Nakon uvodnih govora organizatora konferencije Novog lista Optimizacija tržišta rada 2024. te istaknutih državnih dužnosnika, red je došao na panel raspravu koja je, kako brojnošću panelista, tako i predviđenim vremenom trajanja uistinu najavljivala zanimljivu lepezu razgovora, kao i jednake takve zaključke.

Konferencija Novog lista Optimizacija tržišta rada 2024. održana je danas u hotelu Ambasador u Opatiji, a pozabavila se nizom aktualnih i važnih tema.

Navedimo samo one glavne: kako dugoročno zadržati i vratiti domaću radnu snagu, i riješiti problem nedostatka radnika, te koji su novi trendovi na tržištu rada.

O uvodnom dijelu konferencije opširnije smo izvijestili OVDJE.

Hrvatskoj nedostaje čak 200.000 radnika. Kako riješiti taj problem i je li uopće moguć povratak domaće radne snage?

Moramo shvatiti da su nam konkurencija najrazvijenije države Europske unije i svijeta tako da naše radne parametre moramo promatrati u tom svijetlu i tako se postaviti, kako po pitanju radnog zakonodavstva, mogućnosti integracije stranih radnika, stvaranja uvjeta za povratak naših iseljenika, pa tako i onih koji su već niz generacija dijaspora.

Bio bi to najvažniji naglasak panela koji je ponudio iznimno zanimljive podatke, posebno brojčane, koji su dali znatno jasniju sliku aktualne situacije hrvatskog tržišta radne snage.

Na panelu su sudjelovali: Ivan Vidiš, državni tajnik Ministarstva mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Josip Pavić, državni tajnik Ministarstva turizma i sporta, Ante Lončar, ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Natali Komen Bujas, direktorica HUP – udruge ugostiteljstva i turizma, Josip Zaher, pomoćnik predsjednika Hrvatske gospodarske komore i predsjednik Komore Zagreb te Petra-Maja Jakopec, direktorica Odjela ljudskih potencijala u destinacijama Valamar Rivijera.

Olakšati dovođenje radne snage

Najvažnije točke kojim su se kretala pitanja i odgovori samog panela bili su demografija, edukacija, domaća i strana radna snaga, integracije kao i politika plaća koja je u pravili najvažnija, kako po pitanu zadržavanja domaće ili privlačenja kvalitetne strane radne snage.

– Od iznimne je važnosti poslodavcima olakšati dovođenje radne snage kao i njezino zadržavanje na dulji period, na tri godine, jer se i sezonsko poslovan širi s pet na devet mjeseci.

Kako bi se to omogućilo potrebni su i snažniji te brži integrativni procesi, učenje hrvatskog jezika kao i potpisivanje sadržajnijih sporazuma s državama iz kojih radnici dolaze.

Svakako, paralelno se treba provesti i proces čišćenja tržišta rada, smanjivati nelegalno poslovanja kao i uvesti kontrolu smještaja jer se devijacije po tom pitanju posebno loše percipiraju u javnosti.

U izradi je posebni sporazum s Filipinima, a jako smo zadovoljni i u povezivanju s državama gdje je velik broj hrvatskih iseljenika kao što je to Argentina. Naprosto, mora se pravovremeno pripremiti ljude za rad i život u Hrvatskoj, istaknuo je kao uvodni, prvi panelist Ivan Vidiš.

Petra Maja Jakopec se na njegove riječi nadovezala s konkretnim podacima iz Valamara.

– Ove ćemo godine zapošljavati više od osam tisuća radnika, a plan je da ih do 2026. godine bude još i tisuću više. U ovom trenutku smo jako zadovoljni s brojem prijava, očekujemo dobru ekipiranost za sezonu.

Ono što je značajno, uskoro nam kreću i velike investicije u Poreču i na Rabu što će također izazvati potrebu za još većim brojem radnika.

