U Zračnoj luci Rijeka broj naleta je smanjio samo niskobudžetni Eurowings pa će ih u srpnju biti ukupno 26 / NL arhiva
U Zračnoj luci Rijeka broj naleta smanjio je samo niskobudžetni Eurowings pa će tako tijekom srpnja umjesto devet iz Stuttgarta letjeti šest puta
povezane vijesti
Prijevoznici iz Lufthansa grupacije, Eurowings, Lufthansa i Austrian Airlines, otkazali su ukupno 55 povratnih letova prema hrvatskim zračnim lukama najavljenih za srpanj ove godine, sve kako bi osigurali redovno odvijanje operacija zbog nedostatka radne snage kod samih prijevoznika, ali i u zračnim lukama prema kojima prometuju, piše Croatian Aviation. Riječ je o letovima za Zagreb, Pulu, Rijeku, Zadar, Split i Dubrovnik.
Naime, proteklog vikenda Lufthansa je objavila kako će morati otkazati dodatnih 2.000 letova tijekom ljeta, povrh onoga što su već otkazivali. Ranije ovog mjeseca, ovaj je zrakoplovni gigant morao otkazati 900 letova, uglavnom iz njihovih baza u Frankfurtu i Münchenu. Glavni razlog ove odluke je nedostatak osoblja, budući da se tržište rada u avioprijevozu tek treba oporaviti od pandemije, s time da se većina otkazanih linija odnosi na domaće linije unutar Njemačke.
I COVID-19 još utječe na aviopromet
Na avioindustriju utječu i inflacija, rat u Ukrajini, ali i još uvijek COVID-19. Tako primjerice, politika nulte tolerancije na COVID-19 u Kini, drugom najvećem tržištu na svijetu za avioprijevoz za avioindustriju i dalje znači izostanak velikog potencijalnog prometa putnika. Naime, podaci IATA-e pokazuju kako je samo kinesko domaće tržište činilo oko 10 posto globalnog avioprometa u 2019. Raniji odmak od kineske politike bi, naravno, poboljšao izglede za industriju, dok produljena provedba politike nulte tolerancije na COVID-19 nastavlja depresirati drugo najveće domaće tržište na svijetu. U Europi će, pak, kažu u IATA-i, rat Rusije i Ukrajine nastaviti remetiti obrasce putovanja unutar Europe te između Europe i Azije i Pacifika. Međutim, ne očekuje se da će rat poremetiti oporavak putovanja, s tim da će se regija 2022. približiti profitabilnosti, kapaciteti se vraćaju na 90 posto pretpandmijske razine, a prihod po kilometru na nešto više od 80 posto razine iz 2019. |
Udruženo oglašavanje
U Zračnoj luci Rijeka broj naleta smanjio je samo niskobudžetni Eurowings pa će tako tijekom srpnja umjesto devet iz Stuttgarta letjeti šest puta. Iz Düsseldorfa će Eurowingsovi avioni umjesto najavljenih 14 naleta, letjeti 11 puta, a iz Kölna umjesto najavljenih 13, ukupno devet puta.
Ukupno je tako Eurowings za Zračnu luku Rijeka tijekom srpnja ukinuo deset letova, dok ih je od ukupnog broja ostalo 26.
Govoreći o tome što ova otkazivanja znače za turizam regije, Irena Peršić Živadinov, direktorica Turističke zajednice (TZ) Kvarnera kazala je kako to sigurno nije dobro.
Irena Peršić Živadinov / Foto VEDRAN KARUZA
– Nažalost, vidimo kako aviokompanije u cijeloj Europi imaju problema, postoji ogroman nedostatak radne snage kod zračnih prijevoznika pa tako i u samim zračnim lukama i to se sada u špici sezone manifestira ovakvim smanjivanjem broja letova. No to svakako nije dobro ni za imidž same naše destinacije, kazala je direktorica TZ-a Kvarner te dodala kako Kvarner u smislu broja dolazaka gostiju neće puno osjetiti taj manjak jer je u regiju u pretpandemijsko vrijeme tek oko 3 posto gostiju dolazilo avionom, s obzirom na to da je Kvarner dominantno automobilska destinacija. Međutim, Kvarner je ove godine vratio velik broj letova i osjeti se oporavak avioprometa koji je stradao tijekom protekle dvije godine, a usto, u vraćanje avioprometa ulažu se značajna sredstva.
