Stopa nezaposlenosti u eurozoni bila je stabilna u rujnu, a u Hrvatskoj je blago smanjena, kliznuvši još dublje ispod europskog prosjeka, pokazalo je u četvrtak izvješće Eurostata.

U 20-članoj eurozoni stopa nezaposlenosti mjerena metodologijom Međunarodne organizacije rada (ILO) iznosila je u rujnu 6,3 posto i bila je nepromijenjena u odnosu na revidiranu procjenju za kolovoz.

U odnosu na rujan 2023. godine niža je pak za 0,3 postotna boda.

I u EU stopa nezaposlenosti zadržala se u rujnu na razini s kraja ljeta kada je iznosila 5,9 posto. U prošlogodišnjem rujnu iznosila je 6,1 posto.

Eurostat procjenjuje da je u EU u rujnu bez posla bilo nešto više od 13 milijuna građana, od čega njih gotovo 10,9 milijuna u eurozoni.

Mjesečna usporedba pokazuje da je broj nezaposlenih u eurozoni u rujnu porastao za 13 tisuća, a u EU za 61 tisuću. Na godišnjoj razini smanjen je za 330 tisuća u eurozoni i za 226 tisuća u EU.

Hrvatska ispod prosjeka

I u rujnu je samo Španjolska bilježila dvoznamenkastu stopu nezaposlenosti, od 11,2 posto.

Najbliža joj je ponovo bila Grčka sa stopom nezaposlenosti od 9,3 posto. Blizu su i Švedska i Finska gdje je iznosila 8,5 odnosno 8,4 posto.

U Hrvatskoj je u rujnu stopa nezaposlenosti mjerena ILO-vom metodologijom iznosila 4,8 posto i bila za 0,1 postotni bod niža nego u kolovozu.

Bez posla je u Hrvatskoj u rujnu bilo 84 tisuće građana, dvije tisuće manje nego u kolovozu. U odnosu na prošlogodišnji rujan broj nezaposlenih smanjio se za 20 tisuća, prema Eurostatovim tablicama.

Najbliži su Hrvatskoj u rujnu bili Cipar i Mađarska sa stopama nezaposlenosti od 5,0 odnosno 4,5 posto.

Najnižu stopu nezaposlenosti ponovno su bilježile Češka i Poljska, od 2,8 odnosno 2,9 posto. Slijedi Malta s tri posto, a blizu su i Slovenija i Njemačka s 3,4 odnosno 3,5 posto.

Dvoznamenkasta nezaposlenost mladih

U dobnoj skupini do 25 godina stopa nezaposlenosti u eurozoni iznosila je u rujnu 14,4 posto i bila je za 0,1 postotni bod viša nego u kolovozu. U usporedbi s istim mjesecom lani niža je za 0,4 postotna boda.

U EU uvećana je za 0,3 postotna boda, na 14,8 posto, koliko je iznosila i u rujnu prošle godine.

Statističari procjenjuju da je u EU u rujnu bez posla bilo gotovo 2,9 milijuna mladih, od čega gotovo 2,3 milijuna u eurozoni. U usporedbi s istim mjesecom prošle godine broj nezaposlenih mladih smanjen je u eurozoni za 68 tisuća, a u EU za 16 tisuća.

Španjolska je i u rujnu, prema dostupnim podacima, bilježila najvišu stopu nezaposlenosti među mladima, od 26,5 posto. Najbliža joj je ponovno bila Švedska gdje je iznosila 24,7 posto.

Slijede Portugal i Slovačka, sa stopama nezaposlenosti u dobnoj skupini do 25 godina od oko 21,5 posto. U skupini zemalja sa stopama iznad 20 posto još su samo Estonija i Luksemburg gdje su iznosile 20,8 odnosno 20,3 posto. Najbliža im je Litva sa stopom nezaposlenosti mladih od 19,8 posto.

Daleko najnižu stopu nezaposlenosti mladih bilježila je i u rujnu Njemačka, od 6,9 posto. U skupini zemalja s jednoznamenkastim stopama još su samo Nizozemska i Malta gdje je iznosila 9,0 odnosno 9,4 posto, pokazuju tablice.

Hrvatska, Belgija, Cipar, Rumunjska i Slovenija objavljuju tromjesečne podatke o nezaposlenosti mladih.

U trećem kvartalu Hrvatska je bilježila stopu nezaposlenosti mladih od 16,3 posto, uz 20 tisuća nezaposlenih, pokazuje izvješće europskog statističkog ureda. U prethodna tri mjeseca iznosila je 16,7 posto, uz 21 tisuću nezaposlenih, potvrdio je ponovno Eurostat u najnovijem izvješću.

Eurostat nije raspolagao podacima za Rumunjsku.