Trgovina na malo doživjela je više promjena u posljednjih par godina nego u prethodnih 50. Zaključak je to koji je na ovogodišnjoj 34. konferenciji trgovaca i proizvođača MAGROS iznio Srećko Sertić, glavni urednik časopisa Suvremena trgovina.

Najveći utjecaj na te promjene u maloprodajnom sektoru u cijelom svijetu imala je, dakako, pandemija bolesti COVID-19 koja je izazvala prekid u lancima opskrbe te natjerala trgovce da ubrzaju planove za neminovnu digitalnu i zelenu tranziciju.

Klik do kupca

Upravo su digitalni kanali, odnosno e-trgovina, bili spas za potrošače zatvorene u domove, ali i za trgovce čija je fizička prodaja u trgovinama gotovo potpuno bila zaustavljena.

Ulaganja u digitalno i višekanalno područje, prvobitno planirana tijekom nekoliko godina, provedena su u samo nekoliko mjeseci.

​ Cilj trgovaca je bio prilagoditi se promjenama u potrošnji, promjenama kanala i sve brže rastućim očekivanjima kupaca u pogledu brzine i pogodnosti.

Rezultat toga pokazuju statistička izvješća prema kojima danas u Hrvatskoj 55 posto građana u dobi od 16 do 74 godine kupuje online kanalima, a trgovina internetom ili poštom, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, jedna je od rijetkih trgovačkih struka u Hrvatskoj koja bilježi rast u posljednje dvije godine i to na razini od 12,6 posto.

– Digitalna transformacija integrira najnovije digitalne tehnologije u sva područja poslovanja i stvara tektonske promjene u načinu rada kompanija i njihovom odnosu prema vanjskom svijetu, kao i u odnosima unutar kompanija.

Digitalno poslovanje, za razliku od dosadašnjeg elektronskog poslovanja, teži potpunom prevladavanju granice između digitalnog i fizičkog svijeta, integracijom digitalnih tehnologija u sve poslovne procese, kazao je Sertić.

Digitalna transformacija, rapidno ubrzana pandemijskim uvjetima, nastavlja se i dalje zbog čega se maloprodajni sektor i dalje nalazi pred velikim izazovima.

Uz nove navike kupaca, tu su i stalni noviteti na tržištu tehnologija, a time i kanala za pristup kupcima. Utrka za skraćivanjem ciklusa – od klika do kupca – vjerojatno će imati najveći utjecaj na oblik budućih višekanalnih opskrbnih lanaca.

– Pandemija je unatoč svim teškoćama donijela i određeni napredak, prvenstveno u online trgovini i prilagodbi malih i srednjih poduzetnika na nove kanale prodaje.

No, učimo i dalje, tražimo odgovore na pitanja današnjice, ali i sutrašnjice. Hrvatskoj su na raspolaganju velika sredstva za razvoj gospodarstva i uvjeren sam da će biti dobro iskorištena za dodatan razvoj malog i srednjeg poduzetništva, poručio je sa skupa MAGROS-a direktor hrvatskog ureda Zaklade Konrad Adenauer, Holger Haibach.

Zeleni izazov

Osim digitalne »revolucije« koja je već značajno promijenila i svakodnevno iz temelja mijenja sva područja poslovanja, pred trgovcima su u vremenu koje dolazi i brojni drugi izazovi.

Trgovci u maloprodaje morat će u obzir uzeti i različite zahtjeve potrošača s niskim i visokim prihodima te će morati ojačati svoju različitu ponudu prilagođenu ovim različitim potrebama, na primjer, kroz rebalans cjenovnih razina, izgradnju privatnih robnih marki, prilagođavanje asortimana i cijena specifičnim za trgovinu i personaliziranje promocija.

Jedan od izazova je svakako i zelena transformacija koja također značajno »dirigira« razvoj maloprodajnog sektora. Prema riječima Josipa Zahera, potpredsjednika Hrvatske gospodarske komore za trgovinu i financijske institucije, maloprodavači i veletrgovci pokazali su da »održivost i klimatske promjene shvaćaju vrlo ozbiljno, ostavljajući jasne i mjerljive ciljeve za smanjenje utjecaja svog poslovanja i proizvoda koje prodaju«.

– Također, većina tvrtki ove je godine bila proaktivna u postavljanju jasnih ciljeva kako bi postale ugljično neutralne te u prijelazu na održivi promet ostvarivale povećanu energetsku učinkovitost.

