Obvezni mirovinski fondovi krajem lipnja raspolagali su neto imovinom od 21,6 milijardi eura, što je u odnosu na kraj svibnja rast od 293,5 milijuna eura, odnosno za 1,4 posto, pokazuje mjesečno izvješće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa), a u odnosu na kraj prošle godine imovina obveznih mirovinskih fondova veća je za 1,46 milijardi eura.

Mirovinski fondovi i dalje najviše ulažu u obveznice, no ta se ulaganja polako smanjuju. Hanfino izvješće pokazuje da su ulaganja mirovinaca u obveznice na kraju lipnja iznosila 13,2 milijarde eura te su za 0,5 posto manja u odnosu na kraj svibnja, a čine najveći dio imovine fondova od 61,2 posto u odnosu na 61,7 posto imovine fondova s kraja svibnja. Istodobno su se povećala ulaganja u dionice, za 0,3 posto u odnosu na mjesec prije, te su ona na kraju lipnja iznosila 23,4 posto imovine OMF-ova, odnosno 5,1 milijardu eura. Pritom su ulaganja u domaće dionice činila 13,6 posto, a ulaganja u strane dionice 9,8 posto imovine obveznih mirovinskih fondova.

Institucionalni ulagači

Mirovinci su tako počeli sa smanjenjem ulaganja u državne dužničke papire, a povećanjem investicija u blago rizičnije oblike ulaganja, poput dionica, što im je omogućeno izmjenama četiriju »mirovinskih« zakona početkom godine, a ujedno je i preporuka OECD-a. Još u svibnju obvezni mirovinski fondovi bilježili su rast ulaganja u obveznice u odnosu na ranije mjesece pa su krajem petog ovogodišnjeg mjeseca u odnosu na kraj prošle godine povećali ulaganja u državne obveznice, s 52,79 posto na 61,7 posto imovine, a istodobno smanjili ulaganja u dionice s 13,66 posto porfelja na kraju prošle godine na 23,1 posto imovine na kraju svibnja.

Zanimljivo je da su mirovinci prošle godine ipak smanjili ulaganja u obveznice u odnosu na 2022. godinu, i to sa 63,4 posto, koliko je krajem 2022. iznosio udio državnih obveznica u portfeljima OMF-ova, na 52,79 posto imovine na kraju 2023., da bi u nastavku ove godine ulaganja u dužničke vrijednosnice opet počeo rasti, što i ne čudi s obzirom na učestala izdanja kratkoročnih i dugoročnih vrijednosnih papira Ministarstva financija koja su mogli upisati i građani, ali i mirovinski fondovi kao institucionalni ulagači.

Od ostalih oblika ulaganja obveznih mirovinskih fondova najzastupljenija su ulaganja u investicijske fondove s 2,2 milijarde eura i udjelom od 10 posto imovine te se njihov udio u ukupnoj imovini smanjio za 0,2 posto u odnosu na prethodni mjesec. Novac i depoziti činili su u lipnju 4,4 posto imovine OMF-ova, odnosno 958,2 milijuna eura.

Ulaganja u nekretnine

Uz najavljeni aternativni investicijski fond – u koji će mirovinski fondovi A i B kategorije moći uložiti pet posto kapitalizirane mirovinske štednje uz državno jamstvo povrata uloženog – obveznim mirovinskim fondovima od ove je godine moguće ulaganje i u nekretnine, koje fondovima predstavljaju »zaštitu od inflacije.« Početkom godine Udruga društava za upravljanjem mirovinskim fondovima najavila je da će dio ulaganja »preseliti« iz obveznica u nekretnine koje ne namjeravaju prodavati u kratkom roku te u nekretninske fondove i dionice tvrtki koje se bave ulaganjima u nekretnine, no za to još čekaju donošenje pravilnika.

Prinosi za sve tri kategorije obveznih mirovinskih fondova rastu iz mjeseca u mjesec, a od početka godine porasli su za 6,5 posto za mirovinske fondove A kategorije, za 4,5 posto porasli su prinosi fondova B kategorije, a za fonodve C kategorije prinosi su od početka godine porasli za jedan posto. Obvezni mirovinski fondovi imali su na kraju lipnja ukupno 2.280.744 člana, odnosno 8.607 članova ili 0,4 posto više u odnosu na prethodni mjesec. Pritom se u kategoriji B nalazilo 79,6 posto, u kategoriji A 15,9 posto, a u kategoriji C 4,5 posto ukupnog broja članova OMF-ova.

Rast prometa na Zagrebačkoj burzi

Ukupni promet na Zagrebačkoj burzi u lipnju je iznosio je 31 milijun eura, što predstavlja rast od 3,2 posto u odnosu na svibanj, dok je ukupni promet u prvih šest mjeseci iznosio 204,2 milijuna eura, što je za gotovo 50 posto više u odnosu na ukupni promet u prvom polugodištu prethodne godine, pokazuje Hanfino izvješće. Tržišna kapitalizacija Zagrebačke burze smanjila se u lipnju za 0,2 posto u odnosu na prethodni mjesec i iznosila je 44,8 milijardi eura, od čega su 24,9 milijardi eura činile dionice, 18 milijardi eura obveznice, 1,8 milijardi eura instrumenti tržišta novca, a 51 milijuna eura ETF-ovi (fondovi koji se prodaju na burzi, a nemaju aktivni menadžment). No, u odnosu na početak godine tržišna kapitalizacija se povećala za 13,2 posto.

U šest mjeseci naplaćena premija 953,3 milijuna eura

U lipnju je u Hrvatskoj poslovalo ukupno 14 društava za osiguranje. Ukupna naplaćena premija u prvih šest mjeseci iznosila je 953,3 milijuna eura, od čega se 175,5 milijuna ili 18,5 posto odnosi na premiju životnih osiguranja, a 776,8 milijuna eura ili 81,5 posto na premiju neživotnih osiguranja. Iznos likvidiranih šteta u prvih šest mjeseci 2024. iznosio je 654,7 milijuna eura.