Očekivani rok za pad godišnje prosječne inflacije na ciljanih 2 posto u eurozoni je 2025. Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić izašao je pak s novom projekcijom za Hrvatsku kojoj predviđa smanjenje inflacije na 2 posto – već ovo ljeto. Treba reći da Vujčić govori o tekućoj, godišnjoj inflaciji, koja mjeri cijene u primjerice srpnju ove u odnosu na srpanj prošle godine, kolovozu ove u odnosu na kolovoz prošle godine itd.

Njegove su prognoze pomalo i iznenadile s obzirom na to da smo upravo mi članica eurozone s najvećom inflacijom, iako inflacija pomalo pada, no ljeto nam nosi i dodatni rizik jer cijene diže inozemna potražnja.

Viši rast cijena u Hrvatskoj od prosjeka eurozone općenito se tumači našim puno većim gospodarskim rastom. Što se tiče inozemne potražnje i turizma, Vujčić sada kaže da to ove godine neće biti okidač za novi rast cijena.

Kazao je da će u tom sektoru morati biti oprezniji prilikom formiranja cijena jer bi ih ove sezone mogla kazniti konkurencija. Od toga će onda valjda profitirati i domaći potrošač. No, hrabra Vujčićeva projekcija ne može se naravno izuzeti od očekivanja Europske središnje banke, u čijoj upravi i sam sjedi.

Priprema terena

U tom ju je kontekstu moguće tumačiti i kao dio šireg scenarija za pripremanje terena za ono što je ionako već dosta izvjesno, a to je da će ključne kamate ECB-a u lipnju krenuti prema dolje, iako recimo američki Fed ne razmišlja još u tom pravcu. No, dok je Amerika na putu dinamičnog rasta i oporavka, eurozona se koprca na rubu recesije, odnosno predviđa joj se veoma slabi rast između nula i jedan posto. Vujčić je naglasio da je ECB u svojim odlukama ovisan o podacima, a ne naravno o potezima Feda.

No, s obzirom na kritike kojima je ECB u posljednje vrijeme izložen, a to je da bi morao više razmišljati o oporavku, jer eurozona kaska u odnosu na ostatak svijeta, a manje o inflaciji, moguće je da je središnja banka osjetila veću odgovornost u tom pravcu i ne želi ponoviti scenarij kašnjenja u odlukama. Kako to da se cijeli svijet brže oporavlja i raste od eurozone koja će ove godine rasti svega 0,6 do 0,8 posto, pitali smo Vujčića na konferenciji Financijsko tržište u Opatiji.

– Ako Europu uspoređujete s Indijom i Kinom, to je i za očekivati jer su to na neki način još uvijek tržišta u nastajanju, a ako govorimo o SAD-u, onda je odgovor u tome da je osobna potrošnja u Americi vrlo jaka. Američki potrošač je ponovno počeo jako trošiti i to vuče potražnju u SAD-u.

S druge strane, to je država koja ima vrlo visok deficit, očekuje se 7 posto proračunskog deficita koji isto potiče domaću potražnju sa strane države.

Treće, to je rast produktivnosti. SAD ima fleksibilniju ekonomiju, te smo i u prijašnjim krizama vidjeli da su se brže oporavljali, zbog bržeg rasta produktivnosti i, opet, rasta domaće potražnje, tumači Vujčić.

S obzirom da MMF predviđa SAD-u ove godine rast od 2,7 posto, eurozoni 0,8 posto, a Hrvatska kao članica eurozone očekuje rast od oko 3 posto, ispada, primjećujemo, da hrvatsko gospodarstvo više korelira s Amerikom, nego s eurozonom.

Ovisni o podacima

– To je više slučajna korelacija, rekao bih. Mi imamo situaciju da nam taj dosta visoki rast, bitno viši od eurozone, i dalje potiče sam ulazak u eurozonu. Imali smo smanjenje premije rizika, smanjenje kamatnih stopa, a i ulazak u Schengen što je dodatni »poguranac« rastu našeg gospodarstva koji očekujemo da će trajati idućih nekoliko godina. K tome imamo i dosta visoki angažman sredstava EU-a kroz Next Generation program gdje smo praktički prva zemlja koja nakon ovog prvog ciklusa od sedam godina nije vidjela pad korištenja sredstava EU-a jer je baš u tom trenutku krenuo Next Generation. Očekujemo da ćemo ga još ove i iduće godine u vrlo visokoj razini koristiti, kaže Vujčić.

Na pitanje, je li ECB već trebao početi snižavati ključne kamate da bi potaknuo rast, odnosno je li i ECB odgovoran što eurozona rastom zaostaje, Vujčić odgovara negativno.

– Ocjenjujemo da još nije bilo vrijeme za smanjivanje kamatnih stopa i želimo biti u potpunosti uvjereni da će se stopa inflacije održivo približavati razini od 2 posto, što i očekujemo. Ako se budu naše prognoze ostvarivale na način na koji smo ih zacrtali, onda će sigurno doći do smanjenja kamata, ističe Vujčić.

On kaže da sve ovisi o podacima, a do lipnja kada se o tome donosi odluka na sjednici Upravnog vijeća ECB-a, očekuju se još tri seta podataka, za inflaciju za travanj, svibanj i lipanj.

Ono što tržišta sada očekuju svojim cijenama su tri smanjenja kamatnih stopa do kraja godine, ali treba pričekati podatke, kaže Vujčić.