Jubilarni, stoti po redu tanker s teretom ukapljenog prirodnog plina (LNG), “BW Pavilion Aranthera”, pristao je jučer na terminalu za ukapljeni prirodni plin u Omišlju. U tri godine i osam mjeseci rada, iz terminala kojim upravlja tvrtka LNG Hrvatska u transportni plinski sustav Plinacroa isporučeno je ukupno 8,3 milijarde kubičnih metara plina kojim je opskrbljivano hrvatsko tržište i dio tržišta susjednih zemalja.

Kada tu količinu plina preračunamo u megavatsate (MWh), po važećoj metodologiji, dolazimo do brojke od oko 91 milijun MWh, a to znači da je, kada bi vrijednost plina računali po prosječnoj cijeni na referentnim europskim burzama u zadnjih godinu dana, kroz LNG terminal na Krku do sad prošlo plina u vrijednosti od oko 3,5 milijardi eura.

Pri tom je LNG Hrvatska u prve tri godine poslovanja, prema službenim izvješćima o poslovanju, ostvarila prihode od oko 117 milijuna eura.

Cijena sigurnosti

Direktor LNG Hrvatske Ivan Fugaš u povodu dolaska stotog broda kaže kako se to dogodilo ranije nego što su svi mislili da će se dogoditi, prije četiri godine, kada je terminal počinjao s radom.

– Došao je i taj trenutak. Stoti jubilarni brod za prijevoz ukapljenog prirodnog plina, upravo je pristao uz terminal. Stoti brod nakon manje od četiri godine rada. U četiri godine smo prekrcali stotinu brodova, gotovo četiristo kamiona, uz otpremu 8,3 milijardi kubičnih metara plina.

Također sudjelovali smo u raznim konzultacijskim uslugama i pomagali izgradnji drugih terminala po Europi, redovito podupiremo rad lokalne zajednice kao i cijelog Riječkog lučkog ali i kopnenog područja i općenito naši stručnjaci redovito aktivno sudjeluju u izgradnji sigurnije, pouzdanije i ekološki prihvatljivije LNG industrije.

Da ne zaboravimo na projekt povećanja kapaciteta terminala kojim ćemo osim što ćemo omogućiti veću sigurnost opskrbe prirodnim plinom za Republiku Hrvatsku isto napraviti i za sve zemlje u okruženju.

Svakako treba zahvaliti Vladi bez čijih odluka ništa od ovog ne bi bilo moguće, rekao je Fugaš, zahvalivši posebno svim zaposlenicima LNG terminala, kazavši kako su oni doveli do izvanrednih rezultata terminala koji je najvažnija energetska točka u ovom dijelu Europe.

Značajne prihode koji se mjere u milijunima eura ostvarile su i brojne druge domaće tvrtke čije je poslovanje vezano uz rad LNG terminala, od kojih najveći broj djeluje na riječkom području i zapošljava lokalno stanovništvo.

U prvom redu odnosi se to na Jadranski pomorski servis, koncesionara usluge tegljenja za LNG Hrvatska, zatim državnu tvrtku Plovput, kroz Naknadu za uporabu objekata sigurnosti plovidbe (svjetionici i ostali objekti), te čitav niz drugih tvrtki i institucija, poput lučkih peljara, privezivača, pomorskih agencija, opskrbljivača brodova raznom robom, servisera, i pružatelja raznih drugih usluga, od odvoza otpada, prijevoza osoba i tereta, smještaja, do opskrbe vodom.

Samo obavezne usluge – Plovputova naknada, JPS-ove tarife za tegljače, lučki peljari, agenti, privez i odvez broda u prosjeku domaćim tvrtkama donose 220 tisuća eura po brodu.

Visoki standardi

Tako, primjerice, za konkretan brod “BW Pavilion Aranthera” Plovputova Naknada za uporabu objekata sigurnosti plovidbe iznosi gotovo 55 tisuća eura. Tarifa JPS-a po brodu iznosi u prosjeku od 100 tisuća do 120 tisuća eura po brodu, za uplovljavanje i isplovljavanje, plus od 35 tisuća do 45 tisuća eura za tegljač koji je 24 sata dnevno uz brod na terminalu tijekom iskrcaja.

