ZAGREB – I prije rata u Ukrajini bilo je jasno da su pred Europom, a tako i pred Hrvatskom, godine skupih energenta te da će sve više građana zapadati u energetsko siromaštvo, pa su i Vladine mjere za borbu protiv inflacije, predstavljene prije tri tjedna, uglavnom bile mjere za ublažavanje posljedica energetskog siromaštva. Tada je Vlada otkrila da će 1,2 milijarde kuna kojima planira subvencionirati cijene plina za građane i poduzetništvo namaknuti prodajom emisijskih jedinica stakleničkih plinova.

Riječ je o naknadama koje plaćaju postrojenja koja ispuštaju stakleničke plinove, a među njima i postrojenja za proizvodnju električne energije, a cijeli sustav je osmislila Europska komisija kako bi »natjerala« tvrtke da prelaze na čistiju proizvodnju kako bi plaćale što manje te naknade. Tako je država novca za subvencioniranje cijena plina pronašla u prihodima od naknade koju plaćaju proizvođači energenta, prvenstveno električne energije i koja ustvari poskupljuje tu energiju.

Kvote na burzi

No, trgovanje tim kvotama na burzi, u koje su se uključili investitori koji nemaju ikakve veze s proizvodnjom, podiže iz godine u godinu cijenu emisije stakleničkih plinova, odnosno jedne tone CO2 i samim time podiže i cijenu proizvodnje za one koji plaćaju tu naknadu. Na kraju podiže i cijenu električne energije. Čini se da će u godinama koje dolaze cijene emisijskih jedinica sve više rasti, a samim time će utjecati i na cijene električne energije, što znači povećanje energetskog siromaštva.

Može se to zaključiti i iz Vladinih izmjena plana o trošenju novca koji će Hrvatska dobiti od prodaje emisijskih jedinica do 2025. godine, jer je lani planirani iznos povećan sa 2,86 milijardi kuna na 4,72 milijardi kuna, što je povećanje za gotovo dvije milijarde kuna, odnosno za 40 posto. Za toliko će se u razdoblju do 2025. godine postrojenjima koja kupuju kvote stakleničkih plinova povećati troškovi po tom pitanju, a to onda znači i povećanje troškova za elektrane, pa time i poskupljenje električne energije na europskom tržištu.
Zanimljivo je da Vlada u svom izmijenjenom planu otkriva i to da se planiranom iznosu prihoda od prodaje emisijskih jedinica na dražbama za provedbu mjera ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama u skladu s ovim Planom, dodaje i neutrošen iznos od oko 190 milijuna kuna preostalih od dražbi koje su provedene do 2020. godine.

Osim povećanja budućih prihoda od trgovine emisijskih jedinica, Vlada je u svome planu ojačala i poglavlje koje se tiče udjela koji će otići za borbu protiv energetskog siromaštva. Prvotni plan bio je da se na borbu protiv energetskog siromaštva potroši 60 milijuna kuna, Vlada je svojim antiinflacijskim mjerama taj iznos povećala na 1,2 milijarde kuna, a plan koji je ovih dana objavila na svom portalu e-savjetovanje podiže taj iznos na ukupno 1,4 milijarde kuna. To znači da će država čak 30 posto novca koji prikupi prodajom emisijskih jedinica potrošiti na borbu protiv energetskog siromaštva i to samo u sljedećih godinu dana i nije isključeno da će dodatno morati povećavati taj iznos.

Vatrogasne mjere

Sama Vlada u novom Planu ističe da problem energetskog siromaštva postaje sve izraženiji i da predstavlja »jedan od ključnih problema današnjice«. Napominju i da se taj pojam najviše veže uz kućanstva i troškove energije koje moraju podmiriti da bi mogli živjeti u energetski adekvatnim uvjetima, ali da se uz višestruki porast cijena energije sve više poslovnih subjekata nalazi u situaciji kada troškovi poslovanja neprirodno rastu zbog porasta cijene energije.

Osim ove vatrogasne mjere u kojoj se novac preusmjerava na subvencioniranje cijena plina za kućanstva i tvrtke, Vlada se pouzdaje i u mjere koje se provode s ciljem dugotrajnog sprečavanja izloženosti građana energetskom siromaštvu. Tako se ističe povećanje energetske učinkovitosti, posebice obnovom zgrada, ali i korištenjem obnovljivih izvora energije kako bi se smanjila potrošnja energije.

No, to su višegodišnji projekti, a cijene energije u današnje vrijeme postaju sve veće iz sata u sat, među ostalima i zbog povećanja cijena emisijskih jedinica, iako to nije glavni razlog. Dok god Europska komisija ne odustane od svog nauma da tako kažnjava tvrtke koje utječu na klimu ili dok nije spremna s burze stakleničkih plinova isključiti one koji ne proizvode i kupuju kvote samo radi preprodaje, i taj će model povećavati cijene energenata, a države će sve više novca prikupljenog na toj burzi koristiti da spriječe energetsko siromaštvo, umjesto za projekte za borbu protiv klimatskih promjena.