi bilo dobro da svatko razmisli o toj opciji koja sigurno doprinosi stvaranju dodatnog financijskog zaleđa u trećoj životnoj dobi.

Životna osiguranja

Volimo se pohvaliti podatkom da nam imovina mirovinskih fondova čini gotovo trećinu (28 posto) hrvatskog BDP-a. Ako je tomu tako, zašto je u razvijenim zapadnim članicama EU-a, poput Francuske i Njemačke, taj udio tek na oko sedam do osam posto?

– Francuska i Njemačka su primjer zemalja EU-a koje imaju vrlo jak oslonac na prvi pay-as-you-go stup, uz također velik udio korištenja životnih osiguranja u mirovinskoj štednji. Mirovinski fondovi u Francuskoj i Njemačkoj su većinom dobrovoljni te, shodno tome, pokrivaju manji udio u BDP-u nego u zemljama u kojima su mirovinski fondovi na neki način obvezni ili pak imaju jako dugu tradiciju, kao u anglosaksonskim i skandinavskim zemljama.

Ono što se pri tome zanemaruje je takozvana implicitna obveza koju kroz prvi stup te zemlje imaju; naime, kako nemaju kapitaliziranu štednju kroz drugi stup – novac za buduće mirovine morat će dolaziti od poreza ili kroz dodatno zaduživanje zemlje, što sigurno daje manji manevarski prostor zemljama u budućem razvoju.

S druge strane, postoji čitav niz europskih zemalja koje imaju jako razvijenu dobrovoljnu i obveznu mirovinsku štednju.

Najrobusniji sustavi kapitalizirane mirovinske štednje su nizozemski i britanski, sa 154 posto i 89 posto BDP-a imovine u mirovinskim fondovima, dok po ukupnom postotku u odnosu na BDP prednjače Danska sa 191 posto, Island sa 183 posto, već spomenuta Nizozemska te Švicarska sa 137 posto.

Ono što nas pogotovo veseli je primjer Velike Britanije, koja je uz postojeće dobrovoljne mirovinske fondove prije nešto više od deset godine uvela obvezne mirovinske fondove, s definiranim uplatama, vrlo slično našem sustavu.

Također se i Irska priprema na taj korak. Treba spomenuti i Nizozemsku, koja će uskoro prijeći s fondova s definiranim beneficijama na fondove s definiranim uplatama, kao što je slučaj s hrvatskim mirovinskim fondovima.

Na kraju i kratki osvrt na regiju Istočne Europe. Rumunjska i Bugarska se po uzoru na nas pripremaju za uvođenje više kategorija mirovinskih fondova, o čemu se konzultiraju s nama i koriste naša iskustva.

Makedonski zakon o mirovinskim fondovima također je vrlo sličan našem i bez lažne skromnosti mogu reći da je Hrvatska na ovom području predvodnik pozitivnih promjena u regiji.

Po vašem izračunu, čovjek koji 20 godina uplaćuje mirovinske doprinose s prosječnom plaćom od 1630 eura bruto, koliko danas ima ušteđene mirovine na svom osobnom računu?

– Po izračunima UMFO-a, osiguranik koji je 20 godina imao prosječnu plaću, tijekom vremena uplatio bi 13.695 eura, a na osobnom računu bi imao 22.693 eura. Drugim riječima, mirovinski fond je takvom članu zaradio dodatnih 8.998 eura.

Ako je 2023. bila rekordna, kako procjenjujete da će za »mirovince« izgledati 2024.?

– Godina 2024. će svakako biti izazovna, a izazovi su ponajprije povezani s daljnjim geopolitičkim zaoštravanjima te, posljedično, potencijalnim problemima u gospodarstvu i mogućim inflatornim šokovima.

S druge strane, američko gospodarstvo ne pokazuje znakove posustajanja te je američki BDP nakon iznenađujućeg trećeg kvartala s rastom od 4,9 posto, u zadnjem kvartalu ponovo rastao iznad očekivanja, i to 3,3 posto.

U Europi situacija nije toliko dobra te je dio ekonomija već ušao u blagu recesiju. Posebno tu treba izdvojiti Njemačku koja je u posebno nezgodnoj situaciji imajući u vidu velik utjecaj rasta cijena nafte i energenata na ekonomiju u prethodnom razdoblju.

Također, zbog svoje strukture, njemačka ekonomija je je pod velikim pritiskom konkurencije iz zemalja u razvoju (autoindustrija, kemijska industrija i slično).

U Hrvatskoj je i dalje situacija dobra – zaduženost se smanjuje, nezaposlenost je na povijesno niskim razinama, ekonomija raste, primjerice u trećem kvartalu 2,8 posto u odnosu na isti kvartal prethodne godine.

Međutim, s obzirom na to da je i naša ekonomija povezana s ekonomijama Europske unije, ne može se isključiti određeno usporavanje u ekonomskim tokovima te smanjenu potražnju u turističkom sektoru iz određenih emitivnih tržišta koja su sada u recesiji.

U odnosu na prošlu godinu, kada su na valu velikih fiskalnih stimulansa i očekivanja monetarnih popuštanja rasla gotovo sva tržišta, ove će godine s obzirom na raznoliku situaciju između pojedinih zemalja i pojedinih sektora, odabir unutar pojedinih regija/sektora biti sve važniji.

Na kraju, želio bih naglasiti da su hrvatski mirovinski fondovi važan i nezaobilazan segment robusnog financijskog sustava Republike Hrvatske, koji je općenito, zbog svoje veličine, stupnja razvijenosti i izražene stabilnosti, jedna od glavnih poluga daljnjeg ekonomskog razvoja naše zemlje te predstavlja značajnu komparativnu prednost koju Hrvatska ima na regionalnoj razini.

Pozdravljamo ugrađivanje državne garancije povrata glavnice

Činjenica je da OMF-ovi na najavljeno osnivanje alternativnog investicijskog fonda u koji ćete morati uložiti pet posto imovine ne gledaju negativno, prije svega zbog državne garancije povrata uloženog. Imaju li i druge zemlje takve fondove i kakva su iskustva »mirovinaca« iz inozemstva u takvim »državnim« vrstama ulaganja?

– U svom dosadašnjem radu nismo se sreli s takvom vrstom fondova, ali pozdravljamo ugrađivanje državne garancije povrata glavnice u neku vrstu alternativnog investicijskog fonda.