Hrvatskoj nedostaje radnika u gotovo svim segmentima gospodarstva, od radno intenzivnih djelatnosti do visokokvalificiranih stručnjaka. S jedne strane imamo negativne demografske trendove, niski prirodni prirast te iseljavanje stanovništva, pri čemu u velikom broju iseljavaju visokoobrazovani koji su se školovali u Hrvatskoj, ali očito za tuđe tržište rada, a s druge je, posljedično, sve veći uvoz radne snage jer bez stranih radnika mnogi bi poslovni procesi naprosto stali.

Lani je u Hrvatskoj izdano više od 172 tisuće radnih dozvola za radnike iz trećih zemalja, najviše za Zagreb i priobalne župaije, a najviše se traže radnici u građevini i turizmu. Potrebe za stranom radnom snagom samo rastu, a tako će vjerojatno biti i ove godine. No, iz MUP-a su sada najavili da će se postrožiti uvjeti za izdavanje radnih dozvola na način da će se uvesti novi uvjeti za davanje pozitivnog mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Prema Zakonu o strancima, pozitivno mišljenje HZZ-a temelj je naime na kojemu MUP izdaje radne dozvole. Dodatno će, poručuju, provjeravati poslodavce i uvjete rada koje nude, pojačat će se nadzor poslodavaca kako bi detektirali one koji »zloupotrebljavaju sustav«, s ciljem da ih se isključi iz sustava zapošljavanja. Kako će se sve to odraziti na tekuća kretanja na tržištu radne snage u ovoj godini, ostaje za vidjeti, no dugoročno trend je jasan. U Hrvatskoj udruzi poslodavaca nedavno su primjerice izračunali da će u Hrvatskoj do 2030., uz pretpostavku stabilnog rasta BDP-a, biti između 400 i 500 tisuća stranih radnika pa bi svaki četvrti radnik u Hrvatskoj tada mogao biti stranac. Strani radnici, predviđa HUP, tada bi činili četvrtinu ukupne radne snage u Hrvatskoj.

Okupiti ključne dionike

Kako dugoročno zadržati i vratiti domaću radnu snagu i riješiti problem nedostatka radnika te koji su novi trendovi na tržištu rada, tema je konferencije Novog lista Optimizacija tržišta rada 2024., koja će 1. ožujka biti održana u Opatiji, a koja će okupiti ključne ljude hrvatske politike i gospodarstva kako bi raspravljali o ovim gorućim pitanjima za hrvatsku ekonomiju i društvo. Konferencija prije svega detektira problem nedostatka radne snage koji postaje ključnom preprekom snažnijeg rasta Republike Hrvatske kojoj u ovom trenutku nedostaje više od 200.000 radnika. Pritom taj nedostatak, navodi se, proizlazi iz kompleksne mreže čimbenika.

– Demografski izazovi, uključujući starenje stanovništva i nisku stopu nataliteta, pridonose smanjenju dostupnosti radne snage, dok emigracija kvalificirane radne snage u potrazi za boljim prilikama u zemljama Europske unije dodatno oslabljuje domaću radnu snagu. S druge strane, rast standarda u Hrvatskoj, smanjuje interes domaće radne snage za slabije plaćenim poslovima. Nesklad između potreba tržišta rada i obrazovnog sustava te sezonski karakter turizma također pridonose problemu nedostatka radne snage. Rješavanje ovog problema zahtijeva integrirani pristup koji obuhvaća suradnju između javnog i privatnog sektora, obrazovnih institucija i Vlade, uz implementaciju inovativnih mjera usmjerenih na zadržavanje radne snage i privlačenje stručnjaka. Kvarner i Istra perjanice su hrvatskog turizma s brojnim i snažnim hotelskim lancima i vezanim uslugama koji se uoči nove sezone suočavaju s ovim problemom, ističe se u najavi konferencije koja se, dakle, fokusira na ključne probleme hrvatskog tržišta rada, ali i izazove i prilike, te općenito trendove, o kojima uistinu treba raspravljati interdiciplinarno i integralno, uključujući sve dionike tržišta u potrazi za kvalitetnim rješenjima.

