S odmicanjem datuma u kalendaru i približavanjem ljeta postupno se intenzivira nautička sezona. Nema još gužve na moru, ali će brzo nastupiti. Pojedinci željni plovidbe i uživanja u jedrenju već su odvezali konope, vjetra im ne manjka.

Ostali se zasad vrte po marinama, pripremaju svoja plovila, provjeravaju u kakvu su stanju u odnosu na lanjsko ljeto, kada su ih čvrsto vezali. Nautičku živost teško je, praktički nemoguće dokučiti nama iz gradske perspektive, gdje se teško doživljava pravi dodir s more.

Treba se odmaknuti, barem nekoliko sati provesti među brodovima, te s ljudima na njima i oko njih. Tada nam postaje jasno – nautička sezone je počela.

Spoznali smo to prije nekoliko dana na Krku, u Marini Punat. Živost se susreće na svakom koraku, čuju se razni jezici. Brodovi dokle pogled seže, svih vrsta i namjena. Lako je zamisliti, marina je velika, među najvećima na Jadranu, a važno je istaknuti i podatak da je najstarija.

Ove godine obilježava 60. obljetnicu. I u toj, jubilarnoj godini, njene klijente dočekuju značajne novosti. Skoro pa je neće prepoznati! U odnosu na prošlu godinu vizura je značajno promijenjena.

Između dvije sezone u marini i brodogradilištu Punat, a oni čine jedinstvenu cjelinu u sastavu Marina Punat Grupe, privedene su kraju i stavljene u funkciju dvije kapitalne investicije što će značajno podignuti kvalitetu njihovih usluga i poslovne kapacitete.

Najveće je to ulaganje u luke nautičkog turizma u Hrvatskoj u 2023. godini, u što je uloženo 11,5 milijuna eura. S jedne strane diže se velik i moderan objekt, novi restoran s pratećim sadržajima. Na drugom kraju, službeno u krugu brodogradilišta, opet novi, veliki travel lift sposoban podignuti velike i široke brodove.

Najjači na našem Jadranu

Već više godina u Brodogradilištu Punat značajnu ulogu u strategiji razvoja ima jača orijentacija prema održavanju većih nautičkih plovila. S tim je ciljem završena priprema lokacije, gradnja bazena i montaža novog travel lifta nosivosti 540 tona za plovila do 16 metara širine.

Najveća dizalica tog tipa na našoj strani Jadrana omogućava podizanje i održavanje većih motornih jahti i sve popularnijih katamarana. Između ostaloga, omogućiti će se prihvat katamarana Jadrolinije, nacionalnog linijskog brodara s kojim putnarski škver desetljećima uspješno surađuje.

Prethodno, 2022. godine izgrađen je bazen za travel lift od 100 tona, te novi prostrani gat za lakše pristajanje brodova prije dizanja. Ta će ulaganja omogućiti izvođenje poslovnih procesa uz znatno manje buke i značajno manji utjecaj na okoliš i podmorje. Stavljanjem u funkciju dva nova travel lifta u brodogradilištu će se eliminirati navozi, počinje nova poslovna era. Vrijednost ulaganja u Brodogradilištu iznosi više od 7,5 milijuna eura.

Novi travel lift nedavno je počeo raditi, nakon dobivanja svih certifikata i pokusnog testiranja. Odmah potom položio je prvi ispit. Prvi brod podignut je prije desetak dana, crnogorski trajekt »Trideseti Avgust« težine 380 tona. Usput, nije tako važno, ali spomenimo – taj je trajekt dobro poznat s našeg mora. S imenom »Prizna« godinama je plovio u floti Jadrolinije.

Povijesni zahvat

Druga investicija bila je u prostoru marine. U vremenu kraćem od 12 mjeseci niknuo je novi restoran. Stari je srušen do temelja, te na istom mjestu izgrađen novi objekt, veći i suvremeniji, s prostranom suvremeno koncipiranom kuhinjom za pripremu hrane po najvišim standardima.