Tarifa lučkog peljarenja za svaki brod iznosi tri i pet i pol tisuća eura, a privez i odvez broda dodatnih oko sedam tisuća eura. Uz troškove pomorskih agencija, opskrbe broda i ostalog, dolazi se do prosječnog iznosa od oko 220 tisuća eura za svaki brod koji pristane na terminalu, odnosno 22 milijuna eura za dosadašnjih sto brodova, bez popratnih usluga.

Nedjeljko Kapetanović, izvršni direktor JPS-a ističe kako je poslovanje s LNG terminalom značilo veliku prekretnicu za sam JPS.

– Ugovor za poslove tegljenja s LNG Hrvatskom bio je ogromna pozitivna promjena za nas. Riječ je o luci posebne namjene, s kojom smo izravno ugovarali tarife, sukladno standardima poslovanja LNG terminala na međunarodnom tržištu, u našem okruženju, s opercijama prilagođenim međunarodnim standardima.

Za nas je taj ugovor bio velika dodana vrijednost, uz koncesije za riječku luku i Janafov terminal u Omišlju, što nam je financijski omogućilo značajna ulaganja pa smo tako ove godine nabavili tri nova, suvremena tegljača, vrhunskih karakteristika, rekao je Kapetanović.

Marko Škraljsky, predsjednik Udruge pomorskih agenata Hrvatske ističe kako je LNG terminal domaće pomorske agente i pružatelje usluga gurnuo na svjetsku pozornicu, zajedno s riječkim prometnim pravcem i lukom.

– A to nam omogućuje da prezentiramo svoje mogućnosti i ponudimo naše usluge puno šire nego prije. Riječ je o visokovrijednom teretu i tehnološki najmodernijim brodovima, čiji operateri, kao i sam terminal imaju vrlo visoke standarde po pitanju sigurnosti i svih drugih poslova vezanih uz dolazak broda u luku, ističe Škraljsky.

Širenje kapaciteta

Višemilijunske prihode u transportu plina s LNG terminala ostvario je i Plinacro, tvrtka koja upravlja transportnim plinskim sustavom, a zajedno s HEP-om je vlasnik LNG Hrvatske.

Ivica Arar, predsjednik uprave Plinacroa ističe kako je LNG terminal opravdao zalaganje za njegovu realizaciju i u konačnici stratešku odluku Vlade o njegovoj izgradnji, te tako postao temeljem hrvatske energetske strategije.

– Nedavno usvojena odluka o planiranom udvostručenju kapaciteta terminala dodatno učvršćuje njegovu ulogu stabilnog i pouzdanog izvora plina za Hrvatsku i zemlje Europske unije. Za Plinacro, hrvatskog operatora plinskog transportnog sustava, ova prekretnica predstavlja ključnu priliku za proširenje i optimizaciju plinske transportne infrastrukture, kaže Arar, ističući kako je u srpnju potpisan ugovor s Ministarstvom gospodarstva i Fondom za energetsku učinkovitost, kojim se Plinacrou bespovratno dodjeljuje 533 milijuna eura iz Mehanizma za oporavak i otpornost za izgradnju četiriju plinovoda Zlobin – Bosiljevo, Bosiljevo – Sisak, Kozarac – Sisak i Zabok – Lučko.

– Cilj je ovog projekta proširenje kapaciteta LNG terminala i daljnji razvoj plinskog transportnog sustava, čime će se omogućiti učinkoviti transport plina iz terminala prema drugim državama. Hrvatska nedvojbeno postaje energetsko čvorište koje osigurava alternativne dobavne pravce za zemlje Europske unije, zaključuje Arar.

Terminal donosi razvitak cijeloj luci

Iako LNG terminal ne posluje u sustavu Lučke uprave Rijeka, ravnatelj Denis Vukorepa ističe značaj terminala za cjelokupni riječki prometni sustav.

– Ovih dana, nakon provedenog javnog natječaja, počinju milijun eura vrijedni radovi na obnovi lukobrana u Petrolejskoj luci u Rijeci, u sklopu daljnjih radova na pripremi Petrolejske luke za smještaj potencijalne bunker stanice za opskrbu brodova ukapljenim prirodnim plinom. To je samo jedan pokazatelj razvoja koji donosi LNG terminal.

Bez obzira što nije pod ingerencijom Lučke uprave, s osobitim zadovoljstvom uvijek ističemo kako, uz terminale za naftu i derivate, kontejnerske terminale, treminale za rasuti i generalni teret, u sklopu riječke luke imamo i LNG terminal, rekao je Vukorepa.