Ograničenja i izazovi

U svakom slučaju, ako se govori o trendovima na tržištu rada, treba reći da je proces starenja stanovništva prisutan u cijeloj Europi, stoga je i potreba za imigracijom zajednička cijelom europskom ekonomskom prostoru. U tom smislu, nismo jedini, nismo otok, no u Hrvatskoj su plaće, bez obzira na realni rast u zadnje dvije godine, i dalje niže nego u razvijenim gospodarstvima zapadne Europe, pa je i motivacija za iseljavanje veća. Jednostavno, ljudi odlaze na bolje plaćene poslove i bolje radne uvjete, dok k nama dolaze oni kojima se čini da je kod nas »obećana zemlja«. To su normalni procesi, migracije su stare koliko i čovječanstvo, međutim, to ne znači da problemima treba pristupiti stihijski: promjenama je nužno upravljati. Hrvatsko tržište rada obilježeno je istina brojnim ograničenjima i izazovima, no postoje i svijetle strane. Činjenica je da nezaposlenost nikada nije bila niža, plaće kontinuirano rastu, te su u realnim iznosima naposlijetku dobile bitku s inflacijom.

Radnici su kao nikad prije u poziciji da biraju, a poslodavci su prinuđeni boriti se ako žele zadržati kvalitetnog radnika. S druge strane, mnogi misle da se snažnim uvozom radne snage ruše plaće i cijena rada što opet pospješuje iseljavanje. Niz je kritika koje se odnose na činjenicu da nam poslodavci kreiraju demografsku politiku odnosno diktiraju uvoz radnika, dok se društvo paralelno ne brine dovoljno za njihovu integraciju, odnosno ne pomaže im se u dovoljnoj mjeri da svladaju jezik, kulturološki se uklope… Neki misle da je rad u Hrvatskoj podcijenjen i potplaćen, a drugi pak misle da su nam plaće još i previsoke koliko smo (ne)produktivni. Nekoliko je dakle trendova koji obilježavaju hrvatsko tržište rada. Dobro je što nezaposlenost pada, a plaće rastu, no opet nedovoljno u odnosu na EU. To pak koliko realno rastu, ovisi i o udjelu nužnih dobara u potrošačkoj košarici. Tu je emigracija domaće visokokvalificirane radne snage i imigracija strane radne snage, najčešće niskokvalificirane, jer je takvo tržište, odnosno njegove potrebe kao i potrebe poslodavaca koji su ogledalo konkurentnosti ekonomije.

Nadalje, s obzirom na ponovni brži rast plaća u javnom sektoru, postaje prestiž raditi »za državu«, dok je u privatnom sektoru stanje svakojako, a iako prosjek raste, moglo bi se reći da se produbljuju razlike između plaća menadžera i radnika. Dolazi do nekog novog raslojavanja i potplaćenosti u privatnom sektoru u odnosu na javni, do raznih anomalija, pa i apsurda… Dijelu stručnjaka »prijeti« i umjetna inteligencija, a na sve se nadovezuje i problem obrazovanja, odnosno potrebe povezivanja kadrova s tržištem gdje postoji opasan jaz koji se ne smanjuje, a opet pitanje je može li se obrazovanje skroz orijentirati prema tržištu jer se ovo u znatnoj mjeri svodi na radno intenzivne djelatnosti. Jasno je da bi trebalo zadržati domaće stručnjake, ali i privući visokoobrazovane iz inozemstva, međutim, za to treba imati privlačna radna mjesta, ali i pogodnu poticajnu, društvenu klimu. Moguće je postaviti i pitanje zašto na našim fakultetima ne studira primjerice više stranih studenata, kad imamo sveučilišne gradove, dio njih i na moru, koji bi se mogli brendirati i na taj način, pa bi ti studenti možda i ostali ovdje, s obzirom da je zemlja lijepa, ugodna za boravak, otvorena… No, za to treba rješavati stambeno pitanje, pitanje posla, i sve je povezano, dok gospodarstvo očito nije dovoljno »ljepljivo« za kreativce. Imamo sada hiperprodukciju u građevini zbog EU novca, no i dalje smo ovisni o turizmu, a turizam je sve više ovisan o stranoj radnoj snazi, pri čemu je problem skokovitost, sezonalnost i opet velika fluktuacija. I na koncu previše se razmišlja u terminima »uvoza radne snage«, umjesto o radnicima kao o ljudima koji se u društvo trebaju integrirati. Tržište je dakle malo, otvoreno i funkcionira tranzitno…

