iStock
Najviše su, kako je rekao Markota, nastradala sjeverozapadna područja Hrvatske
povezane vijesti
Temperature “ispod nule”, praćene suhim i hladnim zrakom i vjetrom početkom ovoga tjedna uzrokovale su znatne štete na voćnjacima, posebice na jabukama i kruškama, rekao je za Hinu predsjednik Hrvatske voćarske zajednice (HVZ) Branimir Markota, napominjući kako će se konačni efekti ovotjednog mraza i hladne fronte znati za nekoliko tjedana.
Početkom ovog tjedna, od noći nedjelje na ponedjeljak (6. na 7. travnja) zatim s ponedjeljka na utorak i utorka na srijedu, kako je naveo, došlo je ponovo do prodora hladnog zraka sa sjevera Europe i koji je dobrim dijelom zahvatio i Hrvatsku. Temperature su se spuštale, ovisno o dijelovima Hrvatske i ovisno o tome je li bilo naoblake i do minus pet stupnjeva Celzijusovih.
Obzirom da je u proteklih desetak dana bilo uglavnom toplo i sunčano, probujala je vegetacija i dobar dio voćnjaka, kazao je Markota, došao je u fazu cvatnje, kada su negativne temperature izuzetno opasne za razvoj ploda.
Te negativne temperature, praćene sa suhim i hladnim zrakom i vjetrom pojačale su hladnoću i došlo je do znatnijih šteta na voćnjacima diljem Hrvatske, istaknuo je.
Najviše su, kako je rekao Markota, nastradala sjeverozapadna područja Hrvatske – Međimurje, Bilogora, Moslavina i Podravina, a također i neki dijelovi Slavonije, pri čemu je od 40 do 90 posto cvatnje uništeno i to gotovo na svim sortama jabuka i krušaka.
Voćari koji nisu uspjeli zaštititi svoje voćnjake strojevima i sredstvima za zaštitu od mraza pretrpjeli su znatnu štetu, istaknuo je Markota, napominjući kako će se konačni efekti ovotjednog mraza i hladne fronte znati za nekoliko tjedana. No, u većem dijelu voćarskih krajeva već su pokrenute inicijative za proglašenje elementarne nepogode.
“Prognoza u iduća dva tjedna je dosta dobra, ali kako sam već prije rekao, ima još dosta do “ledenih svetaca”, kazao je Markota.
Naime, prema pučkom vjerovanju, mrazovi u Europi mogući su sve do “ledenih svetaca” od 11. do 14. svibnja (sveti Mamert, Pankracije, Servacije i Bonifacije) i “hladne Sofije”, 15. svibnja, kada može naglo zahladnjeti, podsjetio je.
