Foto Screenshot Nova TV
Mnogi koji su u Hrvatsku stigli u potrazi za boljim životom izloženi su uvjetima koji podsjećaju na moderno ropstvo
povezane vijesti
- Twana Rasul, Kurd iz Iraka, novi život našao je u Osijeku: “Dao sam sve od sebe da budem i ostanem dobar čovjek”
- Stručnjak protiv kvota za strane radnike: Ako ih nema, onda je hrvatsko gospodarstvo u velikim teškoćama
- Novi zakon ni riječju ne spominje liječenje stranih radnika. Obiteljski liječnici: ‘Mnogi nemaju zdravstvenu skrb’
Sve je više stranih radnika u Hrvatskoj, a s porastom njihova broja raste i broj slučajeva gdje su izloženi izrabljivanju. Posebno na udaru? Radnici iz Nepala, često zaposleni na najniže plaćenim poslovima.
Ima i pozitivnijih primjera. Nova TV razgovarala je s Alexanderom. On je konobar u jednoj zagrebačkoj slastičarnici. Jedan je od 120 tisuća stranih radnika u Hrvatskoj, ali i jedan od onih koji nije zažalio zbog dolaska.
Moderno ropstvo
“Osjećamo se sigurno ovdje u Hrvatskoj. Imamo stalnu podršku od naše agencije, također i naša tvrtka je uvijek tu za nas. Tako da, Hvala Bogu! Sjajno je da smo tu u Hrvatskoj”, rekao je Alexandere Lumanta, radnik s Filipina.
Nažalost, mnogi koji su u Hrvatsku stigli u potrazi za boljim životom nisu te sreće. Sve više je primjera stranih radnika, pogotovo iz Nepala koji su u Hrvatskoj izloženi uvjetima koji podsjećaju na moderno ropstvo.
“Praksa je takva da ih tjeraju da rade za minimalac, oduzimaju im veliki dio profita, tjeraju ih da iznajmljuju njihove bicikle ili njihove skutere.
Znaju ih staviti u jedan stan gdje živi njih desetak u stanu od sto kvadrata i moraju plaćati sto, dvjesto eura za te stanarine”, poručila je Helena Biberić iz Radničke fronte.
Na što ih prisiljavaju?
Jutarnji list objavio je WhatsApp prepiske koje sugeriraju da su dostavljači iz Nepala u Hrvatskoj prisiljeni raditi bitno više od zakonski dopuštenih 48 sati tjedno, a da pritom nakon raznih troškova koje plaćaju agencijama, zarađuju manje od minimalne plaće.
“Apsolutno to nije u skladu sa strukom. Svi radnici moraju imati prava kao i svi drugi. Moraju se ispoštivati zakonske odredbe koje ne smiju biti nepovoljnije za njih u odnosu na bilo kojeg drugog radnika” objasnio je Mario Arlović, savjetnik za uvoz radne snage.
Tržište uvezene radne snage buja. Samo lani u Hrvatskoj je registrirano novih 135 agencija za posredovanje pri zapošljavanju te 160 novih agencija za privremeno zapošljavanje.
Lov u mutnom
Kako će potrebe za radnim rasti, bit će i sve više prilike za lov u mutnom. Na uvođenje reda pozivaju i iz poduzetničkih redova.
“Najviše stranih radnika ima u turizmu i građevini. Stiže nam sezona povećati će se taj uvoz. Smatramo da strani radnici, što im zakon i omogućava, imaju ista prava kao i naši domaći radnici i da se zato to mora poštovati”, rekla je Branka Prišlić iz Glas poduzetnika.
Prava nekih stranih radnika, poput onih s Filipina, štite dobro organizirana državna tijela iz njihovih domovina. Ostali, poput Nepalaca, ovise o učinkovitosti hrvatskih institucija, javlja Nova TV.