Rast zaposlenosti

U osvrtu Hrvatske gospodarske komore na ovu temu podsjećaju, pozivajući se na podatke HZZ-a, da je u Hrvatskoj u siječnju ove godine bilo 1,64 milijuna zaposlenih, što 17.453 osobe ili za 1,1 posto manje u odnosu na prethodni mjesec tj. lanjski prosinac, dok je u odnosu na siječanj 2023. broj zaposlenih porastao za 3,1 posto, pokazuju posljednji podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Na godišnjoj razini broj ukupno zaposlenih je pak porastao za 3,1 posto.

– Detaljnija statistika pokazuje da je na mjesečnoj razini jedini osjetniji pad broja zaposlenih zabilježen u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, to jest ugostiteljstvu i turizmu, za 10,8 posto, na 81.897 osoba. Od ukupno 19 područja djelatnosti za koje DZS objavljuje podatke, njih 16 je krajem siječnja ove godine zapošljavalo više radnika nego krajem istog mjeseca lani, a postotno je najveći rast zabilježen u ugostiteljstvu i turizmu, za 9,8 posto. Nešto značajniji rast na godišnjoj razini zabilježen je i u građevinarstvu, za 9,2 posto, na 118.176 zaposlenih, poslovanju nekretninama, za 8,9 posto, na 10.079 zaposlenih te u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima, za 4,9 posto, na 56.135 zaposlenih. Kao djelatnost s najvećim brojem zaposlenih, njih 231.998, prerađivačka industrija na mjesečnoj razini zabilježila je pad broja zaposlenih za 0,7 posto, dok je na godišnjoj razini broj zaposlenih porastao za 1,3 posto. U trgovini na veliko i malo na kraju siječnja bila je zaposlena 218.281 osoba, što je na mjesečnoj razini pad od 0,1 posto, a na godišnjoj razini rast od 3,3 posto. Prema podacima koje DZS preuzima od HZZ-a, krajem siječanja u evidenciji Zavoda bilo je registrirano 119.720 nezaposlenih osoba, što je za 4.738 osoba ili 4,1 posto više u odnosu na prethodni mjesec te 2,2 posto manje nego u siječnju lani. Stopa registrirane nezaposlenosti u siječnju je iznosila 6,8 posto, što je za 0,3 postotna boda više nego u mjesecu prije, pokazuju podaci DZS-a.Najnoviji podaci DZS-a za siječanj 2024. pokazuju da je hrvatsko tržište rada stabilno.

Ako se izuzmu sezonske oscilacije, primjerice u turizmu i ugostiteljstvu u kojem se početkom godine obično bilježi najmanja zaposlenost, na godišnjoj razini, zaposlenost je rasla u gotovo svim sektorima (16 od 19 područja djelatnosti). Na godišnjoj razini zabilježen je daljnji rast zaposlenosti (3,1 posto), a zanimljivo je i da Hrvatska nakon dugo vremena bilježi i skromni rast broja stanovnika i to za 0,06 posto u prvoj polovici 2023 u odnosu na kraj 2022. Navedeni rast primarno se veže uz rast broja doseljenika, strane radne snage i to najviše u dobnoj skupini od 25 do 29 godina zbog znatne potražnje na području uslužnih djelatnosti i u građevinarstvu. U prvih 11 mjeseci prošle godine izdano je 172.499 dozvola za rad stranih radnika u RH. Projekcije pokazuju da će se trend useljavanja stranih radnika nastaviti, a industrije s najvećim potrebama za stranom radnom snagom ostaju ugostiteljstvo i turizam, građevina, logistika i trgovina. S druge strane, recesija na pojedinim za hrvatsku ključnim tržištima poput Njemačkog, pokazuje da se smanjenje broja narudžbi i potražnje još nije drastičnije preslikalo na domaće tržište rada. Zasad su u opasnost od smanjenja broja zaposlenih pojedine djelatnosti u prerađivačkoj industriji, primjerice drvnoj, ističe HGK.

