Nezaposlenost u eurozoni zadržala se u prosincu na najnižoj razini otkada europski statistički ured objavljuje podatke, a Hrvatska je pratila prosjek, pokazalo je izvješće, objavljeno u četvrtak.

U 20-članoj eurozoni stopa nezaposlenosti mjerena metodologijom Međunarodne organizacije rada (ILO) iznosila je u prosincu 6,4 posto i bila je nepromijenjena u odnosu na studeni, izračunao je Eurostat.

Promjena nije bilo ni u EU gdje je iznosila 5,9 posto.

Usporedbe radi, krajem 2022. iznosila je 6,7 posto u eurozoni i 6,1 posto u EU.

Eurostat procjenjuje da je u EU u prosincu prošle godine bez posla bilo gotovo 12,94 milijuna građana, od čega njih 10,9 milijuna u eurozoni.

Mjesečna usporedba pokazuje da je broj nezaposlenih u eurozoni u prosincu smanjen za 17 tisuća, kliznuvši na rekordno nisku razinu. U EU je pak porastao za 17 tisuća. Na godišnjoj razini smanjio se za 369 tisuća u eurozoni i za 299 tisuća u EU.

Hrvatska uz Litvu i Estoniju

Španjolska je i u prosincu jedina bilježila dvoznamenkastu stopu nezaposlenosti, od 11,7 posto. Slijedi Grčka sa stopom nezaposlenosti od 9,2 posto.

U Hrvatskoj je stopa nezaposlenosti mjerena ILO-vom metodologijom u prosincu iznosila 6,4 posto, kao i mjesec dana ranije. Godinu dana ranije iznosila je 6,7 posto.

Bez posla je u Hrvatskoj u prosincu bilo 109 tisuća građana, kao i u studenom, pokazuju Eurostatove tablice. U prosincu 2022. godine imala je 115 tisuća nezaposlenih.

Najbliže su Hrvatskoj na kraju 2023. bile Litva i Estonija sa stopom nezaposlenosti od 6,3 posto.

Višu stopu nezaposlenosti od Hrvatske na kraju 2023. godine imalo je osam zemalja, a nižu njih 18, pokazuju tablice Eurostata.

Najnižu stopu nezaposlenosti imala je Malta, od 2,4 posto. Slijede Poljska i Češka s 2,7 odnosno 2,8 posto, te Njemačka gdje je iznosila 3,1 posto.

Dvoznamenkasta nezaposlenost mladih

U dobnoj skupini do 25 godina stopa nezaposlenosti smanjila se u prosincu za 0,1 postotni bod u odnosu na studeni, kliznuvši na 14,4 posto.

U EU je pak porasla za 0,2 postotna boda, na 14,7 posto.

U usporedbi s istim mjesecom godine ranije bila je viša za 0,2 postotna boda u eurozoni i za 0,3 postotna boda u EU.

U statističkom uredu procjenjuju da je u EU u prosincu bez posla bilo 2,86 milijuna mladih, od čega gotovo 2,33 milijuna u eurozoni.

Broj nezaposlenih mladih u eurozoni uvećan je u prosincu za 84 tisuće u odnosu na isto razdoblje 2022. godine, a u EU za 102 tisuće, objavio je Eurostat.

Osmorka sa stopom od najmanje 20 posto

Španjolska je i u prosincu, prema dostupnim podacima, bilježila najvišu stopu nezaposlenosti među mladima, od 28,6 posto. Slijede Portugal i Švedska s 23,1 odnosno 22,7 posto.

Blizu su Grčka, Slovačka i Estonija s 22,3 odnosno 20,8 i 20,4 posto. U skupini su i Italija i Belgija sa stopom nezaposlenosti mladih od ‘okruglih’ 20 posto, a približio im se i Cipar gdje je iznosila 19,9 posto.

U skupini tek četiri zemlje s jednoznamenkastom stopom daleko je najnižu razinu nezaposlenosti u dobnoj skupini do 25 godina i u prosincu bilježila Njemačka, od 5,6 posto. Slijede Malta, Nizozemska i Češka sa 6,9 odnosno 8,1 i 8,4 posto, pokazuje Eurostatovo izvješće.

Hrvatska nije obavezna dostavljati mjesečne podatke, a u četvrtom kvartalu 2023. bilježila je 22 tisuće nezaposlenih mladih, što odgovara stopi nezaposlenosti od 18,8 posto. U trećem kvartalu iznosila je 20 posto, pokazuju revidirani podaci Eurostata, uz 23 tisuće mladih bez posla.

Eurostat nije raspolagao jedino podacima za Rumunjsku.