Riječki poduzetnici ostvarili su u prošloj godini 641,8 milijuna kuna neto dobiti, čime se Rijeka plasirala na visoko treće mjesto Finine rang-liste gradova po visini poduzetničke dobiti. No, to je bila 2019. – dobra godina, godina rekordne sezone, rasta potrošnje i BDP-a.

Tekuća 2020. posve je druga priča, očekuje se relativno velik pad na razini cijele ekonomije, korona je svima poremetila planove, s tim da su se neki prilagodili bolje, neki lošije. Sasvim sigurno nova su, posve nenadana ograničenja, izazvala promjene, a možda i otvorila neke prilike.

Neke od poduzetnika koji su među prvih deset po dobiti sa sjedištem u našem gradu pitali smo što na koncu očekuju od ove godine i koliko im je korona kriza uistinu utjecala na poslovanje, budući da sad imamo i neki odmah od lockdowna.

Garancije da novog potpunog zaključavanja neće biti sve su čvršće, no teško da će biti potpune relaksacije. Ako je suditi po odgovorima, korona godina možda i neće biti tako loša kako se na početku činilo, odnosno, mogla bi biti i bolja od očekivanja, no oprez je tu jer postoji bojazan da ni oporavak ekonomije neće biti brz. Isto tako, zanimljivo je da uspješni riječki poduzetnici i u krizi investiraju.

Odgođeni efekt krize

Brodogradilište »Viktor Lenac« lani je ostvarilo 20,8 milijuna kuna neto dobiti (šesti po dobiti u Rijeci) pri čemu je direktorica Sandra Uzelac već naglašavala da je zadnji lanjski kvartal najviše zaslužan za dobru godinu.

I 2020. je sjajno počela, prvi kvartal su bili puni, a onda se dogodila korona i karantena koja im je u početku zadavala velike glavobolje, no kasnije je i to dobro prošlo.

– Ova godina bit će i bolja od očekivanja, barem što se tiče zaposlenosti i prihoda u prvom, pa čak i u drugom kvartalu, kada je bio lockdown. Uspjeli smo, i prije generalnog otvaranja, zbog dobre epidemiološke situacije ishoditi suglasnost nadležnih službi u našoj županiji da brodari ne moraju biti u 14-dnevnoj karanteni, uz uvjet iznimno strogih epidemioloških mjera, čega smo se striktno i pridržavali, i to nam je dalo dobar zamah i prednost u odnosu na okruženje.

U drugom kvartalu tako smo imali i 10 milijuna kuna dobiti te je u prvom polugodištu neto dobit bila 34 milijuna kuna. No, sada je evidentno da u devetom mjesecu dolazi do zatišja, zastoja, a to smo i očekivali, jer znamo da nažalost u ovoj branši svaka kriza ima odgođeni efekt.

Jasno je da su vozarine i općenito pomorska trgovina globalno poprilično pogođeni epidemijom. To se onda odražava na budžete i ekonomsku stabilnost klijenata, a samim time i na nas, brodoremontnu djelatnost.

Može se očekivati pad remontnih aktivnosti, opsega poslova na tržištu, a samim time je i veća konkurencija. Očekujemo da ćemo s obzirom na dobre rezultate u prvom polugodištu godinu svakako završiti pozitivno. Bili smo i prilično zaposleni sve do početka ovog mjeseca, no sada se, kao što sam rekla, osjeća zastoj, a brine i da nema novih ugovorenih poslova.

Iako, u ovoj se djelatnosti sve brzo mijenja, može se i sada to brzo promijeniti. Radimo naime na ponudi za neke veće projekte, i ako se nešto od toga dogodi, bit će dobro, ali za sada sve je to, što bi se reklo, na dugom štapu.

Čini se da se kriza s one epidemiološke razine sada definitivno preselila na ekonomsku, globalna ekonomija usporava, a mi smo dio nje, tumači Uzelac. Logično je, veli, to što se događa, jer u krizi svi štede, pada kupovna moć, standard, nema potražnje za robama, padaju proizvodnja, trgovina, prijevoz, pomorska trgovina…

Čini se da u ovom sektoru pravog oporavka još nema na vidiku, odnosno V-krivulja nije izvjestan scenarij.