Zelena tranzicija

Najveći izazovi za poslodavce, navodi HGK, i u ovoj godini biti će pritisak na poslovanje na rashodovnoj strani; rast troškova rada, potrebe za radnom snagom, troškovi zelene tranzicije, te mogući poremećaji i s tim povezani troškovi dobavnih lanaca.

– U segmentu strane radne snage koja je zbirno skuplja od domaće, za poslodavce će ključni izazov biti kako odabrati i zadržati kvalitetne radnike, pozicionirati Hrvatsku kao poželjnu destinaciju za strane radnike i osigurati integraciju o kojoj se značajnije počelo govoriti tek u posljednje vrijeme. Ovo je dvosmjeran proces jer osim nužne potrebe da se strane radnike integrira u hrvatsko društvo što je prvi korak u njihovom ostanku u RH, potrebno je poraditi i na tzv. identitetskim pitanjima i unutar hrvatskog društva. U našem društvu još uvijek ne postoji konsenzus, a još manje jedinstven stav ključnih dionika prema stranim radnicima, realitetu koji se intenzivirao zadnjih godina i ne pokazuje trendove smanjenja. Hrvatska poput nekih drugih zemalja (npr. Irske), polako od zemlje iseljenika, postaje zemlja useljenika. Godine iseljavanja i negativne demografske trendove nije moguće promijeniti preko noći te je potrebno je prihvatiti stvarnost u kojem bi hrvatsko gospodarstvo u mnogim segmentima bez strane radne snage stalo. Navedene promjene zahtijevaju sustavni pristup i promišljanje o cjelovitoj imigracijskoj i integracijskoj strategiji kako bismo izbjegli negativna iskustva nekih zapadnih zemalja. Za HGK pitanje radne snage jedna je od ključnih tema u idućem razdoblju. Održano je nekoliko tematskih skupova i konferencija, a krajem prošle godine osnovana je i Zajednica agencija za zapošljavanje. Zadaća zajednice koja trenutno okuplja 15-tak vodećih agencija je sistematizirati prijedloge za bolje uređenje ovog tržišta kako bi kroz zakonske okvire i razne gospodarske inicijative Hrvatska postala poželjna destinacija za kvalitetne strane radnike. Osim produljenja valjanosti radnih dozvola, potrebno je poboljšati uvjete rada i boravka poput osiguravanja kvalitetnog smještaja i hrane, pristupa zdravstvenoj zaštiti i obrazovanju, zaštiti od diskriminacije te poraditi na integraciji stranih radnika, ističu u HGK. Naglašavaju da u tom smislu pozdravljaju nastojanja MUP-a da putem nedavno predloženih zakonskih izmjena adresira problematiku zloupotrebe sustava izdavanja radnih dozvola. Važna je, kažu, i odluka o produženju dozvola za boravak i rad do tri godine, što predstavlja značajan napredak u pružanju stabilnosti i sigurnosti kako za poslodavce tako i za strane radnike.

Brojne potpore

U osvrtu pak Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) ističe se da je posljednjih godina tržište rada u Hrvatskoj doživjelo nevjerojatnu promjenu: od zemlje visoke nezaposlenosti postali smo zemlja u potrazi za radnom snagom.

