Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju mjerene indeksom potrošačkih cijena, u rujnu su prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku objavljenoj u utorak, u odnosu na rujan 2023. godine u prosjeku bile veće za 1,6 posto, dok su u odnosu na kolovoz u prosjeku veće za 0,3 posto.

Tako je nastavljen trend smanjenja međugodišnje stope inflacije mjerene indeksom potrošačkih cijena, koji je neprekinut od rujna 2023. godine.

Rujanska međugodišnja stopa inflacije manja je od kolovoške (1,8), srpanjske (2,2) i lipanjske (2,4 posto.)

Promatrano prema glavnim komponentama indeksa, usluge su na godišnjoj razini u rujnu poskupjele za 6,2 posto, hrana, piće i duhan 3,2 posto, industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije 0,6 posto, dok je cijena energije pala za 7,3 posto.

Porast cijene u odnosu na kolovoz procijenjen je za industrijske neprehrambene proizvode bez energije, za 2,9 posto te hranu, piće i duhan za 0,2 posto. Istodobno je, prema prvoj procjeni, cijena pala za energiju, za dva posto, te usluge za 0,7 posto.

Konačni podaci indeksa potrošačkih cijena u rujnu 2024. prema klasifikaciji ECOICOP objavljuju se 16. listopada.

Eurostat: Inflacija u Hrvatskoj u rujnu tri posto

Eurostatovi podaci o prvoj procjeni za harmonizirani indeks potrošačkih cijena u europodručju za rujan, pokazuju da su prema tom indeksu cijene u Hrvatskoj u devetom ovogodišnjem mjesecu u odnosu na isti lanjski mjesec porasle za tri posto.

Prosječna međugodišnja rujanska stopa inflacije za cijelu eurozonu ja 1,8 posto.

Veću procijenjenu stopu od Hrvatske imaju Belgija (4,5), Nizozemska (3,3) i Estonija (3,2 posto). Stopu jednaku Hrvatskoj ima Grčka (tri posto), dok ostale zemlje eurozone imaju manju procijenjenu međugodišnju stopu inflacije u rujnu od Hrvatske, mjerenu harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena.

Indeks potrošačkih cijena koristi se kao opća mjera inflacije u Republici Hrvatskoj, a odražava promjene u razini cijena dobara i usluga koje u tijeku vremena nabavlja, koristi se njima ili ih plaća referentno stanovništvo (privatna kućanstva) radi potrošnje.

Harmonizirani indeks potrošačkih cijena čini skupinu europskih indeksa potrošačkih cijena izračunanih prema harmoniziranom pristupu i posebnom setu definicija koji omogućuje usporedivu mjeru inflacije u području eura, EU-a, Europskome ekonomskom području te za zemlje kandidatkinje.

Oba pokazatelja računaju se na temelju iste reprezentativne košarice dobara i usluga. Osnovna razlika jest u obuhvatu stanovništva: harmonizirani indeks potrošačkih cijena obuhvaća ukupnu potrošnju institucionalnih kućanstava i nerezidenata na ekonomskom teritoriju i ta potrošnja nije uključena u nacionalni indeks potrošačkih cijena.