Međunarodno vijeće zračnih luka (Airport Council International – ACI) objavilo je podatke o prometu svjetskih zračnih luka, otkrivajući 20 najprometnijih zračnih luka na svijetu i brojke kretanja putnika, tereta i zrakoplova za više od 2.600 zračnih luka u više od 180 zemalja i teritorija.

Naime, ACI svake godine prikuplja podatke o prometu zračnih luka putem svoje globalne mreže članova operatera zračnih luka, investitora i zainteresiranih strana u zračnom prometu.

Tako su njihovi podaci pokazali kako je lanjske godine globalno ukupni broj putnika premašio 6,6 milijardi, što predstavlja porast od 43,8 posto u odnosu na 2021., odnosno vraćanje na 72,5 posto broja putnika u odnosu na rezultate prije pandemije, dakle, u odnosu na 2019. godinu.

To pokazuje da se broj putnika nije uspio još uvijek vratiti na brojke prije pandemije, međutim, rast je vidljiv među najvećim zračnim lukama, s time da prvih 20 zračnih luka za globalni putnički promet predstavlja 18 posto svjetskog prometa. Odnosno na njih otpada 1,2 milijarde putnika.

Rastući troškovi

Na ljestvicu su se tako vratile neke od najvećih svjetskih zračnih luka. Kako je skočio broj putnika, tako je u svijetu udio međunarodnog prometa porastao s 25,3 posto u 2021. na 38,4 posto u 2022. godini.

Od prvih 20 na ljestvici, 10 zračnih luka nalazi se u SAD-u. Gotovo sve imaju značajan udio domaćih putnika i to između 75 i 95 posto.

Najveći skok na ljestvici prvih 20 zabilježen je za zračnu luku Heathrow, koja je skočila s 54. na 8. mjesto jer je vlada Ujedinjenog Kraljevstva ukinula sva ograničenja putovanja u ožujku 2021. nakon dvije godine zastoja.

Konkretno, najveći broj putnika u svijetu je imala Zračna luka Atlanta i to blizu 100 milijuna. Slijede Dallas, Denver i Chicago, da bi tek na petom mjestu po broju putnika bio neki aerodrom izvan SAD-a.

Riječ je o aerodromu u Dubaiju koji je na peto mjesto skočio s 27. Na sedmom je mjestu istanbulska zračna luka koja je prema navedenim podacima imala najveći broj putnika. Konkretno, kroz istanbulski aerodrom je lani prošlo čak 64 milijuna putnika.

Tek iza Istanbula nalazi se londonski Heathrow s 61,6 milijuna putnika. Od europskih zračnih luka, u Top 20 su još Pariz na desetom mjestu, Amsterdam na trinaestom, Madrid na petnaestom te Frankfurt na petnaestom mjestu kroz koji je lani prošlo oko 49 milijuna putnika. Po ovome ispada da najveća turska zračna luka godišnje ima 15 milijuna putnika više nego veliki europski centar Frankfurt.

Generalni direktor ACI-ja Luis Felipe de Oliveira rekao je komentirajući ove podatke da su zračne luke suočene s pritiscima rastućih troškova i nedostatkom radne snage. Kao i da su još jednom dokazale svoju otpornost.

Održiva budućnost

– Zračne luke i dionici u zračnom prometu moraju se usredotočiti na izgradnju sigurnog, učinkovitog i ekološki održivog sustava zračnog prijevoza sposobnog prihvatiti udvostručenje broja putnika koji će putovati avionima u sljedeća dva desetljeća, optimističan je čelnik ove svjetske asocijacije bez obzira na sve veći trend ekološki održivih putovanja, dok se putovanja zrakoplovima svrstavaju u vrh onih s visokim ugljičnim otiskom. A tu je i sveprisutan porast cijena aviokarata koje ove godine utječu na turističke tokove.

Oliveirin kolega u Svjetskom udruženju avioprijevoznika (IATA) Willie Walsh prošlog je mjeseca u Istanbulu pak naveo kako su zračni prijevoznici na putu prema profitabilnoj, sigurnoj, učinkovitoj i održivoj budućnosti, ali je upozorio da su »marže, međutim, jako tanke«.

– Godine pandemije su iza nas, a granice su otvorene kao i obično. Unatoč ekonomskim neizvjesnostima, ljudi lete kako bi se ponovo povezali, istraživali i poslovali. Najnoviji podaci pokazuju da je putnički promet na nešto više od 90 posto razine iz 2019.

Uz prihod od 803 milijarde dolara, zračni prijevoznici će ove godine podijeliti 9,8 milijardi dolara neto dobiti. Drugim riječima, zračni prijevoznici će zaraditi u prosjeku 2,25 dolara po putniku, rekao je Walsh.

No ukazao je kako ta razina profitabilnosti nije održiva jer se inflacija nastavlja, pritisak na troškove je akutan, a u nekim područjima nedostaje radne snage.

Pad zračnog teretnog prometa zbog geopolitičkih napetosti

U odnosu na putnički, situacija je nešto drugačija s teretnim zračnim prometom.

Globalne količine zračnog tereta smanjile su se za 6,7 posto u odnosu na prethodnu godinu, ali i u odnosu na 2019. i to za oko 3 posto, na blizu 117 milijuna tona. Pad se, kažu u svjetskom udruženju zračnih luka, može pripisati tekućim geopolitičkim napetostima i poremećajima u globalnoj trgovini i opskrbnim lancima.

Zračni teretni promet tako je više koncentriran upravo među glavnim zračnim lukama pa tako količine tereta u prvih 20 aerodroma predstavljaju oko 42 posto ili 49,5 milijuna tona tereta u međunarodnom zračnom prometu.

Na taj način je međunarodna zračna luka Cincinnati/Northern Kentucky, a gdje se nalazi primarno američko čvorište Amazon Aira i globalni »superhub« DHL Expressa za Ameriku, zabilježila najveći rast količine tereta i to za oko 17 posto.

Ipak, najviše tereta nije prošlo sjevernoameričkom, već jednom azijskom zračnom lukom. Naime, Hong Kong je lani potvrdio svoje mjesto aerodroma koji ima najveći rezultat što se tiče teretnog prometa, i to oko 4,2 milijuna tona.

Ipak, riječ je o znatnom smanjenju od skoro milijun tona u odnosu na pandemijsku 2021. Zanimljivo je da je tek na trinaestom mjestu jedna europska zračna luka i to Frankfurt, ispred kojeg su primjerice Doha i Tokio. Na listi su još samo dva europska aerodroma, i to Pariz na četrnaestom mjestu te na devetnaestom – Leipzig.