Pritisnuta zahtjevima država da se snize astronomske cijene energije, Europska komisija trebala bi danas predložiti načine za ograničavanje cijena plina na području Europske unije.

Budući da među članicama nema sloge oko pitanja kako to učiniti, Komisija će iznijeti nekoliko prijedloga o kojima će se izjasniti čelnici država članica na sastanku najavljenom za četvrtak i petak.

Glavni prijedlog Komisije je određivanje »dinamičke« gornje cijene plina, na virtualnoj burzi u Nizozemskoj (TTF), koja danas služi kao referentno mjerilo za kupoprodaju tog energenta u Europi.

Ta bi se »maksimalna« cijena određivala privremeno, u sljedećih nekoliko mjeseci, do Nove godine. Istodobno, oko Nove godine trebao bi se formirati novi burzovni mehanizam za određivanje cijena u EU-u, koji bi realnije odražavao stanje na tržištu te štitio kupce plina od špekulanata i prevelikih cjenovnih skokova, prema medijskim izvješćima.

Novo mjerilo

Time je Komisija djelomično uslišala zahtjeve više od 15 europskih zemalja koje uporno traže limitiranje veleprodajnih cijena plina u trenutku kada visoki troškovi za energiju ugrožavaju gospodarstvo i životni standard građana.

Međutim, određivanju gornje granice cijena protivi se skupina zemalja na čelu s Njemačkom, koja upozorava da to može potaknuti nestašicu plina u Europi, jer bi ga prodavači preusmjerili u dijelove svijeta koji su spremni platiti više.

Ursula von der Leyen, predsjednica Komisije, nedavno je rekla da burza TTF više ne odražava energetsku realnost Europe. Cijena plina tamo je pod velikim utjecajem onog zemnog, uvezenog iz Rusije koja je donedavno podmirivala 40 posto potreba Unije.

No, danas iz Rusije dolazi samo sedam posto, a glavninu čini ukapljeni plin iz Sjedinjenih Država, Katara i ostalih zemalja. Komisija stoga smatra da treba stvoriti novo referentno mjerilo za cijene plina u Europi, i to ukapljenog.

Dok toga nema, Komisija bi trebala dobiti mogućnost »privremenog« određivanja »maksimalne dinamičke cijene«.

– To bi pomoglo da se izbjegnu ekstremna kolebanja i cjenovni skokovi, kao i špekulacije koje mogu otežati opskrbu plinom u nekim državama članica, kaže Komisija u nacrtu prijedloga.

Puna skladišta

Komisija predlaže čelnicima država Unije i zajedničku nabavu plina, putem europske platforme koja bi koordinirala popunjavanje skladišta u državama.

Iako su europska skladišta u ovom trenutku gotovo zapunjena, treba već misliti godinu dana unaprijed. Zajednička je nabava potrebna jer bi problemi u opskrbi plinom iduće godine, prema Komisiji, mogli biti veći nego danas.

Prema planu Komisije, države članice trebale bi zajednički nabavljati barem 15 posto svojih zaliha plina, a energetskim kompanijama omogućiti formiranje europskog konzorcija, piše Bloomberg.

Nova referentna burza za cijene plina služila bi kao mjerilo za sljedeću sezonu zapunjavanja skladišta. Spomenuti prijedlozi bit će samo okvir za razgovor čelnika članica EU-a, koje se već nekoliko tjedana ne mogu dogovoriti oko toga kako smanjiti cijene plina.

Prema izvješćima, podjele među članicama ipak se smanjuju.

Hrvatska može biti dobitnica energetske krize

Financial Times jučer je objavio članak u kojem ističe da bi Hrvatska mogla iz europske energetske krize izaći kao »dobitnica«, zahvaljujući planovima za veliko proširenje kapaciteta Jadranskog naftovoda i terminala za ukapljeni plin u Omišlju.

Time bi se omogućila sigurna opskrba energijom ne samo Hrvatske, nego i članica EU-a poput Slovenije, Mađarske i Slovačke, uključujući Srbiju te Bosnu i Hercegovinu.

– Hrvatska ima dobre izglede da se pretvori u ulazna energetska vrata za brojne susjedne srednjoeuropske zemlje u sadašnjoj energetskoj geopolitičkoj situaciji, obilježenoj teškoćama pri uvozu energije iz Rusije, rekao je za list energetski stručnjak Igor Dekanić.

Londonski list dodaje da planirani »veliki investicijski ciklus u vjetroelektrane i sunčane elektrane« može Hrvatskoj omogućiti da postane »neto energetski izvoznik«.