RIJEKA – Primorsko-goranskom tržištu rada kronično nedostaju zdravstveni i socijalni radnici te nastavnici. Pokazuje to najnovija analiza Hrvatskog zavoda za zapošljavanje objavljena u Preporukama za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja. Medicina, strojarstvo, računalstvo, elektrotehnika, rehabilitacija, farmacija, logopedija, brodogradnja, socijalni rad, socijalna pedagogija, građevinarstvo, arhitektura, geodezija, medicinsko-laboratorijska dijagnostika i psihologija samo su neka od područja koja su prema ocjeni HZZ-a na primorsko-goranskom tržištu rada iznimno deficitarna. Nema ni kadra koji je završio stručne studije sestrinstva i primaljstva.

»Bijeli poslovi«

Iako se veliki dio popisa deficitarnih zanimanja odnosi na »bijele poslove«, odnosno na poslove u zdravstvu, skrbi i drugim socijalnim uslugama, svoje mjesto na toj listi našao je i čitav niz nastavničkih zanimanja jer primorsko-goranskim školama kronično nedostaje nastavnika fizike, matematike, informatike, biologije, kemije, geografije, glazbenog i tjelesnog odgoja, a nedostaje i odgojitelja, kao i knjižničara. Svi oni koji se obrazuju u tim područjima mogu očekivati da će nakon diplome bez čekanja dobiti svoje radno mjesto, jer analize i prognoze temeljem kojih je nastao dokument provedene su na osnovi statističkih podataka i relativnih pokazatelja o zapošljavanju nezaposlenih osoba prema obrazovnom programu koji su završile, podataka o nedostatku radnika pojedinih zvanja dobivenih anketom poslodavaca te kvalitativnih dojmova savjetnika stečenih iskustvom posredovanja pri zapošljavanju.

Riječ je o dokumentu koji za 20 područja i potpodručja oko većih gradova propisuje koja su zanimanja deficitarna i u kojima bi trebalo povećati upisne kvote ili broj stipendija, a u kojima bi ih trebalo smanjiti. I to na srednjoškolskoj i visokoškolskoj razini. Podužoj listi za kojom vapi primorsko-goransko tržište rada Hrvatski zavod za zapošljavanje dodao je listu programa u kojima treba smanjiti upisne kvote, a ta je lista iz godine u godinu sve kraća. Taj se popis svodi na svega nekoliko programa, na stručni upravni studij te sveučilišne studije poslovna ekonomija u turizmu i ugostiteljstvu, poslovna ekonomija smjerovi: financije i računovodstvo, poduzetništvo, marketing, zatim pravo te logistika i menadžment u pomorstvu i prometu.

Tri smjera djelovanja

Navodeći kako je iz objavljenih Preporuka vidljivo da je potreba za ljudskim potencijalima u različitim područjima u Primorsko-goranskoj županiji sve veća, rektorica Sveučilišta u Rijeci, prof. dr. Snježana Prijić-Samaržija kaže da se iz te činjenice jasno iščitava trend demografskih prijetnji koji onemogućuju zadovoljenje potreba regionalne zajednice.

– Utoliko mislim da je potrebno ovaj izazov jasno artikulirati kao ozbiljnu prijetnju daljnjem lokalnom i regionalnom razvoju te hitno reagirati s lokalne i regionalne prema nacionalnoj razini jer je jasno da se radi o trendu koji se kontinuirano pogoršava. Vidim potrebu djelovanja u tri smjera. Prvi je povećanje broja nastavnika i prostornih kapaciteta za izvedbu studijskih programa na kojima je potrebno povećati kvote zbog kontinuirano velikog interesa poput primjerice za studije Računarstva, Medicine, Logopedije, Sestrinstva, Primaljstva, Farmacije ili Ranog i predškolskog odgoja. Ovi studiji već upisuju iznad svojih kadrovskih i prostornih kapaciteta i strateški treba ulagati u nove prostore i ljude. Drugo, za studijske programe poput Rehabilitacije, Arhitekture i Kineziologije, koje još nemamo na Sveučilištu u Rijeci i već neko vrijeme stvaramo preduvjete na način da smo osnovali centre, pokretanje studija mora biti nacionalni demografski prioritet koji lokalna i regionalna zajednica moraju glasno adresirati, objašnjava rektorica.

Kampanje za mlade

Kao treći izazov ističe studijske programe koji se na Sveučilištu u Rijeci izvode, poput Brodogradnje ili nastavnički smjerovi Matematike ili Fizike, te koji su izrazito deficitarni već godinama, a nema interesa učenika za tim studijima.

– Na nacionalnoj razini potrebne su kampanje koje će motivirati mlade za upisivanjem zahtjevnih studijskih programa, za što očigledno nisu dovoljne već uvedene stipendije, već je potrebno sustavno povećanje socijalnog statusa i plaća nastavnika ili zaposlenika u strukama koje trpe ozbiljne deficite. Također, potrebno je fleksibilizirati upis internacionalnih studenta izvan EU-a, kako bi se stvorio veći bazen za regrutiranje budućih stručnjaka u deficitarnim područjima kojih očito više u Hrvatskoj nema dovoljno, zaključuje prof. dr. Prijić-Samaržija.

Svijet rada vapi i za zanatlijama

Primorsko-goranskom tržištu rada ne nedostaje samo visokoškolski kadar već i onaj srednjoškolski, a u najvećoj mjeri radi se o dvogodišnjim i trogodišnjim obrazovnim programima.

Kod tih programa suficita uopće nema. Tako tržište rada vapi za bravarima, tesarima, vozačima motornih vozila, zidarima, armiračima, monterima suhe gradnje, kuharima, konobarima, CNC operaterima, instalaterima grijanja i klimatizacije, mesarima, zavarivačima, soboslikarima ličiocima, keramičarima, automehatroničarima, pekarima, stolarima, fasaderima, automehaničarima, vodoinstalaterima, elektroinstalaterima, autoelektričarima, slastičarima, limarima, krovopokrivačima i autolimarima. Nedostaje i onih koji su završili četverogodišnje i petogodišnje obrazovne programe, a riječ je o medicinskim sestrama opće njege, tehničarima geodezije i geoinformatike, zdravstveno-laboratorijskim tehničarima, farmaceutskim tehničarima te dentalnim asistentima. Jedini srednjoškolski programi koji u Primorsko-goranskoj županiji nisu suočeni s deficitom već suficitom su ekonomist i upravni referent.