Što se naumilo, to se ponovo i ostvarilo u Krešimirovoj 26. Glasovima kontrolirajućih udjelničara smanjen je temeljni kapital u PIK-ESOP-u, društvu u kojem participiraju bivši i sadašnji radnici PIK-a po modelu radničkog dioničarstva te čiju glavnu i ključnu imovinu čine dionice PIK-a.

Voljom i glasovima Igora Borovca i Gine Pastorčića, za koje je Hanfa utvrdila da zajednički kontroliraju – što vlasnički, što kroz upravljačke funkcije – gotovo 64 posto udjela u temeljnom kapitalu PIK-ESOP-a, nešto što je vrijedilo 7.889.700 smanjeno je na iznos od 2.880.100 kuna.

Ovakvo drastično smanjenje temeljnog kapitala prema javnosti se nastoji objasniti da je riječ o »standardnoj poslovnoj odluci koja se provodi s ciljem pokrivanja prenesenih gubitaka iz ranijih razdoblja kakvu primjenjuju trgovačka društva, kako u Republici Hrvatskoj, tako i drugim zemljama«, kako je to u očitovanju na naš upit naveo član Uprave PIK-ESOP-a Igor Borovac.

Upravni spor

Ipak, poanta je da se u pozadini tog gubitka zapravo krije vrijednosno usklađivanje cijene dionica PIK-a, i to u vrijeme dok je ova nekoć moćna riječka prehrambena tvrtka bila u postupku nadzora, a potom i pod Hanfinom mjerom obveze objavljivanja ponude za preuzimanje PIK-a, koja je i dalje na snazi.

Kao što je poznato, Hanfa je nakon višemjesečnog natjerivanja s Pastorčićem, Borovcem te PIK-ESOP-om, kao pravnom osobom, odbila ponudu u kojoj se malim dioničarima PIK-a nudilo 49 kuna po dionici, ocjenjujući da je to gotovo tri puta niže od one koju su zakonski bili obvezni dati.

Dok se čeka konačni pravorijek upravnog spora koji se poveo oko ove Hanfine odbijenice, za to vrijeme kroz izvanrednu skupštinu PIK-ESOP-a nastoji se pojednostavljenim smanjenjem temeljnog kapitala formalizirati smanjenje cijene dionice PIK-a na (svega) 42 kune.

Hoće li se u tome do kraja uspjeti, ostaje za vidjeti jer, kako doznajemo, određeni mali udjelničari planiraju nastaviti borbu kroz dopise i prigovore nadležnom trgovačkom sudu u kojima će osporavati skupštinu PIK-ESOP-a i donesene odluke o smanjenju temeljnog kapitala.

Od Borovca smo tražili i da nam komentira kako to da je glasovima svega triju osoba – njega, Pastorčića i Šein Brinjaka, koji sjedi u nadzornim odborima PIK-ESOP-a i PIK-a d.d. – donesena tako važna odluka kao što je smanjenje temeljnog kapitala, a pitali smo ga planira li prodati svoj udio u PIK-ESOP-u.

Također, htjeli smo čuti koliko je to vlastitih financijskih sredstava dosad uložio u PIK, tim više što je jedan od argumenata s kojim ga je Gino Pastorčić na sjednici NO-a PIK-ESOP-a predložio za novog direktora ovog društva bilo da stečeni kapital od prodaje bivše tvrtke Borovac ima namjeru uložiti u PIK.

Konkretne odgovore na ova pitanja, međutim, nismo dobili. Ono što je Borovac odgovorio jest da je smanjenje temeljnog kapitala PIK-ESOP-a provedeno u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima.

Podizanje prihoda

– Ovom odlukom, koja je donesena s 82,06 posto glasova, glasačka i vlasnička prava ostaju jednaka za sve udjeličare, te odluka ni na koji način ne utječe na tržišnu vrijednost udjela.

Ovom računovodstvenom operacijom anulirat će se gubitak iz ranijih razdoblja, te omogućiti eventualna isplata dividende u narednim godinama, u slučaju pozitivnog poslovanja društva.

Naime, dok društvo posluje s gubitkom, sva se dobit mora usmjeriti na pokrivanje gubitaka. Važno je još jednom istaknuti – prava ostaju jednaka za sve udjeličare – tko je imao određeni postotak u PIK ESOP-u, i dalje ga ima, te zadržava pravo na isplatu dividende.

Prioritet u sljedećem razdoblju je podizanje prihoda PIK-a kako bi društvo ostvarilo pozitivno poslovanje, čime bi i PIK-ESOP i njegovi udjelničari imali korist kroz isplatu dividende.

Stvaranje pretpostavki za isplatu dividende jedan je od važnijih razloga donošenja odluke o smanjenju temeljnog kapitala, navodi u svom odgovoru Borovac.

Reagirao je tek na konkretni upit oko toga brinu li ga kaznene prijave koje su protiv njega i Pastorčića podnijeli određeni mali dioničari/udjelničari.

– Kad je riječ o navodnim prijavama, kontinuiramo surađujemo s tijelima zakonodavne vlasti, revizijskim službama i inspekcijama, te smo na svaki upit dosad odgovorili detaljnom i transparentnom dokumentacijom, a tako ćemo postupati i ubuduće, zaključio je Borovac.