Pozdravljamo svaku pozitivnu izmjenu Zakona o strancima koja će omogućiti lakše zapošljavanje, smanjenje administriranja, digitalizaciju svih procesa koji prethode zapošljavanju što su ujedno i izazovi neovisni o veličini poslodavca.

Dakako, ne zaboravljamo ni na porezne reforme kako bi se rasteretile plaće jer, kao što smo naglasili i u tom segmentu moramo konkurirati Europi. Valamar bilježi kontinuirani rast plaća, lani su one iznosile do 1200 eura za pomoćnu radnu snagu, dok su stručni poslovi dosezali i do 1800 eura.

Ove godine najavljujemo novi rast plaća, a uskoro ide i objava koliko će on iznositi, naglasila je Jakopec.

Najvažniji cilj? Stabilnost tržišta rada

Kad je u pitanju HZZ i čelni čovjek te institucije, Ante Lončar zatražilo se i pojašnjenje činjenice prema kojoj Hrvatska ima više od 120 tisuća nezaposlenih, a masovno uvozi radnu snagu. Trenutno je naime u Hrvatskoj više od 90 tisuća stranih radnika, a turistička sezona tek dolazi.

– Broj nezaposlenih je različite strukture. Ponajprije, 50 tisuća pripada skupini dugotrajno nezaposlenih, među kojima su primjerice i osobe subjektivnih svojstava, one koje u pravilu nisu sposobne za tržište rada.

Željena aktivna politika zapošljavanja traži višestruku suradnju, a moramo znati da tržište rada obuhvaća i zaposlene, ne samo nezaposlene, kao i one koji uskoro dolaze kako bi se čim prije uključili u tržište rada.

Najvažniji cilj je naprosto – stabilnost tržišta rada što je, ponavljam, multidisciplinarni proces, naglasio je Lončar.

U diskusiju se uključio i Josip Pavić. I to na jedan izuzetno optimističan način.

– Premiumizacija se uklapa u Strategiju razvoja održivog turizma do 2030. godine. Održivost i zadovoljno lokalno stanovništvo, turizam naprosto isprepliće čitav niz čimbenika, dobrih i ne baš dobrih kao što je to primjerice ogroman pritisak sezonalnosti.

Naši su planovi – ne turistička sezona nego turistička godina kako bi se neki od negativnih efekata izbjegli. Vidite, i sam sam se nemalo iznenadio, dok nedavno boravio na finalu svjetskog prvenstva u vaterpolu u Dohi gdje sam se uvjerio kako je Hrvatska silno zanimljiva stranim radnicima.

Kako mi je rečeno, iako dakako nitko to ne bi očekivao, jako smo konkurentni Kataru, kod nas su, kako i sami radnici ističu, bolji uvjeti rada i veće bruto plaće stoga bi mnogi željeli iz te zemlje doći raditi u našu.

Vratimo li se samoj sezoni, bilježimo sjajan početak godine, bolji od lanjske rekordne, nema razloga ne vjerovati da će se tako i nastaviti.

Učinili smo sjajnu pripremu, o svemu smo na vrijeme krenuli razmišljati tako da vjerujem u rast svih brojki koje se ističu dok vrednujemo turizam, zaključio je Pavić.

Animacija, edukacija i privlačenje mladih

Red je došao i na Natali Komen-Bujas koja je u startu također krenula s analizom aktualne turističke godine.

– Sva očekivanja su na razini lanjske sezone, no ono što je naš fokus – kako da hrvatska postane zemlja privlačna za život i rad, prije svih njezinih stanovnika.

Tri glavna područja za privlačenje i zadržavanje domaće radne snage su veća animacija, edukacija i privlačenje mladih. Kako nam je poznato, 16 posto ljudi se iselio iz Hrvatske zadnjih godina.

Ono što budi nadu u njihov povratak je činjenica da se diže životni standard Hrvatske pa vjerujemo da će se dio njih početi vraćati.

Tome bi trebali pomoći kolektivni ugovori, veće i zajamčene minimalne plaće. Pretpostavljamo da će plaće u ugostiteljstvu rasti u prosjeku za 17 posto, od 11 do 20 posto.

