Foto V. KARUZA
Pozivajući se na podatke Državnog zavoda za statistiku (DZS) iz Komore navode kako je Hrvatska u 2020. godine izvezla jaja u vrijednosti od 2,9 milijuna eura,
povezane vijesti
Pandemija koronavirusa pozitivno je utjecala na izvoz jaja koji je u prošloj godini porastao za više od pola milijuna eura ili 24 posto u odnosu na godinu ranije, dok je uvoz pao za više od 340 tisuća eura ili 7,5 posto, objavila je u utorak Hrvatska gospodarska komora (HGK).
Pozivajući se na podatke Državnog zavoda za statistiku (DZS) iz Komore navode kako je Hrvatska u 2020. godine izvezla jaja u vrijednosti od 2,9 milijuna eura, pri čemu najviše na tržište Austrije (2,3 milijuna eura), te u Sloveniju (330 tisuća eura) i Italiju (130 tisuća eura).
S druge strane, od 4,1 milijun eura uvoza, najviše se uvozi iz Poljske (2,5 milijuna eura), Slovačke (370 tisuća eura) i Albanije (338 tisuća eura).
Podaci DZS-a pokazuju i da je proizvodnja kokošjih jaja u porastu pa je tako na više od 260 registriranih hrvatskih farmi u 2019. godini proizvedeno preko 600 milijuna jaja, dok je u 2018. proizvodnja iznosila 589 milijuna.
Od ukupne proizvodnje, više od 50 milijuna jaja godišnje proizvede se na farmama tvrtke Gala iz Bjelovara čiji direktor i predsjednik HGK ŽK Bjelovar Jakov Ćorić upozorava kako domaće proizvođače, unatoč dobrim statističkim pokazateljima, i dalje muče strukturni problemi poput niske cijene jaja u odnosu na okolne zemlje i uvoza po dumping cijenama.
“Veliki igrači subvencioniraju proizvodnju i štite svoja tržišta, a viškove plasiraju vani po damping cijenama. Mi najviše uvozimo u turističkoj sezoni, dok domaća jaja idu u preradu po cijeni 50 posto nižoj od proizvođačke”, kazao je Ćorić napominjući kako proizvođačima na ruku ne ide ni stalan rast cijena žitarica.
No, unatoč tome, sve se više malih farmi odlučuje na proizvodnju jaja iz slobodnog uzgoja.
Pandemija je, kako ističu iz HGK, proizvođačima poremetila računicu po pitanju prodaje hotelijerima zbog lošije sezone, ali je trgovačke lance i druge kupce natjerala da se okrenu lokalnim prodavačima, bez obzira na nešto višu cijenu.
Malim proizvođačima snagu daje i udruživanje u klastere, a preko fondova EU-a za ruralni razvoj dostupna su im i pozamašna sredstva za ulaganje u modernizaciju proizvodnje.
HGK u priopćenju navodi da je globalna proizvodnja jaja porasla za četvrtinu u zadnjih desetak godina, na više od 82 milijuna tona u 2019. godini, odnosno preko 1,3 bilijuna komada.
Više od trećine svjetske proizvodnje otpada na Kinu (34 posto), dok najviše jaja konzumiraju Meksikanci s 368 komada godišnje, odnosno preko 22 kilograma po stanovniku.
Prema statistici DZS-a iz 2017., u Hrvatskoj se po stanovniku konzumira dvostruko manje, oko 11 kilograma jaja godišnje.