– Ulaganjem u aviopromet kroz udruženo oglašavanje s aviokompanijama mi sigurno postajemo dostupniji, otvaraju se i nove mogućnosti za kraće boravke na destinaciji i slično. A na taj način se u konačnici otvaramo i nekim novim gostima koji radije za put koriste avion. Udružena sredstva koja se ulažu u suradnji sa svim ostalim partnerima svakako doprinose razvoju avioprometa i dolasku kompanija u ZL Rijeka pa tim više ovakve vijesti ni za imidž same destinacije nisu dobre, dodala je direktorica županijskog TZ-a.
Dok je Lufthansa Grupa smanjila broj letova, jučer su iz najvećeg europskog touroperatora TUI-ja, sa sjedištem u Berlinu, objavili kako planiraju angažirati dodatne rezervne zrakoplove na vrhuncu sezone, unatoč nedostatku radnika u zrakoplovnom sektoru. Kompanija je naglasila da je povećala broj radnika u službi korisničke podrške i da turiste savjetuje kako što brže proći proceduru u zračnim lukama, dok njemačka vlada spas vidi u dovođenju stranih radnika.
Nedostatak personala, ali i sve češći štrajkovi onih koji su zaposleni u aviokompanijama, primjerice radnika Ryanaira, gorući su problem avioindustrije, ali ne i jedini.
Sukob na relaciji aerodromi – prijevoznici
Noćna mora postaje stvarnost. Slikovito je poručio čelnik IATA-e govoreći o još jednom poskupljenju s kojim se zračni prijevoznici moraju nositi, a to je rast cijena, odnosno pristojbi koje plaćaju samim zračnim lukama. Naime, Walsh je kazao kako je Heathrowu dopušteno povećati cijene za 50 posto. Schiphol je potvrdio povećanje od 37 posto za razdoblje 2022. – 2024., a primjerice Dublin se pridružio skupini, želeći povećanje od 80 posto od 2023. do 2026. Od 100 najvećih zračnih luka, više od polovine najavilo je povećanja davanja za ovu i iduću godinu očekujući da će im njihovi klijenti nadoknaditi prihode koje nisu ostvarili tijekom pandemije. – To je kao da kažete, cijenjeni kupče, danas vam kavu naplaćujemo duplo jer je jučer niste mogli kupiti. Tko bi to prihvatio, kazao je Walsh navodeći kako je rijetka regulatorna uspješna priča Španjolska gdje je vlada odbila španjolske zračne luke u nastojanju da gubitak od 2,4 milijarde dolara iz pandemije sada prebace na prijevoznike. Na ove prozivke udruženja aviokompanija, odgovorili su svjetskoj udruzi aerodroma Airoports Council International navodeći, uz ostalo, kako su zračne luke izgubile 65,5 milijardi dolara samo u 2020. Kao i u mnogim drugim područjima poslovanja, troškovi su porasli dok prihodi ne drže korak. – Čak i uz značajno smanjenje troškova tijekom pandemije, financijski stres koji su pretrpjeli operateri zračnih luka zbog gubitaka u putničkom prometu sada je neodrživ i ne može se apsorbirati. U osnovi, zračne luke će uvijek ostati infrastrukturno intenzivne tvrtke, što znači neizbježno visoke fiksne troškove koji se moraju financirati. Zračne su se pristojbe, koje plaćaju aviokompanije, smanjivale prije pandemije u svim regijama. Globalne zračne pristojbe po putniku u prosjeku su realno smanjene za otprilike 20 posto u petogodišnjem razdoblju prije pandemije, uzvratili su iz udruženja zračnih luka. |
Financijski rezultati
Naime, dok s jedne strane nedostatak osoblja, kako u zračnim lukama, tako i samog kabinskog osoblja, pritišće kompanije, tako na njihovo poslovanje snažno utječe porast cijena energenata, prije svega goriva zbog čega su ove godine poskupljivali svoje usluge. Avioprijevoz se tek počeo oporavljati od dvije za avioprijevoznike jako teške pandemijske godine u kojima su najviše stradali upravo »avijacija« i kruzing, što se tiče turističkog sektora. Otkazani letovi i kaos u mnogim europskim i američkim zračnim lukama direktna su posljedica svega toga.
