U posljednje vrijeme često se propituje efektivnost mirovinskih fondova iz drugog stupa i adekvatnost mirovina koje isplaćuju, iako zadnjih godina ostvaruju značajan rast prinosa, veći i od najvećih svjetskih mirovinskih fondova, poput norveškog sovereign wealth fonda kojim upravlja Norges Bank Investment Management, a riječ je o jednom od najvećih svjetskih fondova koji ostvaruje izvrsne prinose, uvijek se ističe njegova transparentnost, kao i dobro korporativno upravljanje.

S druge strane, hrvatski obvezni mirovinski fondovi, koji su najveći hrvatski institucionalni ulagači, jednako kao što je norveški sovereign fond najveći norveški institucionalni investitor, mogu se po rezultatima poslovanja uspoređivati u mnogim segmentima.

Visoki prinosi

Dok norveški fond 69 posto imovine ulaže u dionice, oko 27 posto u obveznice te oko 3 posto u nekretnine, hrvatski obvezni mirovinski fondovi kategorije A (koji su isplativi mlađim osiguranicima, ali i najrizičniji), sukladno zakonu, mogu maksimalno ulagati u dionice do 55 posto imovine, a u nekretnine ne mogu ulagati.

No, ako usporedimo rezultate rada norveškog fonda s rezultatima rada obveznog mirovinskog fonda PBZCO kategorije A, koji ima najveći ostvareni prosječan godišnji prinos od osnutka među hrvatskim mirovinskim fondovima, vidljivo je da je PBZCO od 2015., koja je bila prva puna godina rada naših mirovinskih fondova kategorije A, ostvario prosječan godišnji prinos od 7,35 posto, dok je norveški fond u istom razdoblju ostvario prosječan godišnji prinos od 6,34 posto.

Smisao i cilj mirovinske reforme bio je i ostao da privatna štednja za mirovinu s vremenom rasterećuje proračun i javne financije i preuzima dio tereta mirovina od strane fondova drugog mirovinskog stupa.

Osiguranicima s većim plaćama, koji su uplaćivali veće doprinose, već se nakon pola radnog vijeka isplatilo biti član drugog stupa, jer će imati veće mirovine.

Protekom vremena, kako se sve više doprinosa uplaćuje i više se sredstava kapitalizira, sve će se većem broju osiguranika isplatiti štednja u drugom stupu. Poziciju osiguranika sa značajno nižim plaćama od prosječne, štiti zakonska odredba o najnižoj mirovini. Dakle, drugi stup je već počeo preuzimati dio tereta za mirovine s javnih financija.

Član obveznog mirovinskog fonda koji je od početka njihovog rada imao prosječnu plaću i uplaćivao 5 posto mirovinskih doprinosa, do sada je na svoj račun uplatio 12.812 eura, a sadašnje stanje računa mu iznosi 19.930 eura.

To znači da su mirovinski fondovi svojim ulaganjima povećali temeljni iznos za 7.118 eura, što je ključni pokazatelj dosadašnjeg rada i rezultata upravljanja ulaganjima mirovinske štednje u drugom stupu.

Svima od koristi

Uvođenjem obvezne mirovinske štednje u Hrvatskoj prije više od dva desetljeća, prema kojem se od ukupno 20 posto izdvajanja za mirovinsko osiguranje 5 posto usmjerava u fondove drugog mirovinskog stupa, omogućilo je da osiguranici imaju veću mirovinu od one koju bi imali samo iz prvog stupa.

Ovakva rješenja svima su od koristi, uključujući i državu. Jer, podsjetimo, u proteklih 20 godina država se »odrekla« prosječno 12.812 eura po osiguraniku, a taj iznos povećan je za dodatnih 7.118 eura na ukupno 19.930 eura.

Vrati li se netko od osiguranika iz drugog u prvi stup, »ponijet« će sa sobom i akumulirani iznos od 19.930 eura, za koliko će država manje izdvojiti iz državnog proračuna.

Prema podacima Hanfe, najveći godišnji prinos u zadnje tri godine prilagođen riziku za mirovinski fond kategorije A (rizičnija kategorija) imalo je društvo PBZ CO, za kategoriju B (umjereni rizik) društvo Erste, a za mirovinski fond kategorije C (kategorija s najmanjim rizikom) društvo Raiffeisen.

Na temelju toga radi se preraspodjela osiguranika koji sami nisu u zakonskom roku odabrali svoj fond, a od prvog veljače do 31. siječnja iduće godine će se svakom mirovinskom društvu rasporediti po petina osiguranika koji u roku mjesec dana od uspostavljanja obveznog mirovinskog osiguranja samostalno ne odaberu svoj fond, dok će se ostatak dodatno rasporediti na mirovinska društva koja su imala najbolje godišnje prinose. U ovom slučaju to su PBZ CO, Erste i Raiffeisen.

Potpuna informiranost članova fonda

U usporedbi sa sličnim fondovima u drugim zemljama, hrvatskom članu dostupno je znatno više informacija i podataka o poslovanju fonda, o zaradama, prinosima, dnevnim promjenama, portfeljima, ključnim pozicijama u portfeljima, valutna struktura, što govori o transparentnosti sustava.

Doda li se tome i da se prilikom svake nove uplate članu putem SMS-a dostavlja informacija o trenutnom stanju njegova računa, može se reći da je informiranost potpuna.