Poskupljenja

Novi udar na klijente. Banke podižu naknade unatoč rekordnoj dobiti, imamo iznose

Aneli Dragojević Mijatović

Ilustracija / Foto Igor Soban/PIXSELL

Ilustracija / Foto Igor Soban/PIXSELL

Klijentima očito ne preostaje ništa drugo nego da se slože, jer ako i promijene banku, velika je šansa da će ih neko poskupljenje opet zahvatiti



RIJEKA Nakon što je dio naknada u veljači povećala Erste banke, pa je tako u toj banci ove godine već poskupjelo vođenje tekućeg i žiroračuna, kreditni transferi, gotovinske uplate i drugo (o čemu smo već pisali), povećanje naknada najavila je i druga po veličini banka na hrvatskom tržištu, Privredna banka Zagreb, koja od 1. kolovoza diže naknade za vođenje transakcijskih računa i dio kreditnih transfera putem online bankarstva.


U PBZ-u su nam jučer potvrdili da su klijentima poslali obavijesti o izmjeni okvirnog ugovora o platnim uslugama, a vezano za izmjene visine dijela naknada. Naveli su potom konkretne izmjene, odnosno povećanja dijela naknada, po grupama proizvoda, pa je tako za tekući račun u eurima trenutna, dosadašnja naknada od 0,71 do 1,19 eura mjesečno, a nova cijena, odnosno uvećana naknada koja stupa na snagu s 1. kolovoza bit će od 0,97 eura do 1,61 eura mjesečno.


Nadalje, naknada za tekući račun u eurima za umirovljenike se s razine od 0,36 do 0,60 povećava na od 0,43 do 0,72 eura mjesečno, potom naknada za tekući račun u eurima i stranoj valuti povećava se sa sadašnjih od 0,71 do 1,19 na 0,97 do 1,61 eura mjesečno, naknada za žiro račun u eurima sada je od 0,48 do 0,80 eura, dok će nova naknada od 1. kolovoza za ovaj proizvod biti 0,58 do 0,96 eura mjesečno. Nadalje, naknada za žiro račun u eurima i stranoj valuti sada je od 0,48 do 0,80 eura, a nova će uvećana naknada iznositi od 0,58 do 0,96 eura mjesečno.




U PBZ-u napominju da ako uz tekući račun u eurima i stranoj valuti klijent ima otvoren i tekući račun u eurima, platit će manju cijenu tekućeg računa u eurima i stranoj valuti.


Svi prate tržište


– Za ostale vrste transakcijskih računa visina naknade za vođenje računa se ne mijenja dok se kod dijela naknada za kreditne transfere putem On-line bankarstva (PBZ digitalno bankarstvo) ovisno o vrsti transakcije naknada mijenja s 0,17 eura na 0,20 eura, odnosno s 0,30 na 0,33 eura, kažu u PBZ-u. Dodaju da je banka nešto i smanjila, i to naknadu za instant kreditni transfer putem online bankarstva na transakcijski račun u drugoj banci u Hrvatskoj u eurima, i to s 0,36 na 0,33 eura. Tvrde da su u velikom dijelu naknada i nakon ovog povećanja vrlo konkurentni.


S obzirom da su Erste i PBZ odlučile podizati naknade, provjerili smo i kakvo je stanje u još nekim većim bankama, te je ispalo da nisu jedine.


Naime, i OTP banka je s 1. travnja podizala naknade, o čemu su, kažu, obavijestili klijente. U OTP-u je s 1. travnja poskupjelo “izvršenje usluge po SEPA izravnom terećenju”, pa dok je stara naknada bila 1 posto, minimalno 0,35 eura maksimalno 3,32 eura po nalogu, nova je 1 posto, minimalno 0,50 eura, a maksimalno 1 euro po nalogu.


Nadalje, ugovaranje punomoći po računu poskupjelo je s 1,59 eura jednokratno na 2 eura jednokratno, a mogućnost korištenja računa za opunomoćenika sa 0,40 eura mjesečno na 0,50 eura mjesečno, Vođenje tekućeg računa poskupjelo je s 1,59 na 1,90 eura mjesečno, a vođenje žiro računa s 1,26 eura na 1,90 eura mjesečno, pri čemu se naplaćuje ako je evidendiran promet.


Vođenje deviznog računa poskupjelo je u OTP-u sa 11,95 eura godišnje na 15 eura godišnje, a vođenje deviznog žiro računa sa 10,62 eura godišnje na 15 eura godišnje. I Addiko banka najavljuje rast jedne naknade, no još, kažu, nije stupila na snagu.


Zaba i RBA ne dižu


– Addiko banka u ovoj godini nije dizala naknade za vođenje tekućih računa niti paketa tekućih računa. Od ostalih naknada u poslovanju s građanstvom najavili smo jedino povećanje naknade za podizanje gotovog novca u poslovnicama za iznose od 10 do 1.000 eura na 1,99 eura, no ovo povećanje do daljnjega nije u primjeni, kažu u Addiko, pa dodaju da u poslovanju s građanstvom ne razmatraju odluku o podizanju drugih naknada u kratkoročnom razdoblju.


U Ersteu vele da nakon onog povećanja iz veljače nisu više mijenjali naknade za građane niti imaju u planu, no ipak se ograđuju da će “pratiti će zbivanja na tržištu te po potrebi uvesti promjene”.


Raiffeisen banka ove godine nije povećavala naknade za fizičke osobe, trenutačno joj to nije ni u planu, a ako će biti promjena, kažu da će obavijestiti klijente.


Zagrebačka banka nije povećavala naknade za građane ni u ovoj ni u prošloj godini. U slučaju bilo kakvih promjena, obavijestit će klijente. Diže li naknade, pitali smo i Hrvatsku poštansku banku.


U HPB-u su od 1. svibnja 2024. ukinuli naknade za vođenje deviznih računa za valute USD, CHF, AUD i CAD, ali su i nakon više od dvije godine – povećali naknadu za uslugu vođenja tekućeg računa sa 1,59 na 1,89 mjesečno.


Digitalno, a opet skupo


Nakon svega ovog može se zaključiti samo jedno, a to je da je očito u tijeku veliki val povećanja naknada u bankama u Hrvatskoj, kojima si one povećavaju prihode od naknada i buduću dobiti, iako i bez toga bankarski sektor ostvaruje rekordne dobit.


Nedavno smo u intervjuu našem listu direktoricu Hrvatske udruge banaka Tamaru Perko pitali zašto banke opet povećavaju naknade ako se i broj zaposlenih smanjuje, a poslovanje sve više prelazi na digitalne kanale.


Perko je opisala kako je i održavanje digitalnih kanala skupo, te sve obrazložila ulaganjima u razvoj i sigurnost.


Klijentima očito ne preostaje ništa drugo nego da se slože, jer ako i promijene banku, velika je šansa da će ih neko poskupljenje opet zahvatiti.