Nedorečeni zakon: Legalizacija bespravnih objekata neprovediva

Geodeti još nemaju detaljna tumačenja oko geodetskog elaborata, a  građevinski inženjeri bi potpis o stabilnosti građevine trebali staviti na objekt bez ikakvih papira

ZAGREB  U Hrvatskoj, koja broji oko 150.000 nelegalnih objekata i u kojoj je ljetos, nekoliko mjeseci prije izbora, država investitorima omogućila da do kraja 2012. godine svoje nelegalne objekte ozakone, zaradu su »namirisali« i arhitektonski i geodetski uredi. Gotovo da nema takvog ureda koji građanima, na internetu ili reklamama na uličnim stupovima, ne nudi uslugu pripreme objekta za legalizaciju. »Želite legalizirati svoj bespravni objekt? Ne znate kako to učiniti? Mi vam nudimo pomoć«, kažu oglasi na ulicama, čiji potpisnici – arhitekti i geodeti – znaju da će malo koji građanin moći sam izaći na kraj s kompliciranom birokracijom. S njom na kraj, međutim, ne mogu, tri mjeseca od donošenja zakona, izaći niti arhitekti i geodeti sami.

Nema, svjedoče u Rijeci, Zagrebu, Splitu i Osijeku, tumačenja provedba zakona, i makar im se ljudi u sve većem broju obraćaju za pomoć oko legalizacije, oni još uvijek ne mogu odraditi posao do kraja, niti ne znaju koliko klijentima uslugu naplatiti.

Kako se može čuti od geodeta s područja Rijeke, za sada, dok nemaju tumačenja Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, sve što oni, na zahtjev stranke, mogu učiniti, jest da izađu na teren i naprave potvrdu o izvedenom stanju. Uz zahtjev za legalizaciju, stranka mora, međutim, priložiti i geodetski elaborat, arhitektonsku snimku, dokaze o mehaničkoj otpornosti i stabilnosti građevine i tako redom. Još je uvijek, kažu, previše nejasnoća na koje, kooperantski udruženi, arhitekti i geodeti ne mogu odgovoriti, dok jasnu informaciju ne dobivaju ni iz nadležnih državnih ili lokalnih ureda. Geodeti još, primjerice, nemaju detaljna tumačenja oko geodetskog elaborata, katastri pak ne izdaju snimke stanja jer ih – nemaju. Kako napominje jedna arhitektica iz Zagreba, i sam je ministar Branko Bačić pogriješio kad je građane pozvao da uz zahtjev prilože i dokaz o plaćenom komunalnom doprinosu, budući da se doprinos plaća na kraju, kad se vidi može li se objekt uopće legalizirati.

Građevinski inženjeri žale se pak da je na njih prevaljena prevelika odgovornost, jer moraju staviti svoj potpis na dokument o stabilnosti građevine koja nema nikakve papire o gradnji. I to je, kažu, u zakonu potrebno mijenjati.

Kad posao ipak krene, arhitekti i geodeti mogli bi trljati dlanovima. Pripremu građevine od oko 200 četvornih metara za legalizaciju naplaćivat će, kažu okvirno, oko 25.000 kuna. Pridoda li se tome i najskuplja stavka koja odlazi u budžet lokalne samouprave – komunalna naknada, koja u jeftinijem komunalnom dijelu Zagreba iznosi, primjerice, 135 kuna po prostornom metru, legalizacija tolikog objekta na tom području košta oko sto tisuća kuna ukupno. U najskupljim dijelovima Rijeke, ne računajući usluge geodetskih i arhitektonskih ureda, cijena legalizacije iznosit će i do 120.000 kuna. Skupo, ali još uvijek jeftinije od onoga što su mnogi legalni graditelji plaćali.  