Foto M. Gracin
Zaslugom uspješne dokapitalizacije osigurano je financiranje investicije Luke Rijeka d.d. vrijedne oko 350 milijuna kuna u proširenju i modernizaciji pozadinskog terminala Škrljevo, što će osigurati 147.927 četvornih metara novih skladišnih objekata
Jedna od najvećih prepreka bržem razvoju riječke luke jest nedostatak prostora. Mogućnosti su u središtu Rijeke ograničene, pa projekt širenja i modernizacije pozadinskog lučkog terminala na Škrljevu predstavlja strateški izuzetno važnu investiciju s kojom se otvaraju realne opcije za povećanje prometa u Luci Rijeka. Riječ je o najvećem investicijskom projektu Luke Rijeka d.d. u novijoj povijesti tvrtke, kojim će se povećati ukupni operativni i skladišni kapaciteti za razne vrste tereta.
Pretpostavka da se Škrljevo može realizirati bila je uspješno provedena dokapitalizacija »Luke« kojom je osigurano 300 milijuna kuna svježeg kapitala i koji će biti glavni izvor financiranja projekta Škrljevo.
Najveći pojedinačni vlasnik tvrtke Luka Rijeka d.d. i dalje su državne institucije, ali je nakon provedene dokapitalizacije »Luke« značajno promijenjena vlasnička struktura. Veliki udio u vlasništvu stekli su novi ulagači, prije svega obvezni mirovinski fondovi, te poljska tvrtka OT Logistics. U evidenciji 10 najvećih vlasnika dionica Luke na prvom mjestu nalazi se Državni ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI), koji posjeduje 33,17 posto dionica tvrtke, dok se na drugom mjestu nalazi OT Logistics sa udjelom od 20,83 posto. Zatim slijede AZ obvezni mirovinski fond sa udjelom od 14,21 posto, obvezni mirovinski fond PBZ Croatia osiguranje sa udjelom od 7,60 posto i obvezni mirovinski fond Erste Plavi sa udjelom od 7,47 posto. Državni udio okrupnjuje i udio Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje od 3,6 posto. Na zadnja tri mjesta među 10 najvećih dioničara još se nalaze Croatia osiguranje sa 1,03 posto, dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi sa udjelom od 1,01 posto i AZ obvezni mirovinski fond kategorije A sa 0,85 posto.
Osim toga, u dokapitalizaciji »Luke« su veliki udio u vlasništvu stekli novi ulagači, prije svega obvezni mirovinski fondovi, te poljska tvrtka OT Logistics, veliki europski logističar koji pruža usluge u kopnenom i riječnom prijevozu, pored čega je i operater u dvije poljske luke.
Time je »Luka« dobila novog dioničara koji sa udjelom od 20,83 posto zauzima drugo mjesto po broju dionica i inozemnog strateškog partnera iz »branše« čime se otvara novi potencijal izlaska riječke luke na nova tržišta.
Realizacija početkom godine
Činjenica je također da se u dokapitalizaciji »Luke« tražila dionica više, jer su ulagači u četiri kruga upisali gotovo 9,9 milijuna dionica, daleko više od maksimalno mogućeg upisa od 7,5 milijuna novih dionica, koje su bile ponuđene u dokapitalizaciji. Zaslugom uspješne dokapitalizacije osigurano je financiranje investicije Luke Rijeka d.d. vrijedne oko 350 milijuna kuna u proširenju i modernizaciji pozadinskog terminala Škrljevo, koja će biti u realizaciji početkom iduće godine. Natječaj za odabir tvrtke koja će terminal graditi planira se raspisati do kraja ove, a zatim će naredne godine započeti gradnja.
Projekt je podijeljen u više faza te bi u roku od 12 mjeseci nakon početka gradnje dio novih kapaciteta trebao biti na raspolaganju, a rok za realizaciju cijelog projekta je 18 mjeseci. Zanimljivo je da je Škrljevo uključeno u viziju i strategiju razvoja Luke Rijeka još prije četrdesetak godina. Naime, gradnja postojećeg skladišnog kompleksa započela je krajem sedamdesetih i završila sredinom osamdesetih godina prošlog stoljeća, a trajala je gotovo 7 godina. Površina Škrljeva je nešto veća od 400 tisuća četvornih metara, otvorena skladišta zauzimaju površinu od 130.000 četvornih metara, zatvorena skladišta površinu od 28.160 četvornih metara, dok je 247.340 četvornih metara slobodno neizgrađeno područje i još nije u funkciji lučkih operacija. Prema projektnoj dokumentaciji investicijom na Škrljevu osigurava se 147.927 četvornih metara novih skladišnih objekata, od novih zatvorenih skladišta, nadstrešnica, kontejnerskog dvorišta do novouređenih platoa otvorenih skladišta.
