Nakon prošlogodišnjeg rekordnog kontejnerskog prometa na terminalu Brajdica u Rijeci, ovogodišnji je promet trenutno niži za oko osam posto, potvrdio je Emmanuel Papagiannakis, direktor Jadranskih vrata d.d.(AGCT), tvrtke koja upravlja kontejnerskim terminalom, dodajući kako je za isti postotak u prosjeku pao kontejnerski promet u cijeloj Europi.

Pad prometa, prema njegovim se riječima, najviše osjetio u prva dva mjeseca, dok se stanje stabiliziralo od ožujka do sada, dapače – svibanj bi prema trenutnim najavama mogao biti novi rekorder po mjesečnom prometu. Stoga očekuje da bi promet do kraja godine mogao doseći prošlogodišnje brojke, kada je prekrcano više od 370 tisuća TEU-a.

Ipak optimizam

– Prošla godina je za nas bila veliko postignuće. Imali smo rast prometa od čak dvadeset posto, najveći u sjevernom Jadranu. No, ono što nas posebno veseli je vidjeti i da su ostale luke u okruženju imale veću stopu rasta od sjeverno europskih luka, Kopar je imao rast od dva posto, Trst oko petnaest, što ukazuje na rast cjelokupnog pravca preko sjevernog Jadrana. Bila je to rekordna godina, i to u uvjetima otežanog poslovanja, zbog radova na povećanju dubine na terminalu. Zanimljivo je i da je 77 posto prometa bilo prema zemljama u okruženju, a svega 23 posto za hrvatsko tržište. Najveća tržišta su Mađarska, Srbija i susjedne zemlje jugoistočne Europe. Taj trend rasta prometa prema okolnim zemljama se nastavio i u ovoj godini. Prošla godina bila je odlična i za brodare koji su ostvarili rekordne zarade. Gospodarstvo je živnulo nakon pandemije, rasla je potražnja za robom, tvrtke su punile skladišta i zalihe, što je rezultiralo odličnom godinom za nas, kaže direktor.

Uzroka padu prometa u ovoj je godini, objašnjava, bilo je više, od energetske krize do inflacije, posebno u zemljama u okruženju koje čine najveći dio tržišta AGCT-ovog terminala.

– Već krajem prošle godine vidjeli smo lagano usporavanje rasta. Energetska kriza, sukob u Ukrajini, sve je to počelo snažnije utjecati na promet. Europa bilježi rekordne stope inflacije i povećanja kamatnih stopa, što je značajno pogodilo kućanstva i njihovu potrošnju. To objašnjava i pad potražnje, a time i pad prometa na terminalu u prva dva mjeseca ove godine. Ovdje opet moram napomenuti da 77 posto našeg prometa ide izvan Hrvatske, u kojoj je inflacija oko 15 posto, što je loše, ali na drugim glavnim tržištima ona je još veća – u Mađarskoj 31 posto, a u Srbiji preko 20. To su službene brojke, a stvarna je inflacija možda još i veća, kaže Papagiannakis.

Kraj prvog kvartala i početak drugog ipak su, ističe, donijeli rast prometa, a očekuje da će se takvi trendovi nastaviti do kraja godine.

– Kao i svi ostali, želimo ostvariti rast prometa. Cilj nam je da, bez obzira na pad u prva dva mjeseca, dostignemo prošlogodišnje brojke. Na našim ključnim tržištima pojavljuju se novi izvoznici i proizvođači, što nam daje dodatni razlog za optimizam, dodaje.

Neuspjelo širenje

Zanimalo nas je je li na pad prometa utjecala i brzina otpreme kontejnera zbog nedavnih čekanja kontejnerskih brodova na sidrištu pred Rijekom.

– U travnju je jedna brodarska linija imala problema s otpremom, pa su njihovi kontejneri u prosjeku na terminalu bili po dvanaest dana, dok su kontejneri ostalih linija u prosjeku na terminalu bili po pet dana. To, očito, značajno utječe na naš kapacitet, jer smo prostorno vrlo ograničeni. Toliko dugo stajanje kontejnera na terminalu nije održivo.

S tim brodarem razgovaramo i razmatramo načine kako riješiti ovaj problem, obzirom da isto utječe i na druge brodare. Bilo bi nam lakše kada bi imali više prostora, posebno za ovakve krizne situacije, kaže Papagiannakis.

AGCT već neko vrijeme pokušava s gradskim vlastima dogovoriti širenje na istočnu stranu, odnosno na područje između terminala i tunela na cesti D-404, no do sad ti pokušaji nisu urodili plodom. Papagiannakis kaže da razgovori s Gradom traju već tri godine.

– Za dvije godine počinje rad novog kontejnerskog terminala, a mi želimo osigurati prostor za rast i za smještaj kontejnera u situacijama kakve sam opisao. Nažalost, razgovori nisu dali rezultata, iako smatram da je za nas taj prostor od kritičnog značaja. Smješten je uz sam terminal i mogao bi se opremiti i urediti vrlo brzo. Pomalo je razočaravajuće da imamo takav prostor pokraj terminala, a koji sad nije ni u kakvoj drugoj funkciji, ističe.

Radovi na povećanju dubine

Ograničavajući faktor po pitanju prometa je, dodaje Papagiannakis, i činjenica da terminal, zbog radova na povećanju dubine, već gotovo dvije godine radi samo s jednim vezom, a radovi zauzimaju i dio platoa terminala.

– Radovi su trebali biti gotovi u kolovozu, a sad je taj rok pomaknut za prosinac zbog kompleksnosti projekta. Bit će puno lakše raditi kad budemo mogli privezati dva broda odjednom. Nakon završetka radova na prvoj fazi, veselimo se drugoj fazi produbljivanja, na dubinu od 16,5 metara, što je kritično kako bismo mogli ponuditi dodatne kapacitete.

Veća dubina, prema njegovim riječima, značit će i veće brodove, a za prekrcaj kontejnera s njih terminalu će trebati dva nova kontejnerska mosta, odnosno dizalice.

– U završnoj smo fazi naručivanja novih, Super Post Panamax kontejnerskih dizalica, čiju isporuku očekujemo za otprilike 18 mjeseci, kaže Papagiannakis.