Hoće li se u ovakvim okolnostima aviopromet i same kompanije oporaviti, raspravljalo se ovih dana na godišnjoj konferenciji najvećeg svjetskog udruženja avioprometa (The International Air Transport Association – IATA) u Dohi. IATA je u svojim prognozama ustvari najavila ubrzanje oporavka financijskih rezultata zračne industrije za 2022. Naime, očekuje se da će se gubici industrije smanjiti na 9,7 milijardi dolara, što znači poboljšanje u prognozama s obzirom na to da su u startu u IATA-i za ovu godinu računali na gubitak svjetske avioindustrije od 11,6 milijardi dolara. Inače, zrakoplovna je industrija u prvoj godini pandemije ostvarila gubitak od čak 137,7 milijardi dolara, a lani od 42,1 milijarde dolara. S time da se računa da bi industrija globalno mogla početi profitabilno poslovati nagodinu jer u Sjevernoj Americi već ove godine zrakoplovne kompanije računaju na 8,8 milijardi dolara dobiti.
Povećanje učinkovitosti pomaže zračnim prijevoznicima da smanje gubitke čak i uz rastuće troškove rada i goriva, a što je potaknuto povećanjem cijene nafte od 40 posto. Doduše samo zasad. Optimizam zrakoplovna industrija prije svega temelji na rastućoj potražnji za letovima te bi se broj putnika prema ovim prognozama ove godine trebao vratiti na 83 posto prijepandemijskih brojki, a teretni promet trebao bi doseći rekordne razine.
– Vrijeme je za optimizam, čak i ako još uvijek postoje izazovi u pogledu troškova, posebice goriva, i nekih dugotrajnih ograničenja na nekoliko ključnih tržišta, rekao je Willie Walsh, glavni direktor IATA-e te poručio kako je glavni izazov za 2022. držati troškove pod kontrolom.
Rast troškova
Očekuje se da će prihodi od putnika ove godine iznositi 498 milijardi dolara, što je više nego dvostruko više od 239 milijardi dolara ostvarenih lani. Očekuje se i da će prihodi od teretnog prometa iznositi 191 milijardu dolara što je neznatno manje od 204 milijarde dolara zabilježenih 2021., ali gotovo dvostruko više od 100 milijardi dolara postignutih 2019.
Najveća stavka u troškovima ove godine aviokompanijama sa 192 milijarde dolara je – gorivo. Ono će činiti oko četvrtinu troškova, dok je lani činilo 19 posto od ukupnih troškova. Očekuje se da će zrakoplovne tvrtke potrošiti 321 milijardu litara goriva u 2022. u usporedbi s 359 milijardi litara potrošenih u 2019. Dakle, troše manje, a plaćaju više.
Brnjac: Najveći broj turista nam dolazi automobilima
Otkazivanje avioletova za naš list komentirala je i ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac. – Žao nam zbog otkazivanja nekoliko tisuća linija Lufthanse diljem Europe, a ne samo u Hrvatskoj, kao i putnika koji zbog ove situacije moraju mijenjati planove vezano uz svoja putovanja. Hrvatska je tijekom ove godine s različitim avioprijevoznicima povezana s brojnim europskim i svjetskim destinacijama. S druge strane, najveći broj turista u Hrvatsku dolazi automobilima, što znači da im trenutačni zastoji neće značajno utjecati na planove za odmor. Uzimajući u obzir skorašnje otvorenje Pelješkog mosta te lakši pristup krajnjem jugu Hrvatske cestovnim putem, vjerujemo kako će veliki broj turista doći u sve dijelove Hrvatske. Podsjetila bih kako je i tijekom posljednje dvije godine kada je avioindustrija bila izrazito pogođena pandemijom COVID-19, veliki broj turista odabrao upravo Hrvatsku kao svoju destinaciju. Vjerujemo kako će se ova situacija što prije pozitivno razriješiti te time dodatno potaknuti što kvalitetnije tokove u Europi i svijetu, istakla je Brnjac. |
Nikolina Brnjac / Foto VEDRAN KARUZA
Radna snaga je druga najviša stavka operativnih troškova za zračne prijevoznike. Očekuje se da će izravna zaposlenost u sektoru dosegnuti 2,7 milijuna ljudi, što je porast od 4,3 posto u odnosu na 2021., budući da se industrija obnavlja od značajnog pada aktivnosti 2020. godine. Međutim, zaposlenost je još uvijek nešto ispod 2,93 milijuna radnih mjesta u 2019. i očekuje se da će ostati ispod ovoj razini neko vrijeme. Pri čemu je vrijeme koje je potrebno za obuku novih kadrova kako bi bili doista spremni za posao dodatni izazov za aviokompanije. Pa u IATA-i priznaju kako kašnjenja u zapošljavanju i manjak personala mogu djelovati kao ograničenje za sposobnost avioprijevoznika da zadovolji potražnju putnika.
