Od proljeća ove godine različite domaće i međunarodne institucije podizale su procjenu rasta hrvatskog BDP-a, a nakon dobre turističke sezone, čak je i Ministarstvo financija u proračunskim dokumentima prilično optimistično podiglo procjene rasta za ovu godinu na devet posto.

Nakon toga se u Hrvatskoj i okruženju počela dodatno pogoršavati epidemiološka situacija, a sve češće se zazivaju i strože mjere i restrikcije za one koji nisu cijepljeni.

Vlada se zasad nije odlučila za takve poteze, tek se govori kako ih razmatra, a pitanje je može li pandemija u preostala dva mjeseca ugroziti planirani oporavak te mogu li se negativni trendovi preliti na sljedeću godinu, a time i na proračunske planove.

Stručnjaci s kojima smo razgovarali, uz napomenu kako je već gotovo dvije godine kretanje pandemije glavni rizik za svjetsko, ali i hrvatsko gospodarstvo, procjenjuju da bi nastavak negativnih epidemioloških trendova mogao imati veći utjecaj na sljedeću nego na ovu godinu.

Iz Hrvatske narodne banke, koja je cijelu godinu imala najoptimističnije prognoze za rast i koje su se dosad pokazale prilično preciznima, upozoravaju da su »rizici za domaće gospodarstvo povezani s pandemijom snažno naglašeni s obzirom na relativno nisku procijepljenost i snažan rast broja novozaraženih osoba«.

Rast cijena

– Budući da je glavnina ovogodišnje turističke aktivnosti iza nas, u ovom bi trenutku ipak mogao biti važniji učinak slabljenja inozemne potražnje i eventualnih dugotrajnijih poremećaja u opskrbnim lancima koji bi se mogli nepovoljno odraziti i na hrvatski robni izvoz, upozoravaju iz središnje banke.

Zato, smatraju, ne bi trebalo biti većih učinaka na očekivanja rasta za ovu godinu, već bi se nepovoljni rizici u većoj mjeri mogli odraziti na kretanja u sljedećoj godini.

Za ovu godinu veći utjecaj na gospodarski rast i proračunske prihode ne očekuje ni ekonomski analitičar Željko Lovrinčević, koji upozorava da će ipak na oba rezultata utjecati s kakvim će mjerama Hrvatska ući u predblagdansku potrošnju.

– Sadašnja epidemiološka situacija u ovoj godini neće imati većeg utjecaja na ostvarenja u ovoj godini, a s obzirom na to da je Hrvatska među državama s liberalnijim mjerama, ne očekujem da će doći do značajnih ograničenja do kraja godine, što znači da će i predblagdanska potrošnja biti na razini očekivane, kaže Lovrinčević.

On napominje da neće biti problema ni s ostvarenjem proračunskih prihoda jer će se rast cijena nastaviti, što će značiti i rast poreznih prihoda.

No, Lovrinčević upozorava da je već od rujna industrija počela usporavati te da bi to već i u ovoj godini, odnosno u preostala dva mjeseca, moglo imati negativan utjecaj, ali da će on doista biti blag ako se Vlada ne odluči na radikalnije epidemiološke mjere i tako uspori i potrošnju. No, u sljedećoj godini bi usporavanje industrije moglo imati jači utjecaj na cjelogodišnje rezultate.

– Što se tiče turizma, sljedeća sezona bi s obzirom na interes za putovanjima u zemljama iz kojih nam dolaze gosti mogla biti barem na razini ovogodišnje. Postoji stabilan bazen gostiju, u državama iz kojih nam dolaze gosti procijepljenost je veća nego kod nas i oni će putovati.

A kako ćemo krenuti u sljedeću godinu, ovisit će i o epidemiološkoj situaciji kod nas, napominje Lovrinčević.

Što se tiče proračuna, smatra da postoje rizici da određeni rashodi probiju projekcije, poput izdataka za mirovine i plaće u javnom sektoru, ali neće se raditi o velikim odstupanjima jer su proračunski planovi prilično realni.

Ono što će država morati odmah napraviti ako ne želi ugroziti nastavak oporavka su promjene u zdravstvu i tu se, ističe Lovrinčević, ne radi o reformama o kojima se posljednjih dana govori, nego će se morati promijeniti funkcioniranje zdravstvenog sustava, jer cijepljenje očito još neko vrijeme neće biti jednokratna akcija, nego trajna potreba.

Uz to će se morati, s obzirom na to da trenutačno imamo nisku procijepljenost, osmisliti i bolje funkcioniranje školskog sustava.

Ekonomska posljedica

– Svaka ekonomska priča ipak gubi smisao kako postaje jasno da ćemo do kraja godine imati više od 60 tisuća mrtvih, a uz 36 ili 37 tisuća novorođenih to znači negativan prirodni prirast od 23 tisuće u ovoj godini, a možda i u sljedećoj ako nam se pandemija nastavi pogoršavati u valovima.

Onda se više ne postavlja pitanje ni ekonomskog oporavka ni ekonomskog opstanka, nego funkcioniranja društva.

Liberalne mjere znače negativan prirodni prirast od 23 tisuće ljudi i to je postalo društveno prihvatljivo. Je li to doista balans između zdravstvene i ekonomske politike koji nam je svima prihvatljiv, pita se Lovrinčević.

Dodaje da takva odluka ima i svoje ekonomske posljedice, jer u Hrvatskoj od COVID-19 umire velik broj radno aktivnih stanovnika.

– Podaci o tome da u više od 800 tisuća nekretnina koje imaju priključke za električnu energiju kao kućanstva nitko ne živi, dok cijene nekretnina ubrzano rastu, govore o još jednoj ekonomskoj posljedici tog negativnog prirasta, koji je pandemija samo još pogoršala.

Kao društvo do rasprave o tim posljedicama još nismo ni došli, upozorava Lovrinčević.