Nestašica radnika u turističkoj djelatnosti sve je veća, pa je Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) u pripremi za ovogodišnju sezonu dodatno pojačao aktivnost. U Zavodu kažu da je njihov cilj osigurati poslodavcima ponajprije domaću radnu snagu, a nezaposlenim osobama i ostalim tražiteljima posla pružiti dostupne informacije o slobodnim radnim mjestima u turizmu. Tek kad se utvrdi da poslodavci ne mogu potrebne radnike naći u Hrvatskoj, omogućuje im se uvoz. U tom sklopu, HZZ je poduzeo mjere kako bi se na potrebe zapošljavanja stranih radnika odgovorilo brzo i učinkovito.

To je nedavno sa zadovoljstvom potvrdila i ministrica turizma Nikolina Brnjac, najavivši da će od ožujka početi djelovati novi online sustav putem kojeg će poslodavci prijavljivati potrebe za uvozom sezonskih radnika do 90 dana.

Postupak zapošljavanja sezonskih radnika do 90 dana će se pojednostaviti i ubrzati jer se Ministarstvo unutarnjih poslova povezalo s platformom Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Ministarstvo unutarnjih poslova je tijelo koje izdaje dozvole za rad. MUP je najavio da će administrativno i informatički ojačati policijske postaje koje imaju najviše zahtjeva za dozvole.

Proces posredovanja

HZZ koji ima središnju ulogu u osiguravanju radnika počeo je s pripremama za ovogodišnju turističku sezonu još u listopadu prošle godine. Primjerice, Zavod je proveo istraživanje među poslodavcima o njihovim potrebama za radnicima u ovogodišnjoj sezoni. Usto, Zavod organizira sastanke poslodavaca i nezaposlenih radnika diljem Hrvatske, anketira nezaposlene o tome koliko su zainteresirani za sezonski rad u turizmu te provodi njihovo obrazovanje. Osim toga, Zavod neprekidno posreduje između poslodavaca koji oglašavaju slobodna radna mjesta i nezaposlenih osoba.

Da bi poslodavci i zainteresirani radnici brže i lakše stupili u kontakt, HZZ je otvorio novu web-stranicu Sezonski poslovi (https://sezonski.burzarada.hzz.hr/) kojom je nezaposlenim osobama olakšano pretraživanje svih slobodnih radnih mjesta u sljedećoj turističkoj sezoni. Natječaji za slobodna radna mjesta prenose se s portala Burza rada. Usto, poslodavcima je omogućena i objava linkova koji vode direktno na prijavne stranice za radna mjesta objavljena na njihovim službenim web stranicama. Tako je na jednom mjestu omogućeno izravno povezivanje poslodavaca i radnika, odnosno direktna prijava za posao ne samo za nezaposlene, već i za one koji nisu u evidenciji Zavoda, a zainteresirani su za sezonsko zapošljavanje.

U pripremama za ovogodišnju turističku sezonu, prošle je jeseni Zavod poveo istraživanje o potrebama turističkih kuća za radnicima tako što je kontaktirao poslodavce koji su tijekom 2021. zapošljavali sezonce, domaće i strane. Osim dogovora o načinu suradnje za ovogodišnju sezonu, glavni cilj tog istraživanja bio je utvrditi potreban broj radnika prema zanimanju i mjestu rada kako bi savjetnici kroz savjetodavni rad mogli nezaposlene osobe usmjeravati poslodavcima koji traže radnike. Time se, kažu u Zavodu, postiže veća efikasnost u procesu posredovanja. Zavod je prioritetno prikupljao podatke od velikih hotelskih kuća koje zapošljavaju veći broj radnika.

Tijekom tri mjeseca, od studenog 2021. do kraja siječnja, poslodavci su iskazali potrebu za zapošljavanjem na sezonskim poslovima ukupno 11.275 radnika. U studenom su rekli da trebaju 1.365 radnika, u prosincu njih 2.928, a u siječnju 6.982 radnika. Najviše radnika tražili su u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, i to za radna mjesta čistača i čistačica, konobara i konobarica, sobara i sobarica, kuhara i kuharica te pomoćnih konobara i konobarica.