Velik dio ulaganja od četiri milijuna eura pokrila su bespovratna sredstva potpore što ih država daje poduzetnicima kroz sustav poreznih olakšica, uz obvezu zapošljavanja. Kapacitet restorana je 300 osoba, a prostor se sastoji od dvije etaže, te više tematskih i funkcionalnih cjelina, čime nudi ugodniji i intimniji doživljaj.

Novost je polivalentna dvorana kapaciteta oko 60 osoba, namijenjena poslovnim skupovima ili manjim proslavama, a u kombinaciji s restoranom pogodna je za mnoge namjene.

– To je velik iskorak, posljednjih godina investirano je oko 10 milijuna eura, što je najveći zahvat u povijesti tvrtke, ističe Petar Žic, predsjednik Nadzornog odbora Brodogradilišta.

U sustavu Marina Punat Grupe svaku turističku sezonu dočekuju s nečim novim, prilikom dolaska gosti moraju vidjeti promjene u odnosu na lani. Jednom su ulaganja veća, druge godine manja, ali promjene su neminovnost. Ne namjeravaju ni sada stati, nakon kapitalnih investicija. Već je zacrtano što dalje.

Planira se proširenje vlastite fotonaponske elektrane – solarne. Postojeća od 30 kW proizvodi godišnje oko 40.000 kWh. U planu je povećanje na snagu od 99 kW s proizvodnjom do 120.000 kWh električne energije godišnje.

Kroz sljedeće dvije godine planira se proširenje solarne elektrane na druge površine, za dodatnu površinu od 3.000 četvornih metara, s punionicama za električne automobile. Potrošnja električne energije iz solarne elektrane planira se preusmjeriti na lokaciju marine, a tek eventualni višak u javnu elektroenergetsku mrežu.

Očekuje se da vlastita elektrana pokrije 30-40 posto godišnjih potreba marine, a u brodogradilištu i više. Važno je napomenuti da će ulaganja u fotonaponsku elektranu značajno smanjiti emisije ugljičnog dioksida u atmosferu, procjena je oko 38 tona godišnje.

Vlastita digitalna rješenja

Treći član grupacije, Marina Punat Hotel & Resort, također planira nove investicije i širenje. U skoroj budućnosti u planu je gradnja manjeg, luksuznog hotela i kamenih vila što će se vizualno uklopiti u tradicijski ambijent mjesta Punat, te zeleni okoliš maslina i mediteranskog raslinja koje okružuje lokalitet gradnje.

– Inovativnost i primjena noviteta temelj su poslovanja Marine Punat, a očuvanje okoliša je od početka ključna okosnica poslovanja. Većina projekata realizira se vlastitim resursima i u suradnji s lokalnim partnerima.

Marina ima poslovni sustav što radnicima olakšava rad, praćenje svih aktivnosti s brodovima i podataka, s integriranim sustavom za video i protupožarni nadzor termalnim kamerama te mobilnim sustavom u kojem mornar usluge i aktivnosti bilježi elektronski.

Skoro 70 videokamera integrirano je u softver marine. Sustav omogućuje gostu da kroz svoju mobilnu aplikaciju vidi uživo svoj brod putem videokamere gata na kojem je vezan, te tjednu fotografiju plovila koja se pohranjuje i dostupna je gostu za pregled, zajedno s podacima o računima, važnim novostima te porukama o trenutnim aktualnostima.

Nizom inovacija postignuta je gotovo stopostotna digitalizacija poslovanja, što olakšava interne komunikacije i obavljanje poslovnih procesa, te pružanje usluge prema kupcima i komunikaciju s njima, govori nam Renata Marević, direktorica Marine.

Prema njezinim riječima, kreirana su mnoga digitalna rješenja, a značajni pomaci postižu se kombiniranjem unapređenja u području digitalizacije i zelene tranzicije, te dosljednom provedbom sigurnosnih protokola i sustavnom preventivnom obnovom infrastrukture uz uporabu recikliranih i ekološki prihvatljivih materijala.