Novi supermarketi

Što se tiče trgovine, ta je djelatnost još u fazi preslagivanja, konkurencija je jaka, svi gledaju što drugi rade te nerado otvaraju karte. Trgovački lanac Plodine prvi je u Rijeci po dobiti te četvrti na ljestvici trgovačkih lanaca u Hrvatskoj.

Kako je potvrdila Mirjana Palada Kmetović, članica Uprave Plodina, financijskim rezultatom u 2019. su zadovoljni (u 2019. Plodine su imale neto dobit od 133 milijuna kuna), a u 2020. su, kaže, sav financijski potencijal usmjerili u razvoj s ciljem zauzimanja liderske pozicije na tržištu, odnosno u branši. To je cilj koji su već ranije dogovorili, i od njega očito ne odustaju.

– Očekujemo da će i u 2020. poslovni rezultat biti na razini lanjske godine. U ovoj godini otvorit ćemo ukupno 10 supermarketa prosječne veličine 2.000 kvadrata. Nadalje, u 2021. planiramo nastaviti s razvojem, odnosno plan je otvarati po jedan supermarket mjesečno, dakle ukupno 12 supermarketa, također prosječne veličine 2.000 kvadrata, veli Palada Kmetović.

Na pitanje o utjecaju pandemije, kratko kaže da se ona osjetila, no da su njen utjecaj uspjeli amortizirati. Investicijski ciklus se nastavlja, a posebno je u ožujku, dakle na početku karantene, odjeknula vijest da su kupili Poslovni toranj u sklopu Tower centra gdje će u budućnosti, kroz dvije do dvije i pol godine, preseliti sjedište iz Ružićeve, gdje je ono sada.

Jadran galenski laboratorij (JGL) je u 2019. ostvario neto dobit od 77,8 milijuna kuna, te je drugi po visini dobiti među tvrtkama sa sjedištem u Rijeci. Mislav Vučić, glavni izvršni direktor JGL-a, kazao nam je da se JGL novoj situaciji brzo prilagodio, a briga o zdravlju zaposlenika i sigurnost radnih mjesta prioritetni su od samog početka pandemije.

– Učinili smo sve što je bilo moguće da poslovne procese i radne uvjete prilagodimo novonastaloj situaciji, a u isto vrijeme održimo stabilnost radnog procesa.

Sezona virusa

– Iz tog razloga ne osjećamo strah za budućnost. Više nas brine makroekonomska perspektiva i sprečavanje daljnjeg negativnog utjecaja krize. S obzirom na to da smo mi jedan od najvećih izvoznika u Hrvatskoj, a posebno nam je važno rusko tržište, najviše nas, dakako, brine volatilnost rublje, kao i globalno usporavanje ekonomije te smanjenje kupovne moći stanovništva, tumači Vučić.

Veselje pak, dodaje, proizlazi iz činjenice da su realizirali jako dobre osmomjesečne rezultate u 2020. i nastavili sa zacrtanim kapitalnim ulaganjima te zadržali održivo poslovanje.

– Do kraja godine nastavljamo s istom poslovnom strategijom koja uključuje još bržu i fokusiraniju prilagodbu potrebama kupaca, prodaji i izvozu, kao i dodatno širenje suradnji u ključnim terapijskim segmentima oftalmologije i otorinolaringologije.

Najveća ulaganja usmjerit ćemo prema Aqua Maris i Meralys portfelju za prevenciju i higijenu u predstojećoj sezoni prehlade, gripe i virusa. Također, s obzirom na to da nas nove okolnosti života i rada sve više vežu uz boravak u zatvorenim, klimatiziranim prostorima, pred raznim elektroničkim ekranima, predviđen je i porast potražnje za visokokvalitetnim Vizol S rješenjima bez konzervansa za probleme suhog i crvenog oka.

Započeli smo i s novim investicijskim ciklusom u tehnološke kapacitete i sposobnosti te istraživanje i razvoj. Novom investicijom od 350 milijuna kuna u projektu Integra 2020 predviđeno je 60-postotno povećanje kapaciteta sterilne proizvodnje, izgradnja novog objekta za razvoj i kvalitetu s pilot- pogonom, te novi robotizirani logistički centar Kukuljanovo, zaključuje Vučić.