Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) donijela je odluku kojom se društvu Nova ljubljanska banka iz Republike Slovenije odobrava neizravno stjecanje kvalificiranog udjela u leasing društvu Mobil Leasing, u visini od 100 posto udjela u temeljnom kapitalu i glasačkim pravima, priopćeno je iz Hanfe. Riječ je o društvu koje prema imovini zauzima 3,3 posto hrvatskog leasing tržišta s aktivnih 3.500 ugovora o financiranju vozila.

Rješenje o suglasnosti doneseno je na sjednici Upravnog vijeća Hanfe u petak te je odmah podiglo prašinu. Može se tumačiti kao svojevrsni presedan kojim se Novoj ljubljanskoj banci, koja dugo nije imala ovoliki pristup hrvatskom financijskom tržištu zbog »hipoteke« stare devizne štednje koju Ljubljanska banka nije vratila ovdašnjim štedišama, de facto sada daje zeleno svjetlo, i to daje jedan od dvaju domaćih regulatora – Hanfa. Hanfa doduše nije zadužena za bankovni, već nebankovni dio financijskog tržišta (ovdje je u pitanju leasing), no ipak je riječ o vrlo značajnoj odluci, posebno znakovitoj u svjetlu skorog očekivanog preuzimanja Addiko banke od strane također Nove ljubljanske banke. Ako se to preuzimanje na razini cijele Addiko grupe desi, a NLB je već dala ponudu, onda će se regulator svake pojedinačne zemlje u kojoj Addiko posluje, pa i u Hrvatskoj, morati očitovati o tome »pušta« li NLB na svoje lokalno tržište. Pred sličnom odlukom, kao sada Hanfa, mogao bi se dakle uskoro naći HNB, pa ovo Hanfino dopuštenje ima posebnu težinu. Dio stare devizne štednje koju hrvatskim štedišama nisu isplatile slovenske institucije, preuzele su na sebe hrvatske, država, te između ostalih i dvije ovdašnje banke, Zaba i PBZ, koje Hanfa spominje u svom priopćenju, a koje dalje vode sporove po tim potraživanjima:

Hanfa: Nije banka

– Zahtjev za neizravno stjecanje posljedica je prethodne odluke Nove ljubljanske banke da u studenome 2023. zajedno s Europskom bankom za obnovu i razvoj i društvom Biser Holdings Limited započne postupak kupoprodaje slovenskog društva SLS Holdco, koje posjeduje 100 posto udjela u društvu Summit Leasing Slovenija, inače vlasniku Mobil Leasinga u Hrvatskoj. Hanfa je donijela navedenu odluku nakon analize financijskog stanja i primjerenosti namjeravanog stjecatelja, uzimajući u obzir sve relevantne zakonske kriterije. Pritom je procijenila da Nova ljubljanska banka ispunjava sve uvjete za stjecanje prema Zakonu o leasingu te da nema opravdanih razloga za sumnju u vezi s pranjem novca ili financiranjem terorizma.

Isto tako, u kontekstu informacija kojima Hanfa raspolaže, a u vezi s postupcima koji se vode oko prenesene devizne štednje između društava Ljubljanska banka i Nova ljubljanska banka s jedne te društava Zagrebačka banka i Privredna banka Zagreb s druge strane, Hanfa smatra da, s obzirom na regulatorni okvir i činjenicu da je riječ o stjecanju kvalificiranog udjela društva koje se bavi poslovima leasinga, a ne prikupljanjem depozita građana, doneseno rješenje za navedene postupke nije relevantno, poručuju iz Hanfe. Dakle, izravno se referiraju na prenesenu deviznu štednju, spominju postupke, ali dopuštenje elaboriraju činjenicom da je dakle riječ o leasingu, a ne društvu koje se bavi prikupljanjem depozita građana. Dakle, »na prvu« Hanfino odobrenje može izgledati kao »utiranje puta« da slično uskoro učini i HNB, te da nakon desetljeća ponovno slovenskoj banci s kojom su se opekli, i brojni hrvatski štediše, i država, ali i neke ovdašnje financijske institucije, odobri poslovanje na domaćem tržištu. »Na drugu«, međutim, upravo Hanfino isticanje da u njenom slučaju nije riječ o prikupljanju depozita još više u fokus istura odgovornost koju će HNB imati kada bude odlučivao o dopuštenju ili odbijenici za društvo koje će se baviti prikupljanjem depozita, odnosno za banku.

HNB: Tu je i ECB

Svojevremeno su nam iz HNB-a, na upit hoće li uistinu dozvoliti NLB-u povratak, ako dođe do takve situacije, a vezano uz preuzimanje Addika, odgovorili vrlo suzdržano, da ne komentiraju status pojedinačnih supervizorskih postupaka/procedura. Znakovito je međutim da su naglasili da »sam postupak stjecanja kvalificiranog udjela u kreditnoj instituciji koja je već osnovana u RH podliježe prethodnom odobrenju koje za sve države članice eurozone izdaje Europska središnja banka s time da u postupku izdavanja tog odobrenja sudjeluje i HNB, sukladno odredbama Zakona o kreditnim institucijama te regulatornog okvira koji definira postupke u okviru Jedinstvenog nadzornog mehanizma«. Napomenuli su potom i da je Nova ljubljanska banka klasificirana od strane ECB-a kao »značajna kreditna institucija«, a što podrazumijeva da je izravno nadzirana od strane ECB-a, i to u okviru Jedinstvenog nadzornog mehanizma, u suradnji s Bankom Slovenije«. Dakle, HNB se već unaprijed ogradio da odluku o hrvatskom tržištu više ne donosi sam, već se pita regulator na razini eurozone, a to je ECB. Ulaskom u eurozonu već de facto poslujemo na zajedničkom tržištu, pa su, čini se, i neugodna pitanja i vrući krumpiri postali zajednički.

Hanfa pak u nastavku svog obrazloženja, spomenimo i to, kaže da joj je »Nova ljubljanska banka dužna dostaviti mišljenje ili suglasnost drugog nadležnog tijela iz Republike Hrvatske, druge države članice ili treće države odnosno informacije o postupcima i ishodima tih postupaka u vezi s njegovom procjenom, kao i odustancima od njih, a koje bi mogle utjecati na promjenu uvjeta na temelju kojih je Hanfina suglasnost izdana, najkasnije u roku od osam dana od njihova primitka«.