Ono što također znamo je rast potreba za sezonskom radnom snagom od 9 posto što znači da bi mogla doći do 38 posto radnika iz inozemstva.

Trenutno je 73 posto domaćih radnika, 20 posto ih je iz naše regije, a 7 posto dolazi iz dalekih država, očekuje se ove godine rast dolaska radnika iz dalekih država.

Stoga treba ubrzati i administrativno rasteretiti proces zapošljavanja radne snage, naprosto postići konkurentne uvjete zapošljavanja stranih radnika, rekla je.

U razgovor se uključio i Josip Zaher koji je prisutne iznenadio s podatkom kako u Hrvatskoj na pitanju zapošljavanja stranih radnika radi gotovo 600 agencija.

– Rješenje smo pronašli u osnivanju Zajednice agencija za zapošljavanje. Morali smo jer postali smo i useljenička zemlja! Nakon duge povijesti kad smo bili samo iseljenička država, uslijedio je suprotan proces.

Na našem tržištu radi oko 600 agencija za zapošljavanje i iznajmljivanje radnika, dok Zajednica brine o regularnosti procesa te permanentno potiče dolazak sve kvalitetnijih i kvalificiranijih radnika, naglasio je Zaherl.

Naglašeno pozitivan trend

Demografija, odnosno negativni prirast bili su tema na koju se opet javio Vidiš.

– Pratimo naglašeno pozitivan trend – više je useljenika nego iseljenika! Koliko se samo tekstova napisao na temu Irske i iseljavanja u tu zemlju!

Kad ono, od nekadašnjih 28 tisuća Hrvata u Irskoj, brojka je pala na 17 tisuća.

Mnogo je toga učinjeno, recimo obnovljeno je i izgrađeno oko 500 vrtića, a u tom je paketu i pomoć starijim osobama jer ni bez riješene brige o njima, nema potpune posvećenosti poslu radno aktivog dijela stanovništva, kako bi se stekli uvjeti i za povratak naših ljudi.

Optimistični smo i po pitanju rasta plaća, jer dolazimo na 75 posto BDP-a EU, znači da dobro napredujemo. Mnogo smo učili i na tuđim greškama, imamo razloga za optimizam kad su povratnički procesi i pozitivna demografija u pitanju.

Jasno šaljemo signal i obrazovnom sustavu što želimo i očekujemo od njega, a da zaključim ovaj odgovor, jako smo nisko po pitanju udjela cjelogodišnjeg obrazovanja, tako da i tu očekujemo pozitivne pomake, naglasio je Vidiš.

Na završne Vidiševe misli nadovezao se opet Lončar.

– Obrazovanje odraslih, uvođenje vaučer sustava pokazali su izvrsne rezultate u slučaju digitalnog obrazovanja odraslih što omogućava novo samozapošljavanje i zapošljavanje.

Tu su i zeleni programi koji u obrazovnom smislu daju lošije rezultate, no za to je kriva i zelena tranzicija gospodarstva jer hrvatsko gospodarstvo u tome zaostaje za najrazvijenijim državama Europe.

I nije cjeloživotno obrazovanje, odnosno obrazovanje odraslih kod nas tako loše: EU ima zastupljenost od 11 posto te populacije, Hrvatska je s početnih tri posto udjela relativno brzo udvostručila taj postotak, a naša je želja da čim prije dosegnemo i 11 hrvatskih posto, uvjeren je Lončar.

Z generacija želi brži pristup

Iako je u nastupnoj informaciji bilo jasno kako Valamar svojim putem, direktno dolazi do radne snage, Jakopec je proširila tu izjavu.

– Volimo surađivati s HZZ-om, mislim da to i uspješno činimo, no promijenila su se očekivanja, Z generacija želi brži pristup informacijama, tu su novi kanali, obavezna je prilagodba njihovim navikama komunikacije.

