I Riječane čeka povećanje poreza na dohodak jer se ukidanjem prireza, što je odluka Vlade, otvara jaz u proračunima lokalnih jedinica, koji pak one sada mogu popuniti autonomnim odlukama o povećanju poreza na dohodak.

Neki ovaj potez središnje fiskalne vlasti vide kao pozitivno poticanje konkurencije na lokalnoj razini, a neki kao čisti politički manevar gdje se pogotovo velike gradove stavilo u situaciju da u izbornoj godini moraju povećavati porez.

Ako se pak poveća porezno opterećenje rada, da bi radniku plaća ostala ista, poslodavce to tjera u povećanje »bruta«. Tvrde da plaće sada ionako povećavaju jer žele zadržati radnike u uvjetima njihovog općeg nedostatka te rasta cijena.

Maša Smokrović, predsjednica HUP-a Podružnice Rijeka, smatra da se u Rijeci uopće nije trebalo ići s povećanjem poreza jer će, tvrdi, ukidanje prireza proračunu odnijeti znatno manje no što će predloženo povećanje stopa poreza donijeti.

– Grad je u prijedlogu proračuna za 2024. predvidio 93 milijuna eura s osnove poreza na dohodak. Znači da će se sljedeće godine u gradsku blagajnu uplatiti oko 33 milijuna eura više s osnove poreza na dohodak, nasuprot 12 milijuna eura koliko bi odnijelo ukidanje prireza.

Brojevi pokazuju kako nema nikakve potrebe za povećanje stopa poreza, ali ima prostora za smanjenje poreznog opterećenja, ne samo za ukidanje prireza. Više recentnih znanstvenih istraživanja pokazuje da porezno rasterećenje dohotka za jedan postotni bod diže rast BDP-a do 2 posto.

Uspoređujući našu županiju s drugim županijama, naša županija ima drugi najmanji porast BDP per capita u proteklih 10 godina (u biti stagnira), a bilježimo i drugi najveći pad bruto dodane vrijednosti od -0,4 posto (lošija od nas je samo Sisačko-moslavačka županija), dok riječki poduzetnici bilježe najveći prosječni petogodišnji pad investicija.

Interes svih nas poduzetnika je poboljšanje i rast poslovnih aktivnosti, pokretanje novih projekata i investicija. U ovoj situaciji prebacivanja odlučivanja o visini poreznih stopa s državne na lokalnu razinu vidimo priliku da gradovi i općine napokon mogu upravljati prihodima te poreznom politikom utjecati na osnaživanje poslovne aktivnosti na svom području. N

adam se da je ova autonomija u određivanju stopa poreza na dohodak samo jedna od prvih u nizu. To potiče konkurenciju među jedinicama lokalne samouprave, poboljšava poslovnu klimu, dinamizira poduzetništvo i gospodarska kretanja u cjelini.

Ne drži vodu

Ne bi li bilo bolje da se išlo na smanjivanje broja tih jedinica lokalne samouprave kojih je 556, nego da se uvodi neka »konkurencija« u ionako glomazni sustav, pun asimetrija kada je u pitanju i razina prihoda i razina kompetencija i servisa pojedinih jedinica. Čuli smo nedavno od stručnjaka da je normalno da Rijeka ima veće poreze u odnosu na okolicu kada de facto cijela aglomeracija koristi njene servise i infrastrukturu, što kažete na to?

– Prirodna pozicija poduzetnika i Hrvatske udruge poslodavaca je zagovarati niže porezno opterećenje, manje birokracije i manju, a efikasnu državu jer je to put prema jednostavnijem i efikasnijem poslovanju, osigurava jačanje investicija i zapošljavanja, a time i snagu gospodarstva.

Istaknula bih i da takav zamah, osiguran nižim poreznim teretom, širi poreznu bazu, a time i potencijal poreznih prihoda, stoga sam u tom kontekstu prethodno istaknula da se autonomija lokalnih jedinica u određivanju poreznih stopa može koristiti kao komparativna prednost.

Pritom nam je istovremeno u interesu imati funkcionalne i jake lokalne jedinice koje osiguravaju visoki standard infrastrukture i usluge za svoje građane i poduzetnike, stoga je postizanje balansa u razini opterećenja i kvaliteti usluga i infrastrukture ključno.

U Rijeci bi se trebao povećati i paušalni porez po krevetu za iznajmljivače i porez na kuće za odmor, što su prijedlozi koji su naišli na velike kritike dijela javnosti. Gradonačelnik ih pak tumači kao doprinos padu cijena dugoročnog najma kojeg kronično nedostaje i koji je skup. Hoće li to uistinu potaknuti nekoga da umjesto u kratkoročni, ide u dugoročni najam?

– U Rijeci kronično nedostaje stanova za najam i velika potražnja generira sve skuplji najam. Iskreno, ne vidim vezu između podizanja poreznog opterećenja građana i prelaska iz kratkoročnog u dugoročni najam. Vidim samo priliku da se ovim obrazloženjem, koje ne drži vodu, ponovno opterete građani i to oni koji rade i stvaraju.