Rekonstrukcija i izgradnja novih hala
Investicija obuhvaća i rekonstrukciju postojećih skladišnih kapaciteta, rekonstrukciju postojećih kolnih i manipulativnih površina, rekonstrukciju postojeće i gradnju nove infrastrukture, izgradnju hale za servis mehanizacije, hale za popravak i pranje kontejnera, uređenje parkirališta za kamione, te ulaganja u novu mehanizaciju. Riječ je o doista svim sadržajima potrebnim za kompletiranje efikasne i cjelovite usluge u kontejnerskom prometu, od punjenja, pražnjenja i skladištenja praznih kontejnera, priključaka za frigo kontejnere do svih pratećih usluga kao što su popravak, pranje kontejnera i sl.
Riječ je i o sadržajima za manipulaciju i skladištenje raznih vrsta konvencionalnog tereta, te doradi, preradi i pakiranju proizvoda. Kada se govori o kontejnerima, nakon realizacije projekta, maksimalni godišnji kapacitet Škrljeva bit će povećan na 125.000 TEU-a. Uz navedeno u kasnijoj fazi projekta, predviđena je gradnja dvoetažne hladnjače ukupne površine oko 36.000 četvornih metara, što znači da će Škrljevo ponuditi apsolutno sve vrste usluga koje pruža uređen i cjelovito opremljen suvremeni lučki pozadinski terminal.
Škrljevo se može promatrati i kao produžena ruka Brajdice, gdje se obavlja isključivo ukrcaj i iskrcaj kontejnera. Trećina tih kontejnera i danas koristi druge terminale Luke Rijeka, ponajviše Škrljevo za sve druge dodatne usluge i servise. Logika govori da će rast prometa Brajdice značiti i rast prometa Škrljeva i obrnuto. Dvije trećine prometa na Škrljevu čini promet kontejnera i uključuje razne lučke operacija: prihvat i skladištenje praznih kontejnera, manipulacije kontejnerima koji su namijenjeni punjenju i pražnjenju, te manipulacije punjenja i pražnjenja kontejnera raznim robama (meka i tvrda rezana građa, papir, prehrambeni proizvodi te ostali generalni tereti). Trećinu prometa na terminalu Škrljevo čine konvencionalni tereti u kojima su najzastupljeniji tvrda rezana građa, sol i meka rezana građa.
Svi navedeni sadržaji bit će dodatno konkurentni zahvaljujući odličnom prometnom položaju terminala Škrljevo, koji je smješten na području Industrijske zone Kukuljanovo, te ima status slobodne carinske zone. Nalazi se na udaljenosti od svega 7,5 kilometara od Rijeke i pomorskog kontejnerskog terminala na Brajdici s direktnim cestovnim spojem preko riječke obilaznice i ceste D-404. Udaljenost od svega tri kilometra od Bakra također je idealna ne samo zbog postojećeg terminala za rasute terete u Bakru, već i planova razvoja terminala za generalne terete na prostoru bivše koksare u Bakru. Dobar prometni položaj zasniva se i na direktnom spoju željezničkog kolosjeka s prugom Rijeka-Zagreb i Rijeka-Šapjane, te činjenici da se terminal preko državne ceste D-40 direktno spaja sa autocestom Rijeka-Zagreb. To znači da je Škrljevo i cestom i željeznicom povezano s mediteranskim TEN-T koridorom (bivši Vb koridor) i praktično se nalazi na početnoj točki riječkog prometnog pravca.
Investicija u pozadinski terminal istovremeno povećava kapacitete i konkurentnost cijelog riječkog prometnog pravca zbog čega projekt ima gospodarski značaj za RH. Jednako i za Grad Rijeku, ne samo zbog razvoja luke i otvaranja novih radnih mjesta, već i zbog stvaranja mogućnosti za postupno izmještanje dijela lučkih aktivnosti iz središta Rijeke i prometno rasterećenje centra grada, prije svega na Delti te dijelu lokacije u blizini Zagrebačke obale, gdje je u tijeku gradnja novog kontejnerskog terminala.