Primjerice Tik tok komunikacija: “Jedan dan konobara u našem restoranu” tik tok je animacija koja je vrlo brzo dosegnula 300 tisuća pregleda.

Trudimo se naprosto biti jedni od najboljih poslodavaca u Hrvatskoj jer najbolji ambasadori našeg poslovanja su naši zaposlenici.

Godinama smo najpoželjniji u svom sektoru, dobri međuljudski odnosi i primanja, veliki popusti ako i sami želite postati turistima u našim hotelima, dobar smještaj i prehrana sezonaca sve su to elementi koji nas ističu kao poželjnog poslodavca pa se najveći broj naših radnika samo javlja na naše pozive za zapošljavanjem, naglašava Jakopec.

Replicirao je još jednom i Lončar.

– I mi smo pokrenuli digitalnu transformaciju. HZZ ide prema tik toku i sličnim platformama, sve smo i mi bliži mladim generacijama, naglasio je Lončar.

Na samom kraju, Josip Pavić je dodao još razloga za optimizam.

– U infrastrukturne projekte ulažemo 300 milijuna eura i to prije svega kako bi turizam bio pravilnije raspodjeljen na čitavu Hrvatsku kao i, što je također jako važno, i na cijelu godinu kako bismo smanjili sezonalnost i tako turizam učinili prihvatljivijim i svim ostalim građanima.

Bez ulaganja i obrazovanja naprosto nema budućnosti, a ona je, što se tiče turizma – sjajna.

Moderatorica panela bila je Izabela Vrtar, dugogodišnja novinarka s velikim iskustvom unutar tema konferencije.

O integraciji stranih radnika

Poseban se naglasak panela bio na integraciji stranih radnika u hrvatsko društvo. Prva se o tome referirala Komen-Bujas.

– Integracija stranih radnika uskoro dobiva strateški okvir. U zadnjih pet godina intenzivnog useljavanja stranih radnika, integracija je prepuštena uglavnom poslodavcima.

Oni im jamče smještaj i prehrana, tu je i zdravstvena skrb, poslodavci su se u svemu tome pokazali jako dobri. No ima i mnogo problema, primjerice tečajevi higijenskih minimuma, jako potrebni u ugostiteljstvu, ne mnogi se pratiti na engleskom jeziku, potrebno je naprosto još mnogo prilagodbi, iako recimo na portalu Migracije.hr postoje sve najvažnije informacije o nama.

Tu su i vaučeri za učenje hrvatskog jezika, primjerice u Rijeci je sve više vozača javnog prijevoza koji su stranci, a oni moraju čim prije naučiti naš jezik.

Voljela bih da se u sve što je brže moguće uključe i civilne udruge, veliki rast dolaska stranih radnika sigurno se neće zaustaviti, naglasila je Komen-Bujas.

Podatke o broju radnika, ali i činjenicu da se ne zna koji su nekakvi njezini krajnji gabariti istaknuo je Lončar.

– Karakterizira nas gospodarski rast, ali koliko nam je točno potrebno stranih radnika nije nam poznato. Lani ih je bilo 172 tisuće, trenutno je u Hrvatskoj više od 90 tisuća stranih radnika.

Jako je zanimljivu inicijativu po pitanju integracije iznio Zaher.

– Integracija je nužna, želimo da kvalitetni radnici ostaju što je moguće duže, da nauče jezik, da međusobno imamo što je moguće više saznanja jedni o drugima. HGK je stoga pokrenuo čitav niz objedinjenih aktivnosti u kojima ćemo približiti Hrvatsku strancima i strance Hrvatskoj.

Rast gospodarstva nema alternative. Fokus je dakako na povratku domaćih ljudi, ali sasvim je jasni da želimo li napredovati to nećemo moći bez strane radne stane. Stoga da bismo ih i zadržali, moramo stvoriti ugodno okruženja za strane radnike, moramo ih u cijelosti integrirati u naše društvo, zaključio je Zaher.