Sve se češće ugrađuje nova rashladna oprema, postavljaju se punionice na parkiralištima svojih prodavaonica i u globalu koriste više obnovljive energije, što kontinuirano poboljšava ekološki učinak i pokreće svojevrsni ekološki dizajn svojih proizvoda, kazao je Zaher, koji je naglasio strateški značaj trgovine u izazovnim vremenima u kojem živimo, uz napomenu da oni koji ne prate trendove neće biti konkurentni.

Vrijeme koje dolazi neće biti nimalo lako i jednostavno, poručeno je sa skupa MAGROS-a. Započete promjene nastavljat će se i u vremenu koje dolazi, a tržišno okruženje na svjetskoj, europskoj, ali osobito na našoj domaćoj razini, u sljedećih 12 do 18 mjeseci »moglo bi biti teško« i svakako puno izazova. Naime, pred Hrvatskom je vrlo veliki posao budući da se 1. siječnja 2023. godine dosadašnja valuta zamjenjuje zajedničkom europskom valutom.

Prilagodba euru

– Trgovinu na malo i bankovni sektor očekuje najviše posla u postupku zamjene hrvatske kune eurom, napose trgovinu na malo, upozorio je Josip Zaher, napominjući da je HGK u srpnju ove godine izradio Smjernice za prilagodbu gospodarstva u procesu zamjene hrvatske kune eurom, nakon čega planiraju organizirati edukacije za svoje tvrtke članice.

– Ulaskom u eurosustav, Hrvatska narodna banka postaje jedna od nacionalnih središnjih banaka koje operativno implementiraju odluke Europske središnje banke.

To znači više prostora za aktivniju monetarnu politiku, kroz standardne instrumente djelovanja na kamatne stope u očuvanju stabilnosti cijena, a ne fokusiranje na tečaj kao do sada, rekla je Marijana Ivanov, profesorica na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, i upozorila na kretanja u zemljama gdje je uveden euro kao sredstvo plaćanja i utjecaju toga procesa na trgovinu. U prvom redu to se odnosi na korištenje kovanica i strah građana od zaokruživanja cijena na više.

– Ako inflacija ne oslabi, već sada znamo da će cijene u siječnju biti pod pritiskom rasta nevezano o uvođenju eura, istaknula je Marijana Ivanov, naglasivši da je rujanska inflacija za eurozonu iznosila 10 posto, a najveća je u Njemačkoj.

– Ipak, najviši jednokratni utjecaj na inflaciju pri prelasku na euro do sada je iznosio 0,28 postotnih bodova. U prelasku na novu valutu najveći obol svakako će dati radnici iz raznih odjela u kompanijama koji će morati uložiti dodatne napore kako bi se svaki segment poslovanja prilagodio tomu.

Valja se nadati da će ti svi ti troškovi biti jednokratni, a korist od eura ipak veća i dugoročnija, poručila je Ivanov, koja je upozorila i na efekte »mentalnog računovodstva« koje traži trajnu pozornost, te nesuglasje oko cijene pojedinih proizvoda.

– Sigurno je da će iznos plaća i mirovina s manje novčanih jedinica povećati nelagodu i osjećaj siromaštva, ali to je proces koji moramo prevladati u hodu. Realno je pitanje je li vrijeme donošenja odluke o uvođenju eura najbolje pogođeno s obzirom na krupne promjene na tržištu, zaključila je profesorica Marijana Ivanov.

Podravka kao lider održivog razvoja

Ines Ignjatović, direktorica Strateškog razvoja poslovanja u Podravki, iznijela je primjer digitalne i zelene tranzicije ove tvrtke. Podravka je, naime, u svoje poslovanje počela uvoditi tzv. Lean metodologiju, poslovnu filozofiju koja je usmjerena na stvaranje što veće vrijednosti uz primjenu superiornih poslovnih procesa.

Cilj je toga što efikasnije korištenje resursa te pružanja brže i kvalitetnije usluge.

– Realizacijom tog projekta konsolidirat će se veći broj trenutačnih skladišnih prostora te smanjiti emisija ugljičnog dioksida, kazala je Ines Ignjatović, dodajući kako je u rujnu ove godine završena energetska i informatička obnova poslovnog sjedišta Podravke u Koprivnici, a potrošnja energije za grijanje smanjuje se za više od 80 posto.

Da je ta tvrtka na pravom putu, ilustrirala je primjerom da je Podravka dobitnica priznanja »Lider održivog razvoja 2021.«, čime je svrstana u top 5 kompanija u Hrvatskoj koje potrošači smatraju društveno i klimatski odgovornima.