Na svjetskim su burzama prošloga tjedna cijene dionica znatno porasle jer su makroekonomski podaci potaknuli nadu da bi gospodarstva SAD-a i eurozone mogla izbjeći recesiju, unatoč visokoj inflaciji i rastu kamatnih stopa.

Na Wall Streetu je Dow Jones porastao 1,8 posto, na 33.978 bodova, dok je S&P 500 skočio 2,5 posto, na 4.070 bodova, a Nasdaq indeks 4,3 posto, na 11.621 bod.

Rast indeksa ponajviše se zahvaljuje nadi ulagača da će se američko gospodarstvo ‘mekano prizemljiti’ i tako izbjeći recesiju.

U posljednjem lanjskom tromjesečju bruto domaći proizvod (BDP) porastao je 2,9 posto na anualiziranoj razini, blago iznad očekivanja analitičara, unatoč lanjskom agresivnom povećanju kamatnih stopa američke središnje banke.

Pritom su inflacijski pritisci popustili, dok je tržište rada i dalje solidno čvrsto, premda je potražnja ponešto oslabila.

Sve je to, kaže David Carter, direktor u JPMorgan Private Bank, mač s dvije oštrice jer bi Fed mogao zadržati ključne kamate na restriktivnim razinama dulje vrijeme.

„U novim gospodarskim izvješćima ima ponešto za svakoga: za sanjare koji smatraju da se gospodarstvo dovoljno usporilo da bi Fed mogao zastati, ali i pesimiste koji smatraju da je rast još presnažan da bi Fed odstupio. Nada nije investicijska strategija, a ekonomske činjenice mogle bi uskoro pritisnuti tržište”, kaže David Carter.

Ulagači se nadaju da će američka središnja banka na sjednici u veljači kamate povećati za samo 0,25 postotnih bodova, a ne za 0,50 bodova, kao na posljednjoj lanjskoj sjednici.

Uz to, nadaju se da bi konačna kamata, na kojoj bi Fed zaustavio ciklus povećanja, mogla iznositi manje od 5 posto, premda je većina čelnika Feda poručila da će trebati povećati kamate iznad razine od 5 posto kako bi se suzbila inflacija.

U fokusu ulagača su i poslovni rezultati kompanija, koje su pod pritiskom zbog visoke inflacije i usporavanja rasta gospodarstva.

Izvješća je dosad objavilo više od 145 kompanija iz sastava S&P 500 indeksa, od čega ih je gotovo 68 posto ostvarilo veću dobit nego što se očekivalo.

No, analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da su zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u četvrtom lanjskom tromjesečju pale za 2,9 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije, dok se još početkom godine očekivao pad zarada za 1,6 posto.

Ako zarade doista padnu, bio bi to njihov prvi pad od 2020. godine.

I na većini europskih burzi cijene su dionica prošloga tjedna porasle. Doduše, londonski FTSE indeks oslabio je 0,05 posto, na 7.765 bodova, no frankfurtski DAX porastao je 0,8 posto, na 15.150 bodova, a pariški CAC 1,5 posto, na 7.097 bodova.

Na tržištima vlada optimistično raspoloženje jer su makroekonomski podaci, objavljeni prošloga tjedna, potaknuli nadu da bi gospodarstvo eurozone moglo izbjeći recesiju, unatoč energetskoj krizi i premda Europska središnja banka podiže kamatne stope kako bi suzbila inflaciju.

Crobexi skočili više od 2,5 posto

Crobex indeksi Zagrebačke burze protekli su tjedan snažno porasli, nadoknadivši gubitke iz tjedna ranije, pa su, uz povećani promet, dosegnuli najviše razine u otprilike osam mjeseci.

Crobex indeks porastao je prošloga tjedna 2,58 posto, na 2.122 boda, a Crobex10 za 3,3 posto, na 1.244 boda.

Oba su indeksa tako nadoknadila gubitak od otprilike 2 posto koji su zabilježili u tjednu ranije. Crobex je sada na najvišoj razini od početka svibnja, a Crobex10 od početka lipnja prošle godine.

Među sektorskim indeksima najviše je porastao Crobexindustrija, za 3,81 posto, dok je najviše pao Crobexkonstrukt, za 2,61 posto.

Redovni promet dionicama iznosio je 4,3 milijuna kuna, otprilike 200 tisuća više nego tjedan dana ranije. Uz to, ostvareno je i 1,85 milijuna eura blok prometa, pri čemu dionicom Imperial Riviere 1,58 milijuna eura, po cijeni dionice od 105 eura, a dionicom Zagrebačke banke 270 tisuća eura, po cijeni od 9,78 eura.

Dionica Zagrebačke banke u redovnom trgovanju bila je najlikvidnija, sa 695 tisuća eura prometa. Cijena joj je skočila 2,53 posto, na 9,72 eura.

Po likvidnosti je slijedila dionica Podravke, kojom je ostvareno 559 tisuća eura. Cijena joj je skočila 5,52 posto, na 95,6 eura.

Za više od 5 posto porasla je i cijena dionice Spana, tj. za 5,26 posto, na 40 eura. Njome je ostvareno 377,5 tisuća eura prometa.

Značajni promet, 340 tisuća eura, imala je i dionica HT-a, koja je poskupjela 2,52 posto, na 24,4 eura.

Najveća dobitnica među likvidnijima bila je dionica Ericssona Nikole Tesle, koja je poskupjela gotovo 7 posto, na 245 eura.

Veće dobitnice bile su i dionice Brodogradilišta Viktor Lenac, za 6,25 posto, na 2,38 eura, te redovna Adrisa, koja je poskupjela gotovo 6 posto, na 62 eura.

Istodobno, najviše je među likivdnijima pala cijena dionice Kutjeva, za 195 tisuća eura, i to za 5,19 posto, na 6,4 eura.

Na ZSE se protekloga tjedna trgovalo s ukupno 53 dionice, pri čemu je cijena njih 27 porasla, 18 pala, a osam stagnirala.