Nova brodarska alijansa dvaju divova u kontejnerskom prijevozu morem, Maerska i Hapag-Lloyda koja počinje sa zajedničkim brodarskim servisima diljem svijeta u veljači iduće godine, Rijeci bi mogla donijeti značajno veći kontejnerski promet, posebno u svjetlu činjenice da je Maersk vlasnik tvrtke APM Terminals koja ima 51 posto vlasničkog udjela na novom kontejnerskom terminalu na Zagrebačkoj obali u Rijeci.

Ipak, riječ je o mogućoj početnoj prednosti od iduće godine koju treba moći i znati iskoristiti, u prvom redu osiguravanjem protočnosti roba iz riječke luke prema glavnim trenutnim odredištima, ali i rješavanjem problema nosivosti pruge od granice sa Slovenijom prema Pivki, čime bi se otvorio novi željeznički koridor iz riječke luke prema Austriji i Bavarskoj, sada praktički potpuno neiskorišten, zbog neisplativosti prijevoza, uslijed ograničenja težine vagona i duljine željezničkih kompozicija koje je odredila susjedna država.

Potrebe tržišta

Nova brodarska alijansa već je objavila svoje glavne ciljeve, kao i rute za transport kontejnera diljem svijeta, pri čemu je u servisu od kineskih luka prema sjevernom Jadranu »izbačen« Trst na izravnoj liniji, a preostale su jedino luke Rijeka i slovenski Kopar.

Pri tom je Rijeka na grafičkom prikazu rasporeda ticanja navedena kao prva, što bi je potencijalno dovelo u povoljniji položaj u odnosu na Kopar, no Ivić Vodopija, direktor Maerska za Istočnu Europu, ističe kako će se u narednih godinu dana formirati točni rasporedi dolazaka brodova i ticanja luka, u skladu s potrebama tržišta.

– Nova suradnja s Hapag-Lloydom donosi niz inovativnih rješenja u transportu, s ciljem postizanja točnosti u dolascima od preko devedeset posto, u odnosu na predviđeni raspored.

To ćemo, između ostalih, postići određenim izmjenama u odnosu na sadašnje servise, pri čemu će značajnu ulogu imati i veliki hubovi, luke u kojima će se teret prekrcavati i dalje slati brodovima prema konačnom odredištu.

Tako će i Trst, iako više neće biti u izravnom servisu između Dalekog istoka i sjevernog Jadrana, i dalje biti povezan putem feedera iz luke Port Said.

Kojim će redoslijedom brodovi pristajati u Rijeci i Kopru, nezahvalno je već sada predviđati, jer novi servis kreće tek u idućoj godini, a sigurno će se prilagođavati potrebama i mogućnostima tržišta, kaže Vodopija.

Stanje na tržištu je, prvo zbog pandemije koronavirusa, potom rata u Ukrajini, a sada i sukoba na Bliskom istoku te napadima jemenskih hutista na brodove u Crvenom moru, sve samo ne predvidljivo.

Maersk će krajem ove, odnosno početkom iduće godine, izaći iz alijanse s drugim velikim brodarom MSC-om, a nova alijansa s Hapag Lloydom već je dobila ime »Gemini«, u prijevodu blizanci.

Bude li Rijeka barem za dio velikih kontejnerskih matica nove alijanse prva luka ticanja to znači prednost od dva do tri dana pred Koprom, a kako u Rijeku pristaju brodovi druge velike alijanse, Ocean Alliance koju čine CMA CGM, Cosco, Evergreen i OOCL, te se očekuje da će sa servisom nastaviti i MSC, dodatna će prednost Rijeke biti u tome što bi iduće godine s radom trebao početi novi kontejnerski terminal tvrtke Rijeka Gateway, na Zagrebačkoj obali, čime bi Rijeka jedina od sve tri glavne kontejnerske luke na sjeveru Jadrana dobila mogućnost istovremenog priveza dviju takozvanih kontejnerskih matica, velikih brodova na izravnom servisu između Kine i Jadrana, uz istodobnu mogućnost priveza još dvaju manjih brodova u takozvanom feeder servisu, namijenjenih prijevozu kontejnera do drugih, manjih luka.

Tri linije

Kako se zasad pretpostavlja da će prema Sjevernom Jadranu ići ukupno tri linije, odnosno servisa s Dalekog istoka, tjedno, Rijeka bi trebala imati najmanje problema s prekrcajem na tri matice i veći broj feedera tjedno.

S druge strane, s obzirom na to da Rijeka već sada dobrim dijelom pokriva mađarsko, kao i tržište BiH, Srbije i drugih okolnih zemalja, struka smatra da je, za nove značajnije iskorake, potrebno otvoriti željeznički servis prema Austriji i Bavarskoj koje sada velikim dijelom pokrivaju Trst i Kopar.

Da bi se to ostvarilo, Slovenske željeznice bi morale popraviti dijelove pruge prema Ilirskoj Bistrici, odnosno Pivki, na kojima već godinama propisuju ograničenje težine od 30 tona po vagonu, što je nedovoljno za isplativost prijevoza tim pravcem.

Pokazalo se to i u prosincu prošle godine, nakon izlijetanja vlaka sa žitaricama na dionici pruge Zagreb-Rijeka od Meje prema Škrljevu, zbog koje je riječka luka ostala praktički u dvotjednoj blokadi, iako je službeno bilo moguće vlakove slati navedenom dionicom kroz Sloveniju.

No ta je mogućnost ostala samo na papiru, jer se prijevoznicima zbog navedenog ograničenja nije isplatilo slati teret tom rutom, uz izuzetak naftnih derivata iz riječke rafinerije čija je cijena dovoljno visoka da pokrije troškove neefikasnog željezničkog prijevoza.

Stoga bi hrvatska vlada trebala krenuti u ozbiljne razgovore sa slovenskom stranom oko rješavanja ovog pitanja, posebno u svjetlu činjenice da bi se Rijeka, najavljenim izmjenama prometne europske mreže, trebala naći na čak tri glavna koridora, no to neće puno značiti ako željeznički pravac preko Slovenije ostane zatvoren.

Dodatni su problem česta zatvaranja pruge od Rijeke prema Mađarskoj, gdje radovi na gotovo svim započetim dionicama, od Karlovca do mađarske granice uglavnom kasne. Iako su ta zatvaranja neizbježna, zbog izvođenja radova, dio struke smatra da bi se ipak mogla bolje prilagoditi potrebama luke i tereta, kao i da bi se, dok radovi traju, ionako skroman putnički promet trebao odvijati autobusima, što bi oslobodilo kapacitete za prijevoz tereta.

Svi se slažu i da je potrebno maksimalno ubrzati pripreme i početak izgradnje nove pruge od Karlovca do Rijeke koja bi riješila velik dio sadašnjih problema.

Vukorepa: Cilj projekata je da budemo glavna kontejnerska luka na sjeveru Jadrana

Ravnatelj Lučke uprave Rijeka Denis Vukorepa pozdravio je mogućnost da Rijeka postane prva luka ticanja brodova na kontjnerskim servisima iz Kine.

– Sve što smo do sad radili po pitanju kontejnerskih terminala, od širenja Brajdice i povećavanja dubine na tom terminalu, do izgradnje novog kontejnerskog terminala na Zagrebačkoj obali, vodi upravo ka tom cilju, da Rijeka bude glavna kontejnerska luka na sjeveru Jadrana, rekao je Vukorepa.