LUXEMBOURG/ZAGREB – Hrvatska je u prvoj polovini godine zadržala mjesto u skupini zemalja Europske unije s najvišim, dvoznamenkastim stopama rasta robnog izvoza, pokazuje u ponedjeljak objavljeno izvješće europskog statističkog ureda.

U prvih šest mjeseci ove godine ukupni je robni izvoz Hrvatske porastao 12 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U prvih pet mjeseci porastao je 10 posto, pokazuju podaci Eurostata.

Time je Hrvatska u prvoj polovini godine zadržala poziciju u skupini zemalja EU-a s najvišim, dvoznamenkastim stopama rasta robnog izvoza na godišnjoj razini, koju predvodi Cipar s povećanjem izvoza za 28 posto. Slijede Irska i Malta s 19 odnosno 16 posto.

Robni izvoz Hrvatske u ostale članice Unije uvećan je u prvoj polovini godine 16 posto u odnosu na isto razdoblje lani, čime je nadmašen rezultat iz prvih pet mjeseci kada je uvećan 13 posto.

Višu je stopu rasta robnog izvoza u ostale članice Unije u prvoj polovini godine zabilježila samo Irska, od 21 posto, dok je Cipar kliznuo na treće mjesto s povećanjem izvoza u ostale članice EU za 14 posto.

Hrvatski robni izvoz u treće zemlje porastao je u prvoj polovini godine pet posto, istim tempom kao i u prvih pet mjeseci.

Najveći je rast robnog izvoza u treće zemlje zabilježio Cipar, za 48 posto. Slijedi Malta s 33 posto, pokazuju podaci Eurostata.

Ukupni robni uvoz Hrvatske uvećan je u prvoj polovini godine pet posto u odnosu na isto razdoblje lani, istim tempom kao i u prvih pet mjeseci.

Najveći je rast robnog uvoza među zemljama članicama EU ponovo zabilježila Malta, za 37 posto. Dvoznamenkasti skok ukupnog robnog uvoza zabilježile su još Irska i Velika Britanija, za 12 posto.

Robni uvoz Hrvatske iz ostalih članica Unije uvećan je u promatranom razdoblju devet posto, nakon 8-postotnog rasta u prvih pet mjeseci. Najveće je povećanje robnog uvoza iz ostalih zemlja Unije u prvoj polovini godine zabilježila Malta, za 33 posto.

Hrvatski uvoz robe iz trećih zemalja smanjen je u prvoj polovini godine za osam posto u odnosu na isto razdoblje lani, snažnije nego u prvih pet mjeseci kada je u toj stavci zabilježen 5-postotni pad.

Najveći je skok robnog uvoza iz trećih zemalja zabilježio Luksemburg, za 80 posto, a najveći pad Finska, za 22 posto.

U lipnju je robni izvoz EU prema prvoj procjeni Eurostata poskočio 13 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, na 159,7 milijardi eura. U prethodnom je mjesecu njegova vrijednost uvećana četiri posto.

Uvoz roba u EU uvećan je u lipnju sedam posto na godišnjoj razini, na 149,3 milijarde eura. U svibnju smanjen je jedan posto.

Time je višak u robnoj razmjeni 28 zemalja EU sa svijetom u lipnju dosegnuo 10,4 milijarde eura. U prošlogodišnjem lipnju iznosio je samo dvije milijarde eura, pokazuju podaci europskog statističkog ureda.

Vrijednost robne razmjene unutar EU-a uvećana je u lipnju 10 posto na godišnjoj razini, na 271,3 milijarde eura.

Eurozona je prema prvoj procjeni Eurostata u lipnju izvezla robu u ukupnoj vrijednosti 182,7 milijardi eura, što je 12 posto više nego u istom mjesecu prošle godine. Vrijednost robnog uvoza uvećana je sedam posto i iznosila je 156,4 milijarde eura.

Time je višak u robnoj razmjeni eurozone sa svijetom dosegnuo u lipnju 26,4 milijarde eura. U prošlogodišnjem lipnju višak je iznosio 16,0 milijardi eura.

Ukupna vrijednost robne razmjene unutar eurozone iznosila je u lipnju 151,2 milijarde eura, što je 10 posto više nego u istom lanjskom mjesecu.