DUBLJI VEZ

Na Brajdici omogućen prihvat još većih brodova, a stižu i dvije velike dizalice za kontejnere

Marinko Glavan

Foto Sergej Drechsler

Foto Sergej Drechsler

Završen je 17,4 milijuna eura vrijedan projekt na terminalu Jadranska vrata



Dvije nove obalne dizalice za prekrcaj kontejnera s brodova, superpostpanamax generacije, bit će isporučene na kontejnerski terminal Jadranska vrata (AGCT), na Brajdici, u studenom iduće godine, najavio je Emmanuel Papagiannakis, direktor AGCT-a, na današnjoj konferenciji za novinare, održanoj na Brajdici u povodu završetka projekta Unaprjeđenje infrastrukture luke Rijeka – AGCT – produbljenje južnog veza na kontejnerskom terminalu Jadranska vrata (POR2CORE-AGCT Dredging).



Produbljenje uz operativnu obalu, u kombinaciji s novim dizalicama čije će dimenzije biti slične onima nedavno isporučenima na kontejnerski terminal na Zagrebačkoj obali kojim upravlja Rijeka Gateway, omogućit će AGCT-u prekrcaj kontejnera s velikih kontejnerskih brodova, poput “Maersk Camptona” koji je danas bio vezan na Brajdici, dugog 366 metara i kapaciteta prijevoza većeg od 15 tisuća kontejnerskih jedinica, u punoj duljini i širini broda.


Prihvat velikih brodova




Riječ je o projektu koji je Lučka uprava Rijeka prijavila na poziv europskog fonda CEF Blending u okviru Instrumenta za povezivanje Europe (CEF), a sufinanciranje je odobreno u rujnu 2018. godine.


Ukupna procijenjena vrijednost projekta iznosila 17.389.436,25 eura s PDV-om. Projekt je sufinanciran bespovratnim sredstvima sa 20 posto procijenjene vrijednosti, a preostalih 80 posto je financirano namjenskim sredstvima Lučke uprave Rijeka.



Obuhvaćao je radove na produbljenju morskog dna u duljini od sto metara, uz obalni zid južnog veza na kontejnerskom terminalu Jadranska vrata na Brajdici.


U zoni zahvata dubina mora uz obalni zid je povećana sa 11,5 metara na 16,5 metara. Realizacijom ovog projekta dubina mora u cijeloj dužini operativne obale – Kostrensko pristanište jug od 428 metara je izjednačena na najmanje 14,88 metar, čime je omogućen prihvat velikih kontejnerskih brodova uz operativnu obalu u punoj dužini i prestaje potreba za njihov privez na bovu na jugoistočnoj strani terminala.



Nakon provedenog postupka javne nabave, ugovor za izvođenje radova je potpisan 18. lipnja 2020. godine s tvrtkom NUOVA CO.ED.MAR S.r.l. (Italija). Radovi su započeli 24. kolovoza 2020. godine, a završili su 24. rujna ove godine. Tehnički pregled je obavljen 22. listopada 2024. godine.


Denis Vukorepa, ravnatelj Lučke uprave Rijeka, istaknuo je kako je na području riječke luke završeno ili je pri kraju devet projekata, vrijednih više od 150 milijuna eura, sufinanciranih iz europskih fondova s dvadeset do osamdeset i pet posto ukupno procijenjenih troškova.



– Očekujemo tehnički pregled projekta uređenja operativnih površina u lučkom bazenu Rijeka ovih dana, a imamo i novi projekt napajanja brodova električnom energijom s kopna, na oba kontejnerska terminala.


Projekt produbljenja na Brajdici bio je izuzetno zahtjevan i složen. Imamo ovdje brod dug 366 metara, a treba naglasiti da je još 2010. godine započet projekt izgradnje druge faze kontejnerskog terminala Brajdica, obale duge 328 metara, s dubinom od 14,8 metara.


Kada sam 2017. godine stupio na dužnost ravnatelja Lučke uprave, brodari su pitali što će biti s ovim terminalom, jer u servis ulaze sve veći brodovi, s većim gazom.


Tadašnje tehničke karakteristike terminala ne bi omogućile prihvat brodova poput ovoga. Trebalo je donijeti odluku i krenuti u ovu avanturu.


Bilo je skeptika, onih koji su pitali zašto to ne bi radio koncesionar, ali bio sam siguran da ćemo ovim projektom poslati snažnu poruku brodarima da će ovaj terminal biti konkurentan svim ostalim terminalima na sjevernom Jadranu.


U međuvremenu je realiziran i projekt terminala na Zagrebačkoj obali, tako da smo definitivno stabilizirali kontejnerski promet preko riječkog prometnog pravca, rekao je Vukorepa, najavivši daljnje produbljenje na zapadnoj i istočnoj strani terminala na dubinu od 16,5 metara.


Značajna ulaganja


Papagiannakis je istaknuo zadovoljstvo završetkom projekta koji je ocijenio izuzetno važnim ne samo za AGCT, nego i za riječku luku i prometni pravac.



– Sa završetkom ovog projekta moći ćemo privezati najveće brodove, duž 428 metara operativne obale, s minimalnom dubinom od 14,8 metara.


Još važnije, završetak projekta nam omogućava da istodobno privežemo dva broda na terminalu, čime očekujemo značajan rast produktivnosti, razine usluge i učinkovitosti terminala.


Završetak ovog projekta otvara put ka novoj fazi produbljivanja na 16,5 metara, kada ćemo imati mogućnost prihvata iduće generacije brodova koji će dolaziti u Rijeku, rekao je Papagiannakis, najavivši nova značajna ulaganja u terminal, najveća nakon 2011. godine, kada je AGCT, tvrtka u vlasništvu filipinskog ICTSI-ja koji drži 51 posto vlasništva, i Luke Rijeka d.d., s 49 postotnim udjelom, preuzela terminal u koncesiju.



– Uložit ćemo više od 35 milijuna dolara, u dvije nove obalne dizalice superpostpanamax generacije, dvije nove hibridne terminalske dizalice na kotačima čiju isporuku očekujemo u studenom iduće godine.


Vjerujemo da će to dodatno ojačati poziciju riječke luke i AGCT-a, kao prve luke za tržišta Hrvatske, Balkana i srednje Europe.


Cijenimo trud svih uključenih, u prvom redu Lučke uprave Rijeka, kao i resornog ministra koji razumiju važnost veće kompetitivnosti Rijeke na tržištu sjevernog Jadrana, kao i izvođača, nadzora i svih ostalih koji su sudjelovali u projektu, rekao je Papagiannakis.