Nakon propasti banaka u SAD-u, prvo Silicon Valley Bank (SVB), a onda i Signature Banke, povezane s kriptovalutama, probleme s bankarskim sektorom počela je osjećati i Europa, kroz pad vrijednosti dionica Credit Suisse banke, koja se također našla u problemima. To je odmah povuklo pitanje izloženosti i drugih europskih banaka i potencijalnog sistemskog rizika, što Europska središnja banka već provjerava. Tržišta kapitala u SAD-u i Europi odmah su reagirala, zabilježivši strmi pad, a cijela situacija podsjeća na bankovnu zarazu koja se također iz SAD-a u Europu širila tijekom zadnje velike krize 2008., kada je propao bankarski div Lehman Brothers.

Tada je kriza krenula s hipotekarnog tržišta u SAD-u, a onda se preko bankarskog sektora prelila u Europu. Sada se Silicon Valley, koji je vezan na IT sektor, startupe i tehnološki sektor prvo suočio sa značajnim odljevom depozita jer su tvrtke u potrebi za financiranjem posegnule za vlastitim sredstvima umjesto da se financiraju na tržištu želeći izbjeći više kamate. Kamate su pak porasle jer američki Fed oštro podiže ključne stope u borbi protiv inflacije. Kako rastu tekuće kamate, tako pada vrijednost ranije izdanih obveznica koje su neke banke, poput Silicon Valleya koji ih je puno pokupovao, bile prisiljene prodavati da bi namirile potrebe za likvidnošću. Tako je nastajao gubitak. Fed i ministarstvo financija SAD-a brzo su reagirali da spriječe širenje krize, pa je odlučeno da se osiguraju svi depoziti u ukupnom iznosu. To je već proglašeno novim bailout-om, odnosno spašavanjem bankarskog sustava, no de facto su zaštićeni štediše. Banci je pak u pomoć pritekla HSBC banka, preuzevši je.

Što se tiče Credit Suisse, banka je zabilježila gubitak, odnosno utvrdila »značajnu slabost« u financijskim izvješćima za prethodne dvije godine, a ostala bez podrške glavnog dioničara. Objavljeno je stoga da će od švicarske središnje banke posuditi do 50 milijardi franaka kako bi ojačala likvidnost.

Postavilo se pitanje izloženosti prije svega španjolskih banaka Credit Suisse, no neizvjesnost je donekle ublažena viješću da je izloženost navodno smanjena na manje od milijardu eura. Predsjedatelj sastanaka ministara financija eurozone Paschal Donohoe jučer je umirivao javnost poručivši da europske banke imaju dovoljno rezervi kapitala i mogu se nositi s trenutnim previranjima. Rezerve kapitala, rekao je, omogućuju im upravljanje trenutnim rizicima za bankarski i globalni financijski sustav. Dodao je da ipak nema mjesta za stav »lako ćemo«, te priznao da ga situacija ipak pomalo brine.

ECB diže kamate

Zbog bankarske krize koja je na pomolu spekuliralo se da će i Fed i ECB usporiti s podizanjem ključnih kamatnih stopa, no ECB je upravo jučer dodatno povećao svoje tri ključne stope za 50 baznih bodova. Kamatna stopa za glavne operacije refinanciranja iznosit će od 22. ožujka 3,50 posto, kamatna stopa za mogućnost posudbe na kraju dana 3,75 posto, a kamatna stopa na novčani depozit 3 posto. U priopćenju s jučerašnje sjednice ECB-a poslana je poruka i o aktualnoj situaciji, pa je tako poručeno da »Upravno vijeće pomno prati trenutačne tržišne napetosti i spremno je poduzeti mjere koje budu potrebne kako bi očuvalo stabilnost cijena i financijsku stabilnost u europodručju«.

– Bankarski sektor europodručja otporan je jer ima dobre kapitalne i likvidnosne pozicije. U svakom slučaju, ECB raspolaže instrumentima politike kojima može pružiti likvidnosnu potporu financijskom sustavu europodručja u slučaju potrebe i očuvati neometanu transmisiju monetarne politike, kaže ECB. Hrvatsku narodnu banku smo odmah zatražili komentar o ovoj situaciji te smo pitali jesu li banke u Hrvatskoj, kroz svoje grupe naravno, izložene ovim događanjima i potencijalnim gubicima. Iz HNB-a su odgovorili da je »kapitalna i likvidnosna pozicija hrvatskog bankovnog sustava visoka i značajno iznad prosjeka Europske unije, a sustav u cjelini siguran i stabilan«.

– Prosječna stopa redovnoga osnovnoga kapitala za RH iznosi 23,7 posto, a za EU 16,3 posto, dok koeficijent likvidnosne pokrivenosti (LCR) za Hrvatsku iznosi 242,4 posto, a za EU 162,5 posto, poručuje HNB. No, za informacije vezane za izloženost inozemnih bankovnih Grupa koje su vlasnice domaćih kreditnih institucija uputili su nas da se »obratimo tim bankovnim Grupama.«

Sistemski rizik

Hrvatskoj udruzi banaka stoga smo postavili ista pitanja. HUB tvrdi da su »aktualna događanja u SAD-u i Švicarskoj nastala zbog specifičnih okolnosti te nemaju značajan utjecaj na bankarski sustav u Hrvatskoj«. Ponavljaju što je rekao i HNB da je stopa adekvatnosti ukupnoga kapitala potkraj 2022. iznosila 24,6 posto, što, kažu, »hrvatski bankarski sustav čini jednim od najbolje kapitaliziranih sustava u svijetu«. Ujedno je, dodaju, »naš bankarski sustav i jedan od najlikvidnijih sustava na svijetu s likvidnosnom pokrivenošću od 242 posto što je daleko više od zakonom predviđenih 100 posto«.

– Također, banke su u protekloj godini provedbom odgovorne i dugoročno održive poslovne politike ostvarile dobre rezultate poslovanja te svi pokazatelji ukazuju na stabilnost bankarskog sustava, što ga čini otpornim na različite ekonomske šokove. Ulazak u europodručje dodatan je osigurač stabilnosti za financijski sustav u Hrvatskoj zbog dodatnih izvora financiranja koji su na raspolaganju, ali i činjenice da smo u bankovnoj uniji koja omogućuje bankama u EU-u da postanu otpornije i sposobne nositi se sa svim financijskim krizama u budućnosti. Važno je istaknuti da su središnje banke u SAD-u i Švicarskoj pružile podršku bankama što dodatno sprečava razvoj financijske krize, zaključuje HUB.