ZAGREB – Hrvatska elektroprivreda uložit će više od pola milijarde kuna u obnovu hidroelektrane Senj kojoj je isteklo vrijeme trajanja, jer je sagrađena 1965. godine. Glavni posao na obnovi postrojenja jučer je dobio »Končar« koji će HEP-u isporučiti »primarnu opremu« za 330 milijuna kuna. Nova oprema zamijenit će postojeću i dotrajalu, koju je također proizveo »Končar«, što će vijek elektrane Senj produljiti za još 50 godina.

Ugovore o izvođenju posla jučer su potpisali Robert Krklec, direktor HEP Proizvodnje, te Željko Tukša i Ante Elez, predsjednici uprava Končarovih tvrtki Inženjering te Generatora i motora.

Time je državna energetska kompanija zakoračila u svoju najveću investiciju u poslijeratnoj Hrvatskoj, pod nazivom Hidroenergetski sustav Senj 2, vrijednu oko 3,9 milijardi kuna. U tom pothvatu HEP će napraviti ne samo novu elektranu u Senju, nego proširiti kapacitete za proizvodnju struje u Lici. Tamo već postoji manja hidroelektrana Sklope, koju HEP planira rekonstruirati. No, sagradit će novu hidroelektranu Kosinj, s akumulacijskim jezerom.

Taj energetski zahvat u Ličko-senjskoj županiji od samog početka temelji se na korištenju vodene snage dviju ponornica, Like i Gacke. Da bi iskoristio njihove mogućnosti, HEP je ranije napravio akumulacijska jezera, kanale i nekoliko tunela kojima je vodu ličkih rijeka kroz podzemlje Velebita usmjerio na turbine elektrane u Senju.

Tijekom šest godina

Kolika je važnost jučerašnjeg ugovora, pokazuje podatak da Hidroelektrana Senj s instaliranom snagom od 214 megavata danas proizvodi oko 970 megavatsati električne energije godišnje, što iznosi oko 10 posto HEP-ove ukupne proizvodnje struje. Kada cijeli projekt Senj 2 bude završen, taj HEP-ov sustav u Ličko-senjskoj županiji imat će ukupan kapacitet od 650 megavata i proizvodit će oko 1,32 teravatsati električne energije godišnje, prema procjeni HEP Vjesnika. Tako će biti završeno iskorištavanje vodenog potencijala ličkih rijeka za dobivanje energije.
Cijeli HEP-ov projekt izvodit će se šest godina. Zahtijeva opsežne pripremne poslove, rješavanje imovinskopravnih odnosa, gradnju novih kanala, tunela, dalekovoda, cesta i ostalih objekata. Zahvat uključuje i preseljavanje ljudi s područja Kosinja, gdje će se napraviti akumulacijsko jezero za potrebe nove hidroelektrane. Tamo se mještani već godinama žale na poplave koje im uništavaju imovinu i nasade. Socijalno ugroženi stanovnici s područja Kosinja bit će preseljeni u Perušić, gdje HEP za njihov smještaj financira gradnju zgrade s 28 stanova, na području bivše ekonomske škole. Gradnja zgrade počela je potkraj prošle godine.

Iako je hidroenergetski sustav Senj 2 tek u povojima, a glavni posao nije još ni počeo, uprava Elektroprivrede je na pripremnim radovima već angažirala oko tisuću radnika, među kojima su stotine stručnjaka, inženjera i projektanata, kažu u HEP Vjesniku.

O složenosti cijeloga pothvata svjedoči činjenica da se HEP mora baviti i katastarskim poslovima. Na području buduće hidroelektrane Kosinj i akumulacijskog jezera, primjerice, zemljišne su knjige nesređene, pa je HEP pokrenuo financiranje nove katastarske izmjere, koju provodi Državna geodetska uprava.

Više pitke vode

Golemo ulaganje Hrvatske elektroprivrede bit će ekonomski korisno ne samo za Ličko-senjsku županiju, već za cijelu Hrvatsku. U doba recesije izazvane pandemijom, HEP-ov javni projekt dodatno će zaposliti domaća građevinska i industrijska poduzeća poput »Končara«, kao i tisuće radnika na gradnji i kasnijem održavanju objekata.

– U održavanju i investicijama u HEP-ove hidroelektrane u najvećoj mjeri sudjeluju hrvatske tvrtke, potvrdio je jučer Frane Barbarić, predsjednik Uprave HEP-a.

Hrvatska će HEP-ovom investicijom dobiti više čiste energije iz vlastite proizvodnje, a ličke rijeke bit će bolje regulirane, što će mogućnost poplava smanjiti na minimum. Nova akumulacijska jezera u Lici osigurat će više kvalitetne pitke vode i za stanovnike Primorja.
Končaru i HEP-u je na sklapanju posla jučer čestitao Tomislav Ćorić, ministar gospodarstva i održivog razvoja, koji je izjavio da »svaki novi megavat iz obnovljivih izvora energije« označava »pobjedu hrvatske energetske pozicije i Ministarstva«. Pohvalio je HEP zato što je ove godine ubrzao i obnovu ostalih elektrana. Prema riječima predsjednika uprave »Končara« Gordana Kolaka, njegova je kompanija dosad u svijetu sudjelovala u projektiranju i gradnji više od 370 hidroelektrana. »Ne znam ima li ijedna druga europska tvrtka takvu referencu«, primijetio je Kolak.