Selekcije kandidata

Što se tiče izravnih susreta između poslodavaca i nezaposlenih, Zavodu su do 17. veljače najavljena 22 sastanka, od kojih je njih osam već održano, uglavnom s potencijalnim radnicima u kontinentalnim županijama. Naime, Zavod neprekidno provodi selekcije kandidata za pojedine poslodavce koji žele odabirati buduće radnike putem osobnog susreta s nezaposlenim osobama, izvan domicilnog ureda. Tu uslugu Zavod najčešće pruža hotelskim kućama.

Usporedo s tim, Zavod je u listopadu počeo anketiranje nezaposlenih osoba o mogućnostima i spremnosti za rad na sezonskim poslovima u turističkoj sezoni, što neprekidno radi. Kroz individualizirani pristup anketiraju se sve nezaposlene osobe bez obzira na prethodno iskustvo ili obrazovanje.

Neki od ciljeva anketiranja nezaposlenih osoba, kažu u Zavodu, jesu utvrđivanje broja raspoloživih radnika za dolazeću sezonu, zanimanja u kojem su osobe spremne raditi, kao i podatka ima li radnik već dogovorenog poslodavca. Prikupljanjem podataka o dogovorenim poslodavcima nastoji se izbjeći upućivanje kandidata na objavljena radna mjesta kod poslodavaca kod kojih osobe već imaju dogovoreno zapošljavanje. Radnici koji imaju dogovorenog poslodavca u obvezi su dati na uvid pismo namjere ili predugovor od poslodavca. Početkom veljače 9.937 osoba iskazalo je interes za rad na sezonskim poslovima za vrijeme turističke sezone. Među njima 5.639 nezaposlenih osoba ima već dogovoreno zapošljavanje koje je najčešće nastavak suradnje iz prošlih godina.

Da bi hotelijerima i ugostiteljima osigurao više radnika, HZZ neprekidno provodi i obrazovanje nezaposlenih i zaposlenih koji imaju interes za stjecanje kvalifikacija i kompetencija za rad u turizmu.

Prošle godine je od 3.302 osobe uključene u mjeru Obrazovanje nezaposlenih osoba i ostalih tražitelja zaposlenja, njih 306 uključeno u obrazovanje za rad u djelatnosti smještaja i usluživanja hrane i pića. Za ovu godinu u obrazovanje za rad u djelatnosti smještaja i usluživanja hrane i pića Zavod planira uključiti 1.423 osobe.

Istraživanje zadovoljstva

Uz otvaranje nove web stranice Sezonski poslovi, za izravan kontakt između poslodavaca i zainteresiranih radnika te tradicionalno upućivanje kandidata na oglašena slobodna radna mjesta, Zavod će nakon završetka sezone provesti i istraživanje o zadovoljstvu radnika sezonskim radom.

Tim se istraživanjem, kažu u Zavodu, žele detektirati ključni izazovi za poboljšavanje prilika za sezonski rad. Istraživanje se provodi nakon završetka sezone, početkom listopada, i sustavno se provodi kroz anketu. U prošloj godini u istraživanje je bilo uključeno 4.500 osoba koje su se u evidenciju nezaposlenih prijavile po završetku rada na sezonskim poslovima.

Što se tiče zapošljavanja stranih radnika, HZZ je važnu ulogu u tom poslu preuzeo od početka prošle godine. Zavod provodi test tržišta rada te izdaje mišljenje na zahtjev poslodavaca za boravak i rad radnika iz trećih zemalja.

Naime, od 1. siječnja prošle godine na snazi je Zakon o strancima kojim je u potpunosti izmijenjen sustav odobravanja zapošljavanja stranih radnika jer se umjesto kvotnog sustava, uveo sustav testa tržišta rada. Test tržišta rada znači da se prije odobrenja za zapošljavanje stranih radnika treba testirati tržište i provjeriti može li se potreba poslodavaca zadovoljiti domaćim radnicima.