– Nakon pandemije Hrvatska je jedna od malobrojnih zemalja u kojima je zabilježeno povećanje zapošljavanja, a što se i kontinuirano nastavilo u 2023./2024. Na izazove koji su se pojavili na tržištu rada – što direktno, što indirektno kroz intervencije Vlade RH utrošeno je ukupno 7,2 milijardi eura, sačuvano je 800 tisuća radnih mjesta i to u vrijeme COVID-19 – putem »Potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim COVID-19«, mjerama za otklanjanje posljedica katastrofe uzrokovane potresom, naknadom za ublažavanje porasta troškova energije socijalno ugroženima, isplatom jednokratne novčane naknade nezaposlenim osobama, primateljima doplatka za pomoć i njegu i branitelje, jednokratnim naknadama umirovljenicima…, što je dodatno osiguralo stabilnost na tržištu rada. Uz kontinuirane izazove i utjecaje na tržište rada kao što su demografska situacija, migracije, sezonalne oscilacije, razvoj tržišta, tehnologija i digitalna transformacija, pojavu izvanrednih okolnosti (COVID, inflatorni pritisci, krize…) brzim odgovorima hrvatsko tržište rada je stabilno. Da se poduzimaju sve potrebne mjere i aktivnosti potvrđuju i podaci da danas bilježimo najvišu stopu zaposlenosti, od 70 posto te stopu nezaposlenosti od 6 posto. Između ostalog, provedbom mjera aktivne politike zapošljavanja nastoji se kontinuirano poticati gospodarski razvoj. U mjere aktivne politike zapošljavanja je od listopada 2016. do kraja 2023. uključeno 249.681 osoba za što se izdvojilo više od milijardu eura. Mjerama aktivne politike zapošljavanja HZZ-a ostvaruju se konkretni ciljevi poput: poticanja zapošljavanja ili samozapošljavanja, stjecanja prvog radnog iskustva, obrazovanja nezaposlenih i zaposlenih, usavršavanja/prekvalifikacije nezaposlenih i zaposlenih, očuvanja radnih mjesta, povećanja konkurentnosti i poticanja mobilnosti radne snage, ističu u HZZ-u, dodajući da je obrazovanje snažno povezano sa zapošljivošću.

Novi oblici rada

– Radna aktivnost stanovništva raste s razinom kvalifikacija, što u kontekstu razmišljanja o radnim mjestima u okviru četvrte industrijske revolucije ima vrlo važno značenje. Samo u 2023. uključeno je 37.226 korisnika te uloženo preko 153 milijuna eura, a najviše korisnika bilo je uključeno u mjere obrazovanja i osposobljavanja. Obrazovanje putem vaučera za obrazovanjem se nastavlja i u 2024. Zakonom o strancima u potpunosti je izmijenjen sustav odobravanja zapošljavanja stranih radnika jer se umjesto kvotnog sustava uveo sustav testa tržišta rada te davanje mišljenja na zahtjev za dozvolu za boravak i rad stranih radnika kako bi se provjerilo zadovoljavali poslodavaca zakonske uvjete za dobivanje dozvole. Novi Zakon o radu regulira rad od kuće, rad na daljinu i rad putem digitalnih platformi, novi način obavljanja stalnih sezonskih poslova koji uključuju i rad na neodređeno vrijeme te mogućnost zakonitog rada izvan sezone. Nastavno na sve navedeno Hrvatski zavod za zapošljavanje nastavlja razvijati potencijale tržišta rada i biti partner u karijerama, osiguranju potrebne radne snage s ciljem postizanja pune zaposlenosti, ističu u HZZ-u.

Sudionici Konferencije

Kako dugoročno zadržati i vratiti domaću radnu snagu i riješiti problem nedostatka radnika te koji su novi trendovi na tržištu rada, tema je konferencije Novog lista Optimizacija tržišta rada 2024., koja će se 1. ožujka održati u hotelu Ambasador u Opatiji. Konferencija prije svega detektira problem nedostatka radne snage koji postaje ključnom preprekom snažnijeg rasta Republike Hrvatske kojoj u ovom trenutku nedostaje više od 200.000 radnika. Taj nedostatak pak, istaknuto je, proizlazi iz kompleksne mreže čimbenika, o čemu ćemo tom prigodom razgovarati s ključnim ljudima hrvatske politike i gospodarstva. Sudionici konferencije su: Marin Piletić, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Ankica Kruljac, predsjednica Uprave Novog lista, Ivan Vidiš, državni tajnik Ministarstva mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Josip Pavić, državni tajnik Ministarstva turizma i sporta, Ante Lončar, ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Josip Zaher, savjetnik predsjednika Hrvatske gospodarske komore i predsjednik Komore Zagreb, Natali Komen Bujas, direktorica HUP – Udruge ugostiteljstva i turizma, Petra – Maja Jakopec, direktorica Odjela ljudskih potencijala u destinacijama, Valamar Riviera d.d., dok je moderatorica Izabela Vrtar.