Njemačka želi više svojih investicija u Hrvatskoj, veliki potencijal za hrvatsko gospodarstvo leži u zelenoj tranziciji, a umjetna inteligencija može imati veliku ulogu u podizanju konkurentnosti hrvatskog gospodarstva – poruke su Njemačko-hrvatskog foruma održanog danas u Zagrebu pod nazivom »Budućnost Hrvatske: Konkurentnost« u organizaciji Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore.

Predsjednik Komore Marjan Vučak poručio je da je cilj Komore još intenzivnija suradnja i više njemačkih ulaganja na hrvatsko tržište. Podsjetio je i na istraživanje u kojemu je sudjelovalo 118 članica te komore, a prema kojemu je 88 posto poduzeća izjavilo da bi bilo spremno ponovo ulagati u Hrvatsku.

Suradnja na EU razini

– Vjerujem da su to dobri pokazatelji i da ljudi vjeruju u hrvatsko gospodarstvo, izjavio je Vučak, dok je njemački veleposlanik u Hrvatskoj Christian Hellbach apostrofirao ulaganja u obnovljive izvore energije kao veliki potencijal za hrvatsko gospodarstvo jer se time otvara mogućnost izvoza viškova energije na europsko tržište, dodavši da postoje brojna poduzeća koja bi dala doprinos energetskoj tranziciji Hrvatske.

Komentirajući konkurentnost u europskom kontekstu, Hellbach je poručio da Europa može biti konkurentna samo ako zajednički nastupa.

– Hoćemo li na svjetskom tržištu biti objekt ili akteri ovisi o tome kako ćemo surađivati na europskoj razini, rekao je njemački veleposlanik te dodao da treba preispitati načine odlučivanja na razini EU-a.

Jedan od načina značajnog podizanja konkurentnosti i efikasnosti je upotreba umjetne inteligencije koja je u poslovanju neizbježna, poručio je Vučak dodavši da je hrvatsko gospodarstvo započelo tranziciju te da će idućih godina u tom segmentu rasti.

Predsjednica Uprave Siemensa Hrvatska Medeja Lončar iznijela je, pak, podatak da je Hrvatska iznad europskog prosjeka kad je riječ o poduzećima koja umjetnu inteligenciju već koriste. Ta tehnologija već sada ima snažan utjecaj na razvoj raznih industrija – od financijskih usluga do proizvodnje, a omogućava nam da radimo brže, pametnije i točnije, izjavio je Vučak.

Radna sposobnost

Veliki izazov za hrvatsko gospodarstvo u narednim će godinama predstavljati pad broja radno sposobnog stanovništva, smatra glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca Hrvoje Stojić, a prema njegovim procjenama u iduće četiri godine očekuje pad brojnosti radne populacije za više od 100 tisuća ljudi.

Pri tom se zapitao kako ćemo održavati stopu gospodarskog rasta od tri posto ako nećemo imati dovoljno radne snage. Stoga bismo trebali raditi na aktivaciji domaće radne snage, smatra Stojić, posebno žena i mladih te prilagođavati zakon o strancima, u cilju vođenja ciljane imigracijske politike.

Stojić drži da bi trebalo poticati i investicije privatnoga sektora, posebno nakon 2027. kad će završiti rekordni val sredstava iz europskih fondova. Smatra da treba nastaviti s poreznim rasterećenjem srednjih i viših plaća, ali i energetskim politikama jer su hrvatske tvrtke, kaže, prošle godine plaćale veću cijenu struje od prosjeka Europske unije.

Naveo je i ulaganja u visoke tehnologije, istaknuvši pritom da je Hrvatska u samo dvije godine u tom sektoru postigla veliki pomak u produktivnosti i taj sektor u idućim godinama može imati najveće stope rasta.

Od lipnja počinje padati depozitna kamatna stopa

Komentirajući očekivano snižavanje kamatnih stopa Europske središnje banke, glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić prognozira da bi, počevši od lipnja ove godine pa do proljeća iduće godine, depozitna kamatna stopa trebala pasti sa sadašnjih četiri na otprilike tri posto.

– Zapravo neće doći do naglog pada kamatnih stopa jer je inflacija još uvijek relativno visoka, ocijenio je Stojić. Dodao je da središnje banke motre rast plaća u eurozoni, koji će u ovoj godini u prosjeku biti oko pet posto, što je relativno visoka stopa, ali da takav snažan rast plaća u odnosu na produktivnost pogoni inflaciju.