Provedba testa tržišta rada obuhvaća provjeru stanja u evidenciji nezaposlenih osoba, postupak posredovanja u cilju zapošljavanja radnika s nacionalnog tržišta rada. Ako je test tržišta rada pokazao da u evidenciji nezaposlenih osoba nema raspoloživih osoba koje ispunjavaju zahtjeve poslodavca za zapošljavanje, ili se oni ne mogu ispuniti migracijama nezaposlenih osoba u zemlji, poslodavac može zatražiti dozvolu za boravak i rad, u roku od 90 dana od dana zaprimanja obavijesti o rezultatu testa tržišta rada.

Dodjela potpora

Test tržišta rada nije nužno provesti za sva zanimanja jer je Zakon o strancima omogućio da se može podnijeti zahtjev za dozvole za boravak i rad stranih radnika i bez testa tržišta rada ako je riječ o zanimanjima kojih trajno nedostaje na tržištu rada. Listu zanimanja za koja se ne provodi test tržišta rada usvaja Upravno vijeće HZZ-a. Lista je objavljena na službenim web stranicama Zavoda. Dozvola za boravak i rad može se izdati na temelju mišljenja HZZ-a kako bi se provjerilo zadovoljava li poslodavac zakonske uvjete za dobivanje dozvole.
Zakon je također omogućio da se test tržišta rada ne provodi za produljenje već važećih radnih dozvola, kao i za zapošljavanja na sezonskim poslovima do 90 dana u godini u djelatnosti poljoprivrede, šumarstva te turizma i ugostiteljstva. Kod produljenja već važeće radne dozvole te zapošljavanja do 90 dana, u spomenutim djelatnostima nije potrebno ni zatražiti mišljenje Zavoda, već treba samo odobrenje MUP-a, kažu u HZZ-u.

Procedura s linkovima na kojima se može podnijeti zahtjev za test tržišta rada i za radnu dozvolu opisana je na stranicama HZZ-a  i MUP-a. To je novi portal na kojem su procedure potpuno digitalizirane, pa se komunikacija s poslodavcima u potpunosti održava putem interneta. Tijekom prošle godine obrađeno je 28.838 zahtjeva za test tržišta rada te 66.917 zahtjeva za izdavanje mišljenje na zahtjev za boravak i rad stranih radnika.

Uz spomenute aktivnosti, Zavod neprekidno prati stanje na tržištu rada te provodi i mjere aktivne politike zapošljavanja nezaposlenih osoba prijavljenih u evidenciji HZZ-a. Te su mjere Zavoda usmjerene na poslodavce, na zaposlene i nezaposlene osobe. Mjerama se nastoji olakšati poslovanje tvrtki dodjelom potpora za zapošljavanje, podržati poslodavce u proširenju poslovanja. Nastoji se ubrzati i pronalazak posla mladima temeljem mjere pripravništva te pojednostaviti pokretanje vlastitog posla dodjelom potpore za samozapošljavanje osobama koje se žele okušati u poduzetništvu, a glavna prepreka im je nedostatak sredstava.

Milijarda kuna za aktivne politike zapošljavanja

U mjere aktivne politike zapošljavanja u razdoblju od 2016. do 2021. godine uključeno je više od 204.000 korisnika te je isplaćeno gotovo sedam milijardi kuna. U 2022. godini planirano je u mjere aktivne politike zapošljavanja uključiti 26.500 korisnika, za što je osigurano nešto više od milijardu kuna, kažu u Zavodu za zapošljavanje.

Pet novih mjera za zeleno i digitalno poduzetništvo

Hrvatski zavod za zapošljavanje potiče zadržavanje u zaposlenosti. Mjerama obrazovanja i osposobljavanja polaznicima se omogućava stjecanje kompetencija za novo zapošljavanje ili zadržavanje radnog mjesta. Poslodavcima, pak, omogućava se zapošljavanje radnika s kompetencijama potrebnim na tržištu rada, a za zaposlene radnike dostupna je potpora za usavršavanje.

Uz dosadašnje mjere aktivne politike zapošljavanja, HZZ je ove godine kreirao pet novih mjera kojima se želi potaknuti zeleno i digitalno poduzetništvo u Hrvatskoj. Mjera »Biram Hrvatsku« namijenjena je privlačenju kvalificirane radne snage u svim dijelovima Hrvatske.