– Digitalna transformacija poslovanja se provodi sustavno više od 10 godina, a obuhvaća digitalizaciju sljedećih područja: interna komunikacija i poslovni procesi, komunikacija s klijentima i poslovnim partnerima, sustav sigurnosti kroz videonadzor, alarme te prevencije požara i ostalih incidenata, instalacija pametnih senzora na plovilima, njihovo umrežavanje i integracija sa sustavom dojave incidenata, nadzor i upravljanje potrošnjom energije i prirodnih resursa, zaključuje Marević.

Pet zlatnih sidara

Marina Punat godinama je u vrhu i na vrhu kvalitete među hrvatskim marinama, a visoko kotira i na međunarodnoj razini. Nositeljica je prve Plave zastave u Hrvatskoj uopće, od 1998. godine, te prve oznake kvalitete Pet zlatnih sidara prema programu Golden Anchor Sheme udruženja The Yacht Harbour Association, od 2014. godine.

Shemu Gold Anchor razvila je industrija marina sa specifičnim ciljem podizanja standarda i pružanja usluga usmjerenih na korisnike, koja je prepoznatljiva na globalnoj razini.

Ona provodi reviziju svake tri godine od strane iskusnog profesionalca koji u marini provjerava sustave, infrastrukturu i korisničku službu, a istodobno nudi inovativne ideje za poboljšanje.

Nova revizija u Marini Punat provedena je nedavno, a obnavlja se svake tri godine.

Problem – njemački jezik

Problem radne snage posljednjih je godina u Hrvatskoj sve izraženiji. Gotovo da nema većeg poslovnog subjekta što ne zapošljava radnike iz dalekih zemalja. Sve češće viđamo ih i kod obrtnika. Ima li ih i u Marini Punat?

– Zasad uspijevamo s domaćim ljudima. Teže se nalazi stručni kadar, na primjer mehaničare i električare. Problem su nam i ljudi sa znanjem njemačkog jezika. Nijemci i Austrijanci čine 60 posto naše klijentele i oni žele komunicirati na svom jeziku. Osnovna struktura naših gostiju ostaje nepromijenjena, a uz navedene, puno je Slovenaca, govori Renata Marević.

A Hrvati’ U jednom statističkom izvješću nedavno sam pročitao da je na stalnom vezu u marinama velik postotak plovila pod hrvatskom zastavom. Jasno mi je o čemu se radi – to su charter brodovi. Koliko je uistinu hrvatskih vlasnika?

– U našoj marini Hrvati su vlasnici manje od jedan posto plovila. Ne može se govoriti da naši ljudi nemaju brodove, ali sam dojma da više koriste vezove u komunalnim lukama.

Najviša razina protupožarne zaštite

Nedavna katastrofa u marini Medulin, kada su u požaru uništena 22 plovila, neminovno povlači pitanje protupožarne sigurnosti. U marini Punat ona se još više potencira, jer imaju bolna iskustva, velike požare imali su u dva navrata.

– Opasnost požara u svakoj marini je velika, najveća, i zato konstantno ulažemo maksimalne napore i sredstva da do njega ne dođe, naglašava Petar Žic.

Sustav protupožarne zaštite podignut je na najvišu razinu. Na rivama je na svakih dvadesetak metara hidrantski ormar sa C priključkom. Na kopnu i parkiralištima, te kod suhih dokova nadzemni su hidranti velikog kapaciteta.

Na prostoru marine nalazi se oko 2.000 litara pjenila u dvadesetak mobilnih kolica, s opremom za djelovanje. Već 20 godina marina ima vatrogasnu brodicu s vatrogasnim topom, i ona je prva takva u nekoj hrvatskoj marini.

U marini se nalazi mobilna profesionalna vatrogasna pumpa, raspoređeno je više stotina vatrogasnih aparata na prah, zatim mobilne i fiksne »vodne zavjese« između brodica na kopnu za brzo sprječavanje širenja požara od brodice do brodice.

Otvoreni prostor pokriven je s tri termovizijske kamere, vatrodojavni sustavi instalirani su u velikim halama, provodi se obuka za djelatnike i redoviti treninzi, što je ujedno prilika za testiranje opreme. Također, razmatra se osiguravanje sprečavanja požara električnih automobile kvarcnim dekama.