Ako se razmišlja o podizanju paušalnog poreza za iznajmljivače, izuzetno je važno da se razradi pravični model, jer treba razlikovati obitelji i umirovljenike koji imaju jedan apartman i njime dopunjuju kućni budžet od onih kojima iznajmljivanje više jedinica predstavlja jedini prihod i zamjenjuje radni odnos.

Prazni izlozi

Ipak, nema dovoljno stambenog prostora, a s druge strane, gradu se dešava brutalna apartmanizacija. Što o tome mislite i kako tu pomiriti interes građana koji žive od turizma i javni interes dostupnijeg stanovanja?

– Naš gradonačelnik i lokalna vlast trebali bi biti najbolje upoznati s time koliko projekata izgradnje stambenih zgrada stoji i zašto stoji. Nekontrolirano povećanje broja apartmana za kratkoročni najam riješit će novi Zakon o turizmu kojim će se gradovima i općinama dati ovlasti i alate da upravljaju količinom istih. Na lokalnoj upravi je da time aktivno upravlja.

S druge strane, prema nekim procjenama u Rijeci je oko 30.000 neiskorištenih stanova čije vlasnike i Vlada, u sklopu strategije stanovanja, planira uskoro na neki način potaknuti na iznajmljivanje. Mnogi smatraju da treba uvesti porez na imovinu, pogotovo neiskorištenu. Što vi o tome mislite?

– Nije mi poznat taj podatak, iako je šokantan. Ne radi se samo o stanovima, već i zemljištima, poslovnim prostorima. Šetajući Korzom vidimo prazne izloge, prazne poslovne prostore. A kad se krene dalje od Korza, situacija je još gora.

Određeni broj tih nekretnina je i u vlasništvu Grada Rijeke i njima se nažalost ne gospodari, a Grad propušta uprihoditi sredstva. Smatram da su država i lokalna samouprava najviše profitirale od inflacije, porezni prihodi su rekordni, proračuni su premašili sva očekivanja. Ima prostora za smanjenje ukupnog poreznog opterećenja, nikako povećanja poreza ili uvođenja novih.

No, opet, ni država ni grad ne koriste u potpunosti svoju imovinu, a građane koji su u stanove investirali, ali u njima ne žive, misli se penalizirati?

– Upravo tako. Odlično ste primijetili i odgovorili na prethodno pitanje. Država i gradovi svojim primjerom trebaju pokazati kako se vlasništvom upravlja u maniri dobrog gospodara.

Profit nije bauk

Iz redova poslodavaca često se govori da je porezna presija previsoka, a onda, kada se neki porez i smanji, završi u profitima?

– Apsolutno se ne slažem s tom tezom jer ne vidim motiv za takvo razmišljanje. Onaj tko plasira takve teze bojim se da jako malo zna o poslovanju. Poduzetnici ulažu svoj kapital (novac) u ideju, nađu posao, zaposle radnike, odrade posao, naplate posao, plate poreze i ako ostane razlika, ponavljam ako ostane, tvrtka ima profit.

Profit tada »ne uskoči« poduzetniku u džep, već se koristi za daljnje ulaganje, istraživanje i razvoj. Što mi budemo imali više poduzetnika, poslodavaca s profitom, to ćemo biti uspješnije društvo u cjelini. Konkretno, mi smo posljednje dizanje cijena usluga iskoristili isključivo za povećanje plaća radnicima, a ne za stvaranje profita.

Jeste li zadovoljni dinamikom ukidanja raznih nameta, čime se Vlada hvali?

– Da, zadovoljni smo, ali ima uvijek mjesta za napredak. Vjerujem da će se trend nastaviti, jer porezne obaveze i porezna politika moraju biti stabilne i predvidive da bi poduzetnici uspješno planirali.

Plaće rasle 15 do 20 posto

– HUP kao socijalni partner već duži niz godina zalaže se za porezno rasterećenje rada. Porezno rasterećenje rada ključno je za postizanje boljeg standarda zaposlenika, a time i cijelog društva. Prema istraživanju koje je proveo HUP među svojim članovima, poslodavci su u periodu 2022. i 2023. u prosjeku povećali primanja radnika od 15 do 20 posto.

Bruto plaće rastu, ukupni trošak plaća raste, a razlika između bruto i neto hrani državu i lokalnu samoupravu. Prihodi proračuna Grada Rijeke s osnove poreza na dohodak konstantno snažno rastu: 2021. su bili nešto veći od 40 milijuna eura, 2022. gotovo 44 milijuna eura, a za 2023. je projekcija gotovo 60 milijuna eura.

Ministarstvo financija predviđa veći suficit lokalne države iduće godine u odnosu na 2023., a to je posljedica rasta plaća i rasta zaposlenosti. Zaposlenost je u 2023. rasla po stopi od oko 2,5 posto, plaće oko 15 posto, a 2024. očekujemo rast plaća od 8,5 posto uz rast zaposlenosti od oko 1,5 posto.