U državni proračun, odnosno proračun Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, tvrtke koje proizvode električnu energiju dosad su uplatile 4,41 milijun eura na ime viška prihoda što su ga ostvarili jer su na tržištu prodavale električnu energiju iznad gornje granice od 180 eura po megavatsatu koju je odredila Europska unija.

Za provedbu te uredbe vijeća EU-a, Vlada je prvo donijela nacionalnu uredbu, a nakon toga i Zakon po kojem će država »pokupiti« sav višak tržišnih prihoda iznad limitirane cijene i u razdoblju od siječnja do travnja na račun Fonda za zaštitu okoliša, kako su nam potvrdili iz te institucije, uplaćeno je 4,41 milijun eura.

Pojedinačno najviše je novca uplatila tvrtka Strizivojna Hrast, nešto više od 790 tisuća eura. Riječ je o poduzeću koje proizvodi i više vrsta parketa, briket i električnu energiju u postrojenju na biomasu.

Dosadašnje uplate stigle su na osnovu uredbe koju je donijela Vlada i po kojoj se krenulo u primjenu novih europskih pravila. U međuvremenu je, 1. srpnja, na snagu stupio zakon kojim je u hrvatsko zakonodavstvo ugrađena hitna intervencija EU-a za rješavanje pitanja visokih cijena energije i iz Fonda pojašnjavaju da su prema njemu tvrtke koje on zahvaća dužne do kraja kolovoza 2023. Hrvatskoj regulatornoj energetskoj agenciji (HERA) dostaviti podatke na temelju kojih će se utvrditi njihova obveza.

Odrekli se poticaja

– HERA će potom dostaviti konačni izvještaj Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za obračun viška tržišnih prihoda, prema kojem su obveznici dužni izvršiti uplatu na račun Fonda, pojašnjavaju iz Fonda. Tad će se znati i kolika je točna obveza svake pojedine tvrtke i koliko su viška prihoda ostvarili.

Kao i u slučaju tvrtke Strizivojna Hrast očekuje se da će novac uglavnom uplaćivati tvrtke koje proizvode električnu energiju iz obnovljivih izvora, jer je veliki broj njih, nakon rasta cijena na veleprodajnom tržištu raskinuo ugovore s Hrvatskim operaterom tržišta energije (HROTE), odrekao se poticaja i bez ikakve naknade izašao iz sustava kako bi prodavao električnu energiju na inozemnom tržištu.

Europska unija je nakon višemjesečnih pregovora odlučila ograničiti cijenu na 180 eura kako bi očuvala standard građana i zaštitila gospodarstvo od visokih cijena.

Naslanjajući se na tu odluku, Vlada je propisala da će svi oni koji nakon 1. prosinca prošle godine pa do 30. lipnja ove godine, budu prodavali električnu energiju zahvaljujući ranije sklopljenim ugovorima po cijeni iznad 180 eura razliku uplatiti u državni proračun, konkretnije u proračun Fonda za zaštitu okoliša.

Tako će država pobrati sav prihod iznad 180 eura koji je neka tvrtka ostvarila prethodno raskidajući ugovore s državom kako bi za višestruko veće cijene prodavala struju na tržištu.

Podatke o tome tvrtke su dužne dostaviti HERA-i, a pritom eventualno imaju mogućnost smanjiti svoje obveze ako dokažu da ih je proizvodnja struje koštala više od 180 eura po megavatsatu. Onima koji to ne učine prijeti novčana kazna veća od 66 tisuća eura.

Siguran povrat dobiti

Procjene koliko će pritom zaraditi država, kretale su se od 20 pa do više od 60 milijuna eura, a u Vladi su bili uvjereni da to neće ugroziti proizvodnju iz obnovljivih izvora energije jer je i cijena od 180 eura po megavatsatu bila iznad početnih tržišnih očekivanja i jamči im da će dobiti povrat na ulaganje koje su očekivali, jer je i tako ograničena cijena viša, izračunali su u Vladi, uključujući i razumnu maržu od srednjih troškova proizvodnje energije.

Takva cijena te uplata razlike iznad te cijene, vjeruju u Vladi, i proizvođačima omogućuje da pokriju svoja ulaganja i operativne troškove.

Novcu koji tako prikupi, Vlada je jasno pripisala i namjenu i on će se koristiti isključivo za projekte samoopskrbe kućanstava električnom energijom izgradnjom fotonaponskih modula.

Tim novcem država će pokrivati trošak te izgradnje do 50 posto. Krajem prošle godine u Hrvatskoj je bilo priključeno oko pet tisuća fotonaponskih modula u kućanstvima, a procjena je bila da bi prikupljeni novac mogao biti dostatan za sufinanciranje novih 20 tisuća modula ukupne snage 360 tisuća kilovatsati.