RIJEKA – Rast kredita stanovništvu nastavio je ubrzavati, te je dosegao 4,6 posto na godišnjoj razini. Uz kontinuirano snažno stambeno kreditiranje, vidljiv je i postupan oporavak gotovinskih nenamjenskih kredita, priopćio je HNB, nakon sjednice Savjeta, a riječ je o podacima za kolovoz. Ukupno, pak, kreditiranje je, kažu, prigušeno, odnosno pojačano se zadužuju samo građani, ne i poduzeća. Od dijela poslovnih banaka dobili smo potvrdu da su se trendovi rasta stambenih, ali i gotovinskih nenamjenskih kredita građanima nastavili i u rujnu. Tako je Erste banka, u segmentu stanovništva, u prvih devet mjeseci ove godine, plasirala ukupno više od 3,9 milijardi kuna novih kredita, što predstavlja povećanje od 11 posto u odnosu na prvih devet mjeseci 2020.

– Novi plasmani stambenih kredita su na kraju rujna iznosili 1,1 milijardu kuna, što predstavlja povećanje od 12 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Novi plasmani gotovinskih kredita su u prvih devet mjeseci 2021. iznosili 2,4 milijarde kuna, što predstavlja rast od 10 posto u odnosu na isto razdoblje 2020., kad su iznosili 2,2 milijarde kuna, ističu u Erste banci. No, kad je riječ o okvirnim kreditima (minusi, op.a.) i pripadajućoj Erste Rate usluzi, u Erste banci otkrivaju da u prvih devet mjeseci ove godine banka bilježi pad ovih plasmana za 4,7 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Iz OTP banke su odgovorili da potražnju za stambenim kreditima bilježe kontinuirano kroz cijelu godinu, s posebnim naglaskom na porast vezan za subvencionirane kredite.

Kontinuirani rast

– Zaključno s kolovozom bilježimo porast stambenih kredita, te na razini portfelja bilježimo porast od 17 posto, dok je kod gotovinskih kredita zamijećen porast potražnje u drugoj polovici godine, što nas dovodi do ukupnog porasta portfelja od 2 posto, ističu u OTP banci. Kod dozvoljenih prekoračenja ne bilježe promjene u potražnji u odnosu na prošlu godinu. U Privrednoj banci Zagreb su se pohvalili da, »zahvaljujući raznolikoj paleti kreditnih proizvoda i konkurentnim uvjetima, bilježe kontinuirani rast volumena, kao i interes klijenata za stambenim kreditima koji je posebno bio povećan u razdoblju zaprimanja zahtjeva za subvencionirane stambene kredite«.

– Također, bilježimo i umjereni rast potražnje za gotovinskim kreditima. Prekoračenja zadržavaju ujednačen trend, bez većih oscilacija u proteklom razdoblju, zaključuju u PBZ-u. Zagrebačka banka bilježi pojačanu potražnju za stambenim kreditima tijekom proljetnog APN ciklusa. Što se tiče gotovinskih kredita, kažu da kroz godinu bilježe kontinuitet ugovorenih kredita i porast u drugoj polovini rujna (za vrijeme trajanja akcijske kamatne stope).

Dakle, uz investicijsku potražnju građana, raste i potrošnja, pri čemu se vjerojatno troše u krizi nakupljene zalihe, ali se očito ponovo pojačano podižu i gotovinski krediti. To samo po sebi uopće ne mora biti loše, dapače, sklonost zaduživanju može govoriti o potrošačkom optimizmu, gdje se krediti koriste kao poluga za bolji život u koji se vjeruje. No, s druge strane, s obzirom na to da se građani pojačano zadužuju i troše u uvjetima rastuće inflacije, moguće je i da novim kreditima više »love« rastuće cijene i krpaju postojeću potrošačku košaricu no što uistinu uživaju potrošnju novih dobara. Potrošačka košarica je, naime, sve tanja zbog rasta cijena, te je moguće da se nastoji dodatno nadomjestiti zaduživanjem kod banaka, što može biti opasno, posebno u svjetlu očekivanog rasta kamatnih stopa.

V ili W oporavak

Uglavnom, raste potrošnja, sezona je bila više no dobra, rastu izvoz i uvoz, raste BDP, no rastu i cijene hrane i energenata, ali i cijene nekretnina. Ekonomija se, iz bezdana u koji je upala lani, podiže i pregrijava, i tek će se vidjeti idemo li svi zajedno – iznad svojih mogućnosti. S obzirom na to da više nisu posve sigurni je li inflacija samo prolazni fenomen, dio analitičara i oporavak u obliku »V« krivulje – koji se činio sasvim izvjestan, a koji znači brzi pad, ali onda i brzi rast – stavlja pod znak pitanja.

Neki, naime, misle da je možda ipak riječ o oporavku u obliku slova »W«, odnosno krizi s dvostrukim dnom, pri čemu drugo dno tek dolazi. Iz HNB-a su inače upozorili i na rastući dug države. Kažu da strukturne ranjivosti prvenstveno proizlaze iz visokog duga opće države i inozemnog duga, dok od rizika za financijsku stabilnost upozoravaju na kretanja na tržištu nekretnina